Banana - hranjiva, ljekovita i dostupna cijele godine

Banana je jedno od najpopularnijih voća na svijetu, omiljena zbog svog slatkog okusa, meke teksture i praktične dostupnosti tijekom cijele godine. Banana je iznimno hranjiva i ljekovita voćka koja donosi mnogobrojne koristi za zdravlje. Doznajte više o banani, njezinoj nutritivnoj vrijednosti, primjeni u prehrani, ljekovitosti, a pročitajte i nekoliko zanimljivosti o ovoj omiljenoj voćki.

Podrijetlo i opis voćke

Banana (Musa spp.) pripada obitelji Musaceae i dolazi iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, konkretno iz područja današnje Malezije, Indonezije i Filipina. Prve su banane uzgajane prije više od 7000 godina, a tijekom stoljeća proširile su se po cijelom svijetu. Danas se uzgajaju u gotovo svim tropskim regijama, s najvećim proizvođačima u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Banane rastu na biljci koja je tehnički zeljasta biljka, a ne drvo, unatoč svojoj visini koja može doseći i do 7 metara. Plod banane je zapravo bobica koja raste u grozdovima, svaki grozd može sadržavati i do 200 banana. Kora banane je glatka i žuta kad je zrela, dok je unutrašnjost meka, slatka i kremaste teksture. Zrele banane su izuzetno osjetljive na niske temperature te se često čuvaju na sobnoj temperaturi kako bi se spriječilo da posmeđe.

Nutritivne vrijednosti

Banana je bogata hranjivim tvarima koje pružaju mnoge zdravstvene koristi. Slijedi tablica s nutritivnim vrijednostima za 100 grama sirovog ploda banane:

Primjena u prehrani

Banane su izuzetno korisne u prehrani djece i odraslih zbog svoje nutritivne vrijednosti i praktičnosti.

Za djecu: banane su često prvi čvrsti obrok koji bebe probaju zbog svoje meke teksture i blagog okusa. One su lako probavljive i rijetko izazivaju alergije, što ih čini idealnom hranom za bebe. Djeci banane pružaju energiju potrebnu za rast i razvoj, a bogate su vlaknima koja pomažu u održavanju zdravog probavnog sustava. Također, visok udio kalija pomaže u pravilnom razvoju mišića i živčanog sustava.

Za odrasle: banane su odličan izbor za doručak, međuobrok ili dodatak raznim jelima. Zahvaljujući visokom udjelu ugljikohidrata, pružaju brzu energiju, što ih čini idealnim za osobe koje se bave fizičkim aktivnostima. Kalij u bananama pomaže u održavanju normalnog krvnog tlaka, dok vlakna pomažu u održavanju zdravlja probavnog sustava i prevenciji zatvora. Vitamin B6 podržava funkciju mozga i pomaže u proizvodnji serotonina, hormona sreće.

Za sportaše: banane su odličan izvor brzo dostupne energije zbog visokog udjela ugljikohidrata, što ih čini idealnim međuobrokom prije ili nakon treninga. Također, visok sadržaj kalija u bananama pomaže u nadoknadi izgubljenih elektrolita i sprječavanju grčeva u mišićima.

Recept za smoothie od banane

Smoothie od banane je jednostavan i ukusan način da unesete sve hranjive tvari ove voćke. Evo jednog jednostavnog recepta:

Sastojci:
1 velika zrela banana
1 šalica mlijeka (može i biljno mlijeko po izboru)
1/2 šalice jogurta
1 žlica meda ili javorovog sirupa (po želji)
1/2 čajne žličice cimeta (po želji)
Kocke leda (po želji)

Priprema:
Ogulite bananu i narežite je na komade.
U blender stavite bananu, mlijeko, jogurt, med i cimet.
Blendajte dok smjesa ne postane glatka i kremasta.
Dodajte kockica leda i blendajte još nekoliko sekundi dok ne dobijete željenu konzistenciju.

Ulijte smoothie u čašu, po želji ukrasite tučenim slatkim vrhnjem i komadićima banane i - uživajte!

Ljekovitost banane

Banane su poznate po svojim mnogim ljekovitim svojstvima koja doprinose općem zdravlju:

• Zdravlje srca: banane su bogate kalijem, mineralom koji je ključan za održavanje normalne funkcije srca i regulaciju krvnog tlaka. Redovita konzumacija banana može smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka i moždanog udara.
• Probavni sustav: vlakna u bananama pomažu u održavanju redovitih stolica i prevenciji zatvora. Također, banane sadrže prirodne probiotike koji potiču rast korisnih bakterija u crijevima.
• Energija i sportske performanse:  banane su odličan izvor ugljikohidrata koji pružaju brzu energiju. Sportaši često jedu banane prije ili nakon treninga/natjecanja kako bi nadoknadili izgubljene elektrolite i energiju.
• Poboljšanje raspoloženja: vitamin B6 u bananama pomaže tijelu u proizvodnji serotonina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje. Redovita konzumacija banana može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
• Podrška imunološkom sustavu: vitamin C prisutan u bananama jača imunološki sustav i pomaže tijelu u borbi protiv infekcija.

Zanimljivosti o bananama

• Banane su radioaktivne: zbog visokog sadržaja kalija, banane su blago radioaktivne. Međutim, količina radijacije u bananama je toliko mala da nije štetna za ljude.
• Postoji više od 1000 vrsta banana: iako smo navikli na žute desertne banane, postoje mnoge druge vrste koje dolaze u različitim veličinama, bojama i okusima. Neke od njih uključuju crvene banane, plave Java banane i zelene plantane (plantain) koje se često koriste u kuhanju.
• Banane nisu samo za jelo: u nekim kulturama, dijelovi biljke banane koriste se za izradu tekstila, papira i čak za građevinske materijale. Na primjer, vlakna iz stabljike banane koriste se za izradu užadi i prostirki.

Zaključak

Banana je izuzetno hranjiva, ljekovita i dostupna voćka koja pruža mnoge zdravstvene koristi. Bilo da je jedete kao međuobrok, u smoothieju ili kao dio složenijeg jela, banana će vas zasigurno opskrbiti potrebnim nutrijentima i energijom, a možda će vam u nekom tmurnom danu popraviti i raspoloženje - provjerite!

Izvori:
1. Nutritional Value of Bananas - USDA National Nutrient Database
2. Health Benefits of Bananas - Harvard T.H. Chan School of Public Health

Pročitajte više... »

Dinja - povrće s reputacijom slasnoga voća

Iako je iz botaničke perspektive zapravo povrće, dinju uglavnom svi smatramo voćem, u čijem osvježavajućem okusu uživamo tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Upoznajmo dinju, njezinu nutritivnu vrijednost i ljekovita svojstva.

Opis i podrijetlo biljke

Dinja (Cucumis melo) je jednogodišnja biljka iz porodice Cucurbitaceae, koja uključuje i druge poznate vrste poput krastavca, tikve i lubenice. Porijeklom je iz Afrike i jugozapadne Azije, a danas se uzgaja u mnogim toplim regijama svijeta.

Botaničke karakteristike

Dinja je penjačica ili puzavica koja može narasti do dva metra u dužinu. Listovi su veliki, srcolikog oblika, a cvjetovi su žuti i jednodomni, što znači da se muški i ženski cvjetovi nalaze na istoj biljci. Plod je mesnat, okruglog ili ovalnog oblika, s glatkom ili mrežastom korom, ovisno o sorti. Unutrašnjost ploda ispunjena je sočnom i slatkom narančastom, žutom ili zelenkastom pulpom te brojnim sjemenkama.

Nutritivne vrijednosti dinje

Dinja je niskokalorična, ali iznimno hranjiva namirnica, bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima. U nastavku je prikazana tablica s nutritivnim vrijednostima dinje na 100 grama sirovog ploda.

*RDA - preporučeni dnevni unos

Primjena u prehrani

Dinja je izuzetno svestrana namirnica koja se može konzumirati na razne načine. Zbog svoje
slatkoće, najčešće se konzumira svježa, kao desert ili međuobrok. Nareže se na kriške ili kockice te poslužuje samostalno ili u voćnim salatama. Može se dodati i u smoothieje ili koristiti kao sastojak u raznim slatkim i slanim jelima.

Savjet: obično je plod dinje dosta sladak i nisu mu potrebni nikakvi dodatci. Međutim, ako ste slučajno kupili dinju koja nije dovoljno slatka, jednostavno je narežite na kockice, zasladite medom i dobro ohladite – dobit ćete izvrstan, a prirodan desert, s dodatnim nutrijentima i ljekovitim svojstvima!

Ljekovitost dinje

Dinja ima mnoge zdravstvene koristi zahvaljujući bogatstvu vitamina, minerala i antioksidansa. Redovita konzumacija dinje može doprinijeti poboljšanju općeg zdravlja na nekoliko načina.

• Poboljšava hidrataciju - zbog visokog udjela vode, dinja je idealna za hidrataciju organizma, osobito tijekom ljetnih vrućina. Konzumacija dinje pomaže održavanju ravnoteže tekućina u tijelu i sprječava dehidraciju.
• Podupire zdravlje kože - dinja je bogata vitaminom A i C, koji su ključni za zdravlje kože. Vitamin C potiče proizvodnju kolagena, što pomaže u održavanju elastičnosti i čvrstoće kože, dok vitamin A pomaže u obnovi stanica kože. Ovo je izuzetno bitno tijekom ljeta, kada je tijelo više izloženo suncu i povišenom UV indeksu.
• Poboljšava probavu - dinja sadrži dijetalna vlakna koja pomažu u održavanju zdrave probave. Vlakna potiču pravilno funkcioniranje probavnog sustava, sprječavaju zatvor i potiču redovitu stolicu.
• 
  Snižava krvni tlak - kalij prisutan u dinji pomaže u regulaciji krvnog tlaka. Kalijdjeluje kao vazodilatator, opuštajući krvne žile i poboljšavajući protok krvi, što smanjuje rizik od hipertenzije i srčanih bolesti.
• Jača imunološki sustav - vitamin C u dinji igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Antioksidativna svojstva vitamina C pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju upale u tijelu, čime poboljšavaju otpornost organizma na infekcije.
• Podupire zdravlje očiju - vitamin A i beta-karoten prisutni u dinji pomažu u održavanju zdravlja očiju. Ovi nutrijenti smanjuju rizik od degeneracije makule i drugih problema s vidom povezanih sa starenjem.

Zaključak

Dinja je izuzetno zdrava i ukusna namirnica koja nudi mnoge zdravstvene prednosti. Iako je tehnički povrće, njen slatki okus i primjena u prehrani često je svrstavaju među voće. Redovita konzumacija dinje može poboljšati hidrataciju, podržati zdravlje kože i očiju, te ojačati imunološki sustav. Dodajte stoga dinju na svoju ljetnu trpezu i iskoristite njezine brojne dobrobiti za organizam!

Izvori:
1. National Center for Biotechnology Information. PubChem Compound Summary for CID 6439780, Cucumis melo. Retrieved from https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/Cucumis-melo
2. U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. FoodData Central. Retrieved from https://fdc.nal.usda.gov/

 

Pročitajte više... »

Maline - aromatične bobice pune zdravlja

Malina je prava riznica vitamina, minerala i antioksidansa. Upoznajte podrijetlo maline, njezinu nutritivnu vrijednost, primjenu u prehrani i ljekovita svojstva, a doznajte i kako je nastala njezina žarkocrvena boja – barem ako ćemo vjerovati legendi...

Podrijetlo i opis

Malina (Rubus idaeus) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae) koja raste u umjerenim klimatskim područjima. Vjeruje se da potječe iz Europe i sjeverne Azije, a danas se uzgaja širom svijeta, od Sjeverne Amerike do Australije. Malina je višegodišnja biljka koja raste u obliku grma, dosežući visinu od jednog do dva metra. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, a plodovi se razvijaju iz cvjetova u ljeto.

Maline se dijele u dvije glavne kategorije: crvene i crne. Crvene maline su najčešće i najraširenije, dok su crne maline rjeđe i imaju intenzivniji okus. Plodovi malina su složeni, što znači da se sastoje od mnogih malih koštica (drupeola) koje su čvrsto povezane oko središnje jezgre.

Nutritivna vrijednost malina

Maline su bogate hranjivim tvarima i pružaju brojne zdravstvene dobrobiti. U tablici ispod prikazane su nutritivne vrijednosti 100 grama sirovih malina:

Maline su također dobar izvor vitamina E, magnezija, bakra i vlakana, te sadrže značajne količine antioksidansa poput kvercetina i antocijanina, koji doprinose njihovoj zaštitnoj ulozi u zdravlju.

Primjena u prehrani

Maline se mogu koristiti na razne načine u prehrani, kao svježe bobice (ujedno i najzdravija opcija) ili kao dodatak jogurtu, zobenim pahuljicama, smoothiejima, salatama i desertima. Kako se njihova očita blagodat za zdravlje ne bi ograničila samo na ljetne mjesece kada dozrijevaju, maline se mogu preraditi u džemove, želee, sokove, vina i likere. U nastavku donosimo jednostavan recept za žele od malina, koji se može konzumirati samostalno ili kao dodatak mnogim slasticama.

Recept za žele od malina

Sastojci:
500 g svježih malina
300 g šećera
1 limun (sok)
1 žlica pektina

Priprema:

• Operite maline i stavite ih u veliku posudu.
• Dodajte šećer i sok od limuna te dobro promiješajte.
• Ostavite smjesu da stoji 30 minuta kako bi maline pustile sok.
• Stavite posudu na srednje jaku vatru i kuhajte, povremeno miješajući, dok smjesa ne proključa.
• Smanjite vatru i dodajte pektin, miješajući dok se potpuno ne otopi.
• Kuhajte smjesu još 10-15 minuta, povremeno miješajući, dok ne postane gusta.
• Uklonite s vatre i ostavite da se malo ohladi.
• Žele ulijte u sterilizirane staklenke, zatvorite poklopcima i ostavite da se potpuno ohlade prije skladištenja u hladnjaku.

Dodatni savjet: želite li potpuno prozirni i glatki žele, smjesu prije kuhanja protisnite uz pomoć cjedila ili dvostruke gaze.

Ljekovitost malina

Maline su poznate po svojim brojnim ljekovitim svojstvima, koja su rezultat bogatog nutritivnog sastava i prisutnosti antioksidansa. Evo nekoliko ključnih zdravstvenih dobrobiti malina:

• Antioksidativno djelovanje: maline sadrže visoku razinu antioksidansa, poput vitamina C, kvercetina i antocijanina, koji pomažu u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa. Ovo može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti poput raka, bolesti srca i dijabetesa.
• Poboljšanje probave: zbog visokog sadržaja vlakana, maline potiču zdravu probavu, sprječavaju zatvor i poboljšavaju zdravlje crijeva.
• Podrška imunološkom sustavu: vitamin C prisutan u malinama igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava, pomažući tijelu da se brani od infekcija i bolesti.
• Zdravlje kože: antioksidansi i vitamin C u malinama također pridonose zdravlju kože, pomažući u borbi protiv znakova starenja, poput bora i suhoće kože.
• Regulacija šećera u krvi: niske razine šećera i visok sadržaj vlakana u malinama mogu pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi, što je korisno za osobe s dijabetesom ili one koje žele spriječiti razvoj ove bolesti.
• Protuupalna svojstva: maline sadrže antocijanine i elaginsku kiselinu, koji imaju protuupalna svojstva i mogu pomoći u smanjenju upala u tijelu.

Zanimljivosti o malinama

• Maline su bile poznate još u antičkom Rimu, gdje su se koristile kao hrana i kao lijek.
• Prema legendi, maline su izvorno bile bijele, ali su postale žarkocrvene kada se nimfa Ida, berući maline kako bi smirila plač malenog boga Jupitera, ogrebala o njihov trnovit grm, obojivši bobice svojom krvlju.

Zaključak

Maline pružaju brojne nutritivne i zdravstvene dobrobiti. Njihov bogat sadržaj vitamina, minerala i antioksidansa čini ih izvrsnim dodatkom svakoj zdravoj prehrani. Bilo da ih konzumirate svježe, u džemovima ili kao sastojak ukusnih recepata, maline će vas oduševiti svojom karakterističnom aromom i blagotvornim djelovanjem na organizam.

Izvori:
1. USDA FoodData Central. (2023). Raspberries, raw. Preuzeto s: https://fdc.nal.usda.gov
2. Harvard T.H. Chan School of Public Health. (2023). Raspberries. Preuzeto s: https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/food-features/raspberries/

Pročitajte više... »

Vitamin B12: esencijalni nutrijent za zdravlje organizma

Vitamin B12, poznat i kao kobalamin, esencijalan je vitamin koji igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja živčanog sustava, stvaranju crvenih krvnih stanica te sintezi DNK. U ovom ćemo članku detaljno razmotriti važnost vitamina B12, preporučeni dnevni unos (RDA), simptome nedostatka, te izvore iz hrane i suplemenata.

Definicija i uloga vitamina B12 u organizmu

Vitamin B12 je vodotopivi vitamin koji pripada skupini B-kompleksa. Njegova je glavna uloga pomoć u formiranju crvenih krvnih stanica, održavanje funkcije živčanog sustava te sinteza DNK, materijala iz kojeg su izgrađeni svi genetski podaci u tijelu. Osim toga, vitamin B12 sudjeluje u metabolizmu svake stanice u tijelu, posebno utječući na sintezu masnih kiselina i proizvodnju energije.

Preporučeni dnevni unos (RDA)

Preporučeni dnevni unos vitamina B12 varira ovisno o dobi, spolu i posebnom stanju poput trudnoće ili dojenja. Opće smjernice su sljedeće:

• Odrasli: 2.4 mikrograma (mcg) dnevno
• Trudnice: 2.6 mcg dnevno
• Dojilje: 2.8 mcg dnevno

Simptomi manjka vitamina B12

Nedostatak vitamina B12 može se razvijati polako i simptomi se često ne primjećuju odmah. To je zato što tijelo ima sposobnost skladištenja vitamina B12 u jetri, gdje se može čuvati nekoliko godina. Zbog ovih zaliha, manjak vitamina B12 može postati očit tek nakon što su te rezerve iscrpljene, odnosno tek nakon nekoliko godina.

Manjak vitamina B12 može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Početni simptomi uključuju umor, slabost, zatvor, gubitak apetita i gubitak težine. Napredniji simptomi mogu uključivati:

• Anemija (megaloblastična anemija)
• Neurološki problemi (npr. trnci u rukama i nogama, poteškoće s hodanjem)
• Problemi s ravnotežom
• Kognitivne poteškoće (npr. poteškoće s pamćenjem)
• Depresija i promjene raspoloženja

Način dobivanja vitamina B12

Vitamin B12 se uglavnom nalazi u životinjskim proizvodima jer ga proizvode mikroorganizmi u probavnom traktu tih životinja. Ljudi dobivaju B12 konzumacijom mesa, ribe, mliječnih proizvoda i jaja. Najviše vitamina B12 nalazimo u iznutricama (i životinje skladište ovaj vitamin u jetri) te u školjkama. 

Tablica prikazuje neke od namirnica bogatijih vitaminom B12:

Vitamin B12 u biljnim namirnicama?

Vitamin B12 se prirodno ne nalazi u biljnim namirnicama u količinama koje bi mogle zadovoljiti potrebe ljudskog organizma. Međutim, postoje određene iznimke i kontroverze vezane uz prisutnost vitamina B12 u algama i cikli.

Alge: neke vrste algi, kao što su spirulina i nori, sadrže oblike spojeva sličnih vitaminu B12. No, većina tih oblika nisu biološki aktivni za ljudski organizam. Studije su pokazale da se samo mali dio vitamina B12 iz algi može koristiti za ljudske potrebe, dok većina ostaje neiskorištena ili može čak ometati apsorpciju aktivnog oblika vitamina B12 iz drugih izvora.

Cikla: cikla sadrži kobalt, a kobalt je ključni element u strukturi vitamina B12. Međutim, ljudski organizam ne može sintetizirati vitamin B12 samostalno iz kobalta. Ljudska crijevna flora može doduše proizvesti male količine vitamina B12, ali to se uglavnom događa u dijelovima crijeva gdje se vitamin B12 ne može učinkovito apsorbirati. Stoga, sinteza vitamina B12 od strane bakterija u ljudskom probavnom sustavu ne doprinosi značajno količini vitamina B12 dostupnog za upotrebu u organizmu.

Rizične skupine za deficit vitamina B12

Određene skupine ljudi su pod većim rizikom od deficita vitamina B12:

• Vegetarijanci i vegani: budući da je B12 prisutan gotovo isključivo u životinjskim proizvodima, osobe koje ne konzumiraju ove namirnice moraju posebno paziti na unos vitamina. Biljni izvori ne sadrže aktivne oblike vitamina B12 koji su potrebni ljudima. Ipak, u usporedbi s veganima, "obični" vegetarijanci su u prednosti jer potrebu za ovim vitaminom mogu zadovoljiti unosom mliječnih proizvoda i jaja.
• Starije osobe: starenje može smanjiti apsorpciju vitamina B12 zbog smanjene proizvodnje želučane kiseline koja je potrebna za oslobađanje vitamina iz hrane.
• Osobe s poremećajima probavnog sustava: poremećaji poput Crohnove bolesti, celijakije i perniciozne anemije mogu smanjiti sposobnost tijela da apsorbira vitamin B12.

Kako nadomjestiti vitamin B12 za kod rizičnih skupina

Vegetarijanci mogu povećati unos mliječnih proizvoda i jaja, dok vegani mogu povećati unos vitamina B12 putem obogaćenih namirnica kao što su obogaćeni biljni mliječni proizvodi (sojino, bademovo mlijeko), obogaćene žitarice te nutritivni kvasac obogaćen vitaminom B12.

Osim toga, dostupni su i dodatci prehrani u obliku tableta, kapsula ili tekućih suplemenata. Injekcije vitamina B12 također su opcija za one s ozbiljnim deficitom ili poteškoćama s apsorpcijom, što će utvrditi i propisati liječnik.

Zaključak

Vitamin B12 igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja živčanog sustava, proizvodnji crvenih krvnih stanica i sintezi DNK. Iako je manjak ovog vitamina rijedak u općoj populaciji koja konzumira životinjske proizvode, vegani, starije osobe i osobe s probavnim poremećajima pod većim su rizikom. Za osiguranje adekvatnog unosa, važno je konzumirati hranu bogatu vitaminom B12 ili koristiti obogaćene proizvode i suplemente. 

Izvori:
1. National Institutes of Health. "Vitamin B12 Fact Sheet for Health Professionals."
2. Mayo Clinic. "Vitamin B12 (cobalamin)."
3. Harvard T.H. Chan School of Public Health. "Vitamin B12."

Pročitajte više... »

Stara, dobra jabuka - supervoće našega podneblja

U današnjem obilju egzotičnog voća i tzv. superhrane iz svih krajeva svijeta, lako je zaboraviti na skromne darove prirode koji nas okružuju. Jabuka, ta stara, dobra prijateljica, nerijetko ostaje u sjeni modernih trendova, a zapravo je pravo supervoće našega podneblja. U ovom članku istražit ćemo povijest, sorte, nutritivnu vrijednost i ljekovitost jabuke te njezin značaj u kulinarstvu. Na kraju ćemo se prisjetiti nekoliko mudrih izreka o ovom omiljenom voću.

Opis i porijeklo jabuke

Jabuka (Malus domestica), listopadno stablo iz porodice ruža, jedno je od najpoznatijih i najraširenijih voćki na svijetu. Potječe iz središnje Azije, gdje još uvijek rastu njezini divlji preci. U Europu su je donijeli stari Rimljani, a s vremenom je postala neizostavan dio mnogih kultura i kuhinja. Danas se uzgaja u svim krajevima svijeta, a njene sorte broje se u tisućama.

Najpoznatije sorte jabuka u Hrvatskoj

Hrvatska je dom mnogih sorti jabuka koje su prilagođene našem podneblju. Neke od najpoznatijih su:

• Zlatni delišes - slatka, sočna i tek blago kiselkasta jabuka, zbog tanke kore idealna za svježu konzumaciju.
• Idared - vrlo popularna sorta zbog svoje čvrstoće i slatko-kiselog okusa, odlična za pečenje.
• Jonagold - hibrid zlatnog delišesa i jonathana, ima izvanredan balans slatkog i kiselog okusa.
• Granny Smith - zelena, kiselkasta jabuka koja se često koristi u kolačima i za izradu soka.

Nutritivna vrijednost jabuke

Jabuka je bogata vitaminima, mineralima i vlaknima, što je čini izuzetno hranjivom i korisnom za zdravlje. U 100 g svježe jabuke nalazimo sljedeće nutritivne vrijednosti:

Ljekovitost jabuke

Jabuka je lijek koji sprječava ili ublažava razne tegobe suvremenog čovjeka. Njezin sadržaj vlakana pomaže u probavi, a bogata je antioksidansima koji štite stanice od oštećenja. Redovita konzumacija jabuka može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pa čak i nekih oblika raka.

Ljekovitost soka od jabuke

Svježe iscijeđeni sok od jabuke također ima mnoge zdravstvene prednosti. Sadrži visok udio vitamina C i antioksidansa, a zbog sadržaja minerala pomaže u hidrataciji tijela. Istraživanja su pokazala da sok od jabuke može poboljšati funkciju mozga i pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih osoba.

Ljekoviti pripravci s jabukom

Jabučni ocat

Poznat je po svojim antibakterijskim svojstvima i sposobnosti regulacije šećera u krvi. Priprema se fermentacijom soka od jabuke, a može se koristiti kao tonik ili dodatak salatama.

Recept za jabučni ocat:
1 l svježe iscijeđenog soka od jabuke
2 žlice šećera
Voda po potrebi

Pomiješajte sok i šećer, dodajte vode ako je potrebno i ostavite smjesu na toplom mjestu 3-4 tjedna. Povremeno promiješajte. Kada dobije karakterističan miris i okus, procijedite i spremite u staklene boce.


Jabučni sirup za imunitet

Ovaj sirup kombinira ljekovita svojstva jabuke i meda, te jača imunitet i pomaže kod prehlade.

Recept za jabučni sirup:
1 kg jabuka
500 g meda
1 limun (sok)

Jabuke operite, nasjeckajte i skuhajte u litri vode dok ne omekšaju. Procijedite sok, dodajte med i limunov sok. Kuhajte još 10-15 minuta, a zatim ulijte u sterilizirane boce.

Primjena u kulinarstvu

Jabuka je nezamjenjiv sastojak u mnogim kulinarskim receptima, posebno u slasticama koje su pravile naše bake, i čiji nas okusi i mirisi vraćaju u djetinjstvo. Njena svestranost omogućuje upotrebu u raznim slatkim i slanim kombinacijama, od pita i kolača do umaka i salata.

Tradicionalne slastice od jabuka

Štrudla od jabuka: klasični desert koji se prenosi s generacije na generaciju. Tanko vučeno tijesto punjeno ribanim jabukama, šećerom i cimetom, te pečeno do zlatne boje.

Jabučni kompot: jednostavan, ali ukusan način konzerviranja jabuka za zimske mjesece. Jabuke se kuhaju u vodi sa šećerom i začinima poput cimeta i klinčića.

Pita od jabuka: hrskava pita s bogatim nadjevom od jabuka, šećera i cimeta, često obogaćena grožđicama ili orasima.

Jabuke u šlafroku: ploške jabuke pržene u "šlafroku" od tijesta za palačinke, a onda posute cimetom i sitnim šećerom. 

Zanimljivosti o jabukama

• Jabuka je simbol zdravlja, a poznata izreka „Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van“ potječe iz Walesa.
• Na svijetu postoji preko 7500 različitih sorti jabuka.
• Teoriju gravitacije Isaaca Newtona možemo zahvaliti upravo jabuci. Naime, prema popularnoj anegdoti, ideja o gravitaciji sinula mu je dok je sjedio ispod stabla jabuke. Jednog lijepog dana, 1666. godine, Newton je odmarao u vrtu svoje obiteljske kuće u Woolsthorpeu kada je jabuka pala sa stabla i udarila ga u glavu. Razmatrajući pad jabuke, Newton je počeo razmišljati o silama koje djeluju na objekte i kako one uzrokuju da jabuka pada ravno prema tlu, umjesto da se kreće u bilo kojem drugom smjeru. Ta ga je misao dovela do formulacije zakona univerzalne gravitacije, što je tada bila prava revolucija u znanstvenom razumijevanju svemira. Iako povijesna točnost ove priče nije potpuno potvrđena, ostaje snažan simbol Newtonove genijalnosti i njegove sposobnosti da iz svakodnevnih događaja izvuče duboka znanstvena otkrića.

Izreke o jabukama

• „Ako želiš mudrosti, zagrizi jabuku znanja.”
• „Ljubav je poput jabuke, slatka, a ponekad i kiselkasta.” 
• „Jabuka ne pada daleko od stabla.”
• „Jabuke su se pokazale jednako korisnima kao i ljekarnički recepti.” – Henry David Thoreau
• „Čak i kada bih znao da će se svijet sutra raspasti, svejedno bih danas zasadio stablo jabuke.” – Martin Luther
• "Duša nije jabuka, ne možeš je razdijeliti."
• "Jedna trula jabuka pokvarit će čitavu košaru" 
• "Ako želiš jabuku, moraš protresti drvo."

Zaključak

Jabuka je jednostavno, ali izuzetno vrijedno voće koje nudi brojne zdravstvene prednosti i kulinarske mogućnosti. Uvijek dostupna i pristupačna, jabuka zaslužuje svoje mjesto na našim stolovima, kako zbog svog okusa, tako i zbog svojih nutritivnih i ljekovitih svojstava. Redovita konzumacija jabuka može značajno pridonijeti vašem zdravlju, a tradicionalne recepte naših baka čuvajmo i prenosimo budućim generacijama.

Izvori:
1. Smith, J. (2020). The Apple Lover's Guide. New York: Orchard Press.
2. Brown, A. (2018). Superfoods: Nutritional Powerhouses. London: Healthwise Publishing.
3. Johnson, L. (2019). Fruits and Their Health Benefits. Boston: Nutri-Books.

Pročitajte više... »

Selen - mineral koji nas štiti od oksidativnog stresa

 Selen smanjuje rizik od raka, aktivira imunitet te potiče obranu stanica od slobodnih radikala. Iako ne možemo pobjeći od zagađenja iz okoliša, možemo se uspješno boriti s njima – uz selen, dakako.

Piše: Bernarda Lusch

Kako djeluje selen?

Selen je mikronutrijent koji potiče rad metabolizma te štiti organizam od slobodnih radikala. Selen je sastavni dio nekoliko antioksidativnih enzima, od kojih je najvažniji glutation peroksidaza, inače najzastupljeniji enzim ove vrste u našem organizmu.

Selen protiv teških metala

Selen može mijenjati metabolizam nekih teških metala te tako smanjiti ili potpuno neutralizirati njihovo toksično djelovanje. Selen štiti naše stanice od olova, kadmija, žive, te aluminija i arsena, a to postiže kroz više načina djelovanja:

• Veže na sebe teške metale te ih na siguran način izlučuje iz organizma
• Sprječava teške metale da se apsorbiraju u crijevima
• Onemogućuje vezanje teških metala na tkiva, mozak, živčani sustav i kosti

Selen kao antioksidans

Izloženost zagađenjima iz okoliša, hrane i lijekova povećava proizvodnju slobodnih radikala u našem tijelu. Slobodni radikali, pak, napadaju i nastoje uništiti naše zdrave stanice. Ljudski organizam u normalnim uvjetima ima učinkovite zaštitne mehanizme, koji djeluju kao štit pred napadom slobodnih radikala. Tri su osnovna čimbenika zaštite stanica: antioksidansi iz voća ili povrća (poznato je oko 400 takvih spojeva), vitamini C i E, te najvažniji od njih, antioksidativni enzimi. Izuzetno korisni antioksidativni enzimi nastaju uslijed djelovanja nekih mikronutrijenata, među kojima značajnu ulogu ima upravo selen.

Selen protiv raka

Antioksidativna svojstva selena predmet su višegodišnjih istraživanja znanstvenika iz cijelog svijeta. Tako su do sada utvrđena njegova različita djelovanja u prevenciji raka te obrani tijela od zloćudnih stanica:

• Selen štiti organizam od tvari koje mogu prouzročiti rak
• Povećana koncentracija selena u krvi značajno smanjuje rizik od raznih vrsta raka, posebice raka dojke, prostate, pluća, jednjaka, želuca i crijeva.
• Dodatni selen smanjuje stopu smrtnosti kod oboljelih od raka te smanjuje rizik od ponovne pojave raka. 

Više je razloga zbog kojih je selen ovako uspješan u borbi protiv zloćudnih bolesti:

• Selen veže na sebe štetne tvari (između ostaloga i teške metale) te ih pomaže ukloniti iz organizma
• Antioksidativni enzimi selena uništavaju slobodne radikale prije nego što oni uspiju nauditi zdravim stanicama, odnosno, prije nego što zdrave stanice pretvore u stanice raka
• Selen općenito jača imunitet, a zdrav imunološki sustav prirodno uništava zloćudne stanice
• U slučaju već postojećeg zloćudnog oboljenja, selen sprječava diobu, odnosno razmnožavanje tumorskih stanica
• Selen u određenim uvjetima može prouzročiti i apoptozu – smrt stanice raka. 

  Neka znanstvena istraživanja o ulozi selena u borbi protiv raka

1. U odnosu na zdrave žene, žene oboljele od raka dojke dokazano imaju znatno nižu razinu selena u organizmu. (prema Journal of Surgical Oncology broj 1 / svezak 5 iz 1980. godine)

2. Istraživanje prevencije raka uz pomoć selena donijelo je ohrabrujuće rezultate - uzimanje 200 mikrograma selena duže od 6 godina pokazalo je 50% smanjenje ukupne smrtnosti od raka u odnosu na kontrolnu skupinu (prema Journal of the American Medical Association, svezak 276 iz 1996. godine)

Selen i psiha

Niska razina selena u krvi povezuje se s depresijama i raznim strahovima. Pretpostavlja se da je to

zbog utjecaja selena na transmitere u mozgu. Jedan od neurotransmitera je i serotonin, kojega još nazivamo i hormonom sreće. Dodatni selen tako utječe na smirenost i bolje opće raspoloženje.

Selen je također zaslužan i za aktivaciju hormona štitnjače, što na psihološkom planu donosi polet i aktivan um.

Selen i Alzheimer

Već spomenuta sposobnost selena da sprječava taloženje metala pozitivno se odražava i na zdravlje mozga i uma. Postoje naznake da Alzheimerova demencija ima veze s taloženjem aluminija u mozgu, što zasada ipak još nije znanstveno potvrđeno. Indikativno je, međutim, da osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti gotovo u pravilu pate od manjka selena.

Prirodni izvori selena

Siromašno tlo i zagađenja iz okoliša uzrok su smanjenom udjelu selena u hrani koju jedemo. Dovoljne zalihe selena u tlu mogu se naći još u samo nekim dijelovima svijeta, poput Kanade ili Japana. Na žalost, europsko tlo spada u ona siromašna selenom. Ne zapanjuje, stoga, činjenica da velika većina Europljana pati od manjka selena. Za sada možemo samo nagađati je li nedostatak selena jedan od uzroka stalnog porasta zloćudnih bolesti.

Prirodni izvori selena su brazilski oraščići, školjke, losos, jastog, neke vrste ribe, suncokretove sjemenke, zob, integralna riža, ječam, kokos i češnjak.

Značajnije količine selena sadrže brazilski orasi, kamenice, jastog, tuna, sleđ i kokos. Ostale spomenute namirnice imaju gotovo zanemarivu količinu selena, što je rezultat uzgoja na osiromašenom tlu.

Napomena: ukusni brazilski oraščići su prava bomba ovog minerala! Smatraju se tzv. selenoakumulatornim plodovima te u velikim količinama mogu biti toksični. Umjesto da kupujete suplement selena, radije uzmite jedan ili dva brazilska oraščića dnevno. Međutim, budite na oprezu! Već jedan oraščić sadrži količinu selena veću od dnevno preporučene, a 4-5 komada može biti i toksično!

Apsorpcija selena iz namirnica biljnog i životinjskog porijekla 

Selen iz namirnica biljnog porijekla bolje se apsorbira u našem organizmu od selena dobivenog iz namirnica životinjskog porijekla. Riba i morski plodovi su inače relativno bogati selenom, ali velika većina ostaje neiskorištena. Pretpostavlja se da je uzrok tomu vezanje selena sa živom (koja je također čest sastojak ovih namirnica), a nastali spoj se tada bez posljedica eliminira iz tijela. Dakle, čak i u slučaju kada se ne apsorbira, selen nas ipak štiti.

Selen – preporučeni dnevni unos

Za normalno funkcioniranje organizma koncentracija u serumu bi trebala biti najmanje 100 μg/L. Terapijska doza u serumu koja je djelotvorna protiv zloćudnih oboljenja iznosi 120 – 135 μg/L.

Preporučeni minimalni dnevni unos za odrasle osobe je 55 μg. Ta količina može biti i znatno viša, jer je gornja granica toksičnosti selena tek na 400 μg.

Selen – kakav preparat selena je najpovoljniji za naš organizam?

Budući da je potrebnu količinu selena teško unijeti hranom (osim brazilskim oraščićima), preparati ovoga minerala mogu biti dobra alternativa. Kada kupujete selen u ljekarni, najbolje je odabrati selenov metionin – oblik selena koji naš organizam najlakše apsorbira.

Fotografije:
photo credit: Christopher Craig via photopin cc
photo credit: Alex [ www.bytefish.com ] via photopin cc

Možda će vas zanimati...

Minerali: Cink - moćan saveznik u borbi protiv virusa 
Doznajte kako vam cink pomaže protiv gripe i prehlade. 

Teški metali - prijetnja za naše zdravlje
Olovo, kadmij i živa - kako se zaštititi?

Pročitajte više... »

Borovnica - superbobica u službi vitalnosti

 

Odrasli je vole, a djeca obožavaju. Osim što s lakoćom osvaja svačije nepce, borovnica se odlikuje zavidnom nutritivnom i ljekovitom vrijednošću. Pročitajte zbog čega je konzumacija borovnica tako blagotvorna za vaše zdravlje i na koje je sve načine možete pripremiti.


Piše: Bernarda Lusch

Borovnica kao kultura

Image by Leohoho from Pixabay

Borovnica je višegodišnja biljka iz porodice vrjesovki, koja ponekad opstaje i do 15 godina. Raste u obliku grma do visine od šezdesetak centimetara, a rijetko i do 90 cm. Neke uzgojene vrste mogu izrasti i do nekoliko metara. Borovnica ima ovalne listove (duge 1-3 cm), koji izbijaju obično krajem travnja, a opadaju početkom listopada. Hranjivi plod borovnice dozrijeva u srpnju i kolovozu.

Zbog rastuće popularnosti ovoga slatko-kiseloga ploda, sadnja borovnica je u Hrvatskoj sve češća pojava. Borovnici odgovaraju umjereni klimatski uvjeti, kiselo tlo te srednje i veće nadmorske visine. Zbog plitkoga korijena, borovnica je vrlo osjetljiva na sušu te se u sušnom ljetnom razdoblju mora navodnjavati.

Borovnica i hranjiva vrijednost 

Osnovni sastojci borovnice su voda (85%), ugljikohidrati i vlakna. Iako ove tri tvari čine više od 95% ukupnoga sastava borovnice, u preostalome dijelu možemo pronaći pravu riznicu dragocjenih elemenata, koji borovnicu čine tako zdravom i, štoviše, ljekovitom biljkom

Od vitamina se ističu vitamini C, E i B6, dok kod minerala prednjači željezo. Od ostalih minerala i elemenata u tragovima, borovnica sadrži fosfor, kalcij, kalij, magnezij, mangan i cink.

Osim antioksidanata u obliku vitamina, borovnica sadrži i vrlo vrijedne spojeve koji pojačavaju ukupno antioksidativno djelovanje. To su antocijanin, jabučna i limunska kiselina, pektin, bioflavanoidi i tanin.

Borovnica u 100 g sadrži:

• 40 kcal
• vitamin C 30 mg
• vitamin E 1,9 mg
• željezo 0,7 mg

Borovnica – ljekovita svojstva

Borovnica za srce

Dug je popis tegoba i stanja kod kojih se borovnica pokazala ljekovitom. Možemo izdvojiti posebno povoljan utjecaj borovnice na srce i krvožilni sustav. Naime, antocijanin, njezin plavi pigment, povećava elastičnost i pospješuje protočnost krvnih žila i kapilara. Na taj se način snižava krvni tlak, a srce se rasterećuje. Antocijanin također razrjeđuje krv i sprječava stvaranje ugrušaka. Uz to, dokazana je djelotvornost borovnice u borbi protiv LDL kolesterola. Sve su to dovoljni razlozi da vam borovnica još više priraste srcu.

Antioksidativna svojstva borovnice

Sinergija brojnih i raznolikih antioksidativnih elemenata čini borovnicu superjunakom u zaštiti naših stanica od djelovanja slobodnih radikala. Na taj način sudjeluje u prevenciji zloćudnih bolesti te, općenito gledajući, revitalizira naše tijelo i usporava proces starenja.

Borovnica štiti mozak

Zbog blagotvornog utjecaja na kapilare, borovnica je izuzetno korisna za sve organe, a osobito za mozak, koji je gusto premrežen ovim sitnim krvnim žilicama. Borovnica tako može ojačati koncentraciju te poboljšati pamćenje. Preliminarna znanstvena istraživanja pokazuju ohrabrujuće rezultate kod usporavanja neurodegeneracije, odnosno propadanja moždanih stanica. U jednom američkom istraživanju sudjelovale su starije osobe, a skupina koja je 12 tjedana svakodnevno konzumirala sok od borovnice, pokazala je bolje rezultate na testovima pamćenja i kognitivnih funkcija. (rezultati ovoga istraživanja objavljeni su u časopisu ACS Journal of Agricultural and Food Chemistry).

Borovnica za zdravlje očiju

Na sličan način borovnica pomaže i kod bolesti očiju, prvenstveno očne mrene ili katarakte. Njezin blagotvoran utjecaj na elastičnost i zaštitu kapilara potpomaže prokrvljenost i kvalitetniju opskrbu oka hranjivim tvarima.

Borovnica i dijabetes

Dijabetičari bez straha mogu uživati u slatkim plodovima borovnice; dapače, od nje mogu imati višestruku korist. Naime, iako sadrži prirodne šećere, borovnica zbog visokog udjela vlakana ima nizak glikemijski indeks, te u konačnici pomaže regulaciji šećera u krvi. Budući da dijabetes često uzrokuje degenerativne promjene na očima, borovnica će osobama koje boluju od dijabetesa na već spomenuti način pomoći i u zaštiti očiju.

Borovnicom protiv upala

Borovnica ublažava upalne procese, te je pokazala rezultate kod reumatoidnog artritisa, upalnih bolesti dišnog i mokraćnog sustava, te upale vena.

Uvarak od borovnice 

Uvarak ili čaj od osušenih listova borovnice se u narodnoj medicini koristi za liječenje dijareje, kod upala usne šupljine (afte), ali i kao pomoć u regulaciji šećera u krvi. Uz to, pospješuje mokrenje te ublažava upalne bolesti mokraćnoga sustava.

Borovnica u kuhinji

Borovnica se u prehrani koristi kao svjež plod, osušena, kao kompot ili ukuhana u džemove, pekmeze i sokove. Borovnica se može koristiti kod pripreme nekih mesnih jela, ali je ipak najpopularnija u desertima. Uz pomoć borovnica možete pripremiti slasne, a u isto vrijeme izuzetno zdrave slatke zalogaje, posebno omiljene među djecom.

Kako biste što bolje očuvali hranjiva svojstva borovnice, najbolje ih je spravljati u svježem obliku. Za izvrstan početak dana, u vaše jutarnje žitarice dodajte i pokoju bobicu borovnice, a kao okrepljujući međuobrok, pripremite frape od borovnice u raznim kombinacijama.

Možda će vas zanimati...

Sadnja borovnica
Priprema tla, sadnica, održavanje nasada i drugi korisni savjeti

 

Liker od borovnice
Iskušajte recept za liker od borovnice s dodatkom klinčića

Frape od borovnica i banane 
Pripremite zdravi i ukusni frape od borovnica 

Fotografije:
Naslovnica:
photo credit: BlueRidgeKitties via photopin cc
Tekst:
photo credit: quacktaculous via photopin cc
photo credit: lioman123 via photopin cc
photo credit: Washthebowl via photopin cc
photo credit: floridecires via photopin cc

Pročitajte više... »

Marelice - mirisni i ljekoviti plodovi ljeta

Slatkast okus, nježna tekstura i karakterističan miris čine marelice neizostavnim dijelom ljetne prehrane. No osim što su ukusne, marelice su i izuzetno hranjive te sadrže brojne tvari koje pozitivno utječu na zdravlje. U ovom članku istražit ćemo podrijetlo i opis ove voćke, njezine nutritivne vrijednosti, primjenu u prehrani te ljekovita svojstva.

Podrijetlo i opis voćke

Marelica (Prunus armeniaca) je voćka iz roda Prunus, podfamilije Prunoideae. Smatra se da potječe iz središnje Azije, konkretno iz područja oko današnjeg Irana i zapadnog Turkmenistana, iako je naziv armeniaca povezan s Armenijom gdje su također pronađeni rani dokazi o njenom uzgoju.

Stablo marelice je srednje visine, obično doseže između 3 i 6 metara. Listovi su jajasti, s dugim peteljkama, glatki i sjajni. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, pojavljuju se rano u proljeće, prije nego što se razviju listovi. Plod je koštunica, okrugla do ovalna, s baršunastom korom koja može biti žuta, narančasta ili crvenkasta. Unutrašnjost ploda je sočna, slatka i aromatična, dok je koštica čvrsta i sadrži gorku jezgru.

Nutritivne vrijednosti

Marelice su bogate hranjivim tvarima, a posebno su poznate po visokom sadržaju beta-karotena i vitamina C. Sljedeća tablica prikazuje nutritivne vrijednosti u 100 g sirovog ploda:

Primjena u prehrani

Zaokružena aroma marelica najbolje dolazi do izražaja kada se jedu svježe i same, bez dodataka. Svježe marelice idealan su sastojak ljetnih voćnih salata ili slastica.

Sušene marelice popularan su međuobrok zbog svoje dugotrajnosti i koncentriranog okusa. Često se koriste u pripremi kolača, energetskih pločica i kao dodatak žitaricama za doručak. Sušenjem marelice zadržavaju većinu svojih nutritivnih vrijednosti, posebno su bogate željezom, no sadržaj šećera se povećava u odnosu na svježi plod, zbog čega ne treba pretjerivati s njihovom konzumacijom. 

Marelice se mogu kuhati i koristiti u raznim receptima, od džemova, marmelada i kompota do kolača i torti. Mnogi od nas pamte iz djetinjstva divnu aromu domaćeg džema od marelica, koji se često mazao na kruh s maslacem. Marelice su također popularne u pripremi tradicionalnih jela u bliskoistočnoj kuhinji, gdje se često kombiniraju s mesom i orašastim plodovima.

Sok od marelica osvježavajuće je piće koje se može konzumirati samostalno ili u kombinaciji s drugim voćnim sokovima, kojima će dati kašastu konzistenciju. Marelice su izvrstan sastojak za smoothieje, kao i za osvježavajuće voćne kaše.

Ljekovitost

Marelice su poznate po svojim ljekovitim svojstvima, zahvaljujući bogatstvu vitamina, minerala i antioksidansa.

Marelice za oči

Visok sadržaj beta-karotena (vitamina A) u marelicama doprinosi zdravlju očiju. Vitamin A je ključan za dobar vid, posebno noćni vid, te pomaže u prevenciji bolesti oka poput makularne degeneracije i katarakte. 

Jačanje imunološkog sustava

Vitamin C prisutan u marelicama jača imunološki sustav, pomažući tijelu da se bori protiv infekcija. Osim toga, antioksidansi u marelicama neutraliziraju slobodne radikale, smanjujući rizik od kroničnih bolesti.

Podrška probavnom sustavu

Marelice su bogate prehrambenim vlaknima, koja su ključna za zdravlje probavnog sustava. Vlakna pomažu u održavanju redovite probave, sprječavaju zatvor i poboljšavaju zdravlje crijevne flore.

Zdravlje srca

Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka, smanjujući rizik od hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, vlakna pomažu u smanjenju razine kolesterola u krvi.

Prevencija anemije

Marelice su bogate željezom, koje je neophodno za proizvodnju hemoglobina, stoga redovita konzumacija marelica može pomoći u prevenciji anemije.

Zaštita kože

Antioksidansi, vitamini i minerali u marelicama doprinose zdravlju kože. Oni pomažu u borbi protiv starenja kože, štiteći je od štetnih utjecaja UV zraka i slobodnih radikala. Osim toga, marelice mogu pomoći u održavanju vlažnosti kože, čineći je glatkom i elastičnom. Zbog svega navedenoga, marelice će pomoći u pripremi kože za ljetovanje i sunčanje.

Zanimljivosti o marelicama

• Marelice su simbol sreće i blagostanja u mnogim kulturama. U staroj Kini, marelica je bila simbol mudrosti i obrazovanja, a njen cvijet često se povezivao s poezijom i umjetnošću.
• Jezgra koštice marelice sadrži tvar zvanu amigdalin, koja se može pretvoriti u cijanid kada se konzumira u velikim količinama. Iako se ponekad koristi u tradicionalnoj medicini, preporučuje se oprez zbog mogućnosti trovanja.
• Sušene marelice često se tretiraju sumpor dioksidom kako bi zadržale svoju boju. Prirodno sušene marelice, koje nisu tretirane ovom kemikalijom, imaju tamniju boju i intenzivniji okus.

Zaključak

Marelice su pravi dar prirode, nudeći ne samo bogatstvo okusa već i brojne dobrobiti za zdravlje čovjeka. Uživajte u svježim marelicama tijekom ljeta, a prerađene marelice koristite cijele godine, kako biste najbolje iskoristili ljekovite značajke ovih mirisnih plodova ljeta.

Izvori:
1. "Nutritional Composition of Apricots," USDA National Nutrient Database, link.
2. "Health Benefits of Apricots," Healthline, link.


Fotografija grane marelice: Image by manseok Kim from Pixabay

Pročitajte više... »

Nikola Tesla - prehrana i zdrave navike slavnoga izumitelja

"Čovjek treba živjeti jednostavno i izbjegavati svaku hranu koja stvara toksine u tijelu.“ (Nikola Tesla)

Kako je živio, što je jeo, a što izbjegavao Nikola Tesla – doznajte više o svakodnevnim navikama čovjeka koji je svojim izumima zadužio čovječanstvo.

Piše: Bernarda Lusch

Genijalni izumitelj

Nikola Tesla (Smiljan, 1856.- New York, 1943.), jedan od najvećih umova 19. i 20. stoljeća, bio je poznat po svojim revolucionarnim izumima i inovacijama u području elektrotehnike i magnetizma.

Tesla je doživio lijepih 86 godina, tijekom kojih je patentirao više od 300 izuma. Među njegovim najznačajnijim izumima su izmjenična struja, Teslina zavojnica i sustav bežičnog prijenosa energije. 

Unatoč izuzetnom intelektualnom naporu kojem je bio izložen, Tesla je zadržao izvanrednu vitalnost tijekom cijelog života, što velikim dijelom duguje svojim prehrambenim navikama i zdravom načinu života.

Teslina prehrana

Tesla je imao vrlo specifičan svjetonazor kada je riječ o prehrani. Vjerovao je da pravilna prehrana može značajno utjecati na ljudsku sposobnost razmišljanja i općenito zdravlje. Preferirao je jednostavnu i prirodnu hranu, izbjegavajući sve što je smatrao da stvara toksine u tijelu.

"Hrana je najvažniji lijek za ljudsko tijelo. Ako je hrana loša, ni lijekovi neće pomoći". (Nikola Tesla)

Što je jeo, a što izbjegavao u prehrani?

Tesla je bio uglavnom vegetarijanac i konzumirao je mnogo svježeg voća i povrća. Smatrao je da su ove namirnice ključne za održavanje mentalne jasnoće i fizičke energije. Često je jeo grah, krumpir, rižu, kukuruz i druge žitarice, vjerujući da su one izvor potrebne energije. Orašasti plodovi su također bili redoviti dio njegove prehrane, jer je vjerovao da su dobar izvor proteina i zdravih masti.

Omiljene namirnice

Među Teslinim omiljenim namirnicama bili su med i mlijeko. Smatrao je da su ovi proizvodi izuzetno hranjivi i korisni za mozak. Također, često je konzumirao bademe i lješnjake, vjerujući da oni pomažu u održavanju mentalne oštrine. Teslina prehrana je bila vrlo jednostavna, ali pažljivo osmišljena kako bi osigurala optimalnu funkcionalnost njegovog tijela i uma.

Tesla je izbjegavao meso, alkohol i kofein, smatrajući da oni negativno utječu na tijelo i um. Smatrao je da meso uzrokuje toksičnost i narušava vitalnost, dok je alkohol smatrao štetnim za umne funkcije. Što se tiče kofeina, Tesla je vjerovao da prekomjerna konzumacija stimulansa može iscrpiti tijelo i um. (Napomena: Neki izvori navode da je Tesla tijekom života konzumirao kavu i alkohol, ponekad i meso, pa ovi njegovi zaključci vjerojatno potječu iz starije dobi, kada je prestao konzumirati navedeno)

Hrana za mozak

Tesla je vjerovao da određene namirnice posebno pogoduju mentalnim funkcijama. Svježe voće, posebno jabuke, grožđe i naranče, bile su mu drage jer je smatrao da čiste tijelo i um. Također, povrće poput špinata i mrkve smatralo se izuzetno važnim za očuvanje zdravlja i vitalnosti. Tesla je bio uvjeren da hrana iz prirodnih izvora, bez dodataka i kemikalija, pruža najbolje uvjete za rad mozga.

Tesline zdrave navike

Osim prehrane, Tesla je prakticirao i druge zdrave navike koje su mu pomagale da održi visoku razinu energije i vitalnosti. Jedna od njegovih ključnih navika bila je svakodnevna tjelovježba, s posebnim naglaskom na dugo hodanje.

"Da bi čovjek bio stvarno zdrav, mora biti aktivan. Tjelesna aktivnost je ključna za održavanje zdravlja tijela i uma". (Nikola Tesla)

Svakodnevna tjelovježba

Tesla je vjerovao u važnost tjelesne aktivnosti za očuvanje zdravlja. Svakodnevno je hodao više kilometara, smatrajući da dugotrajno hodanje poboljšava cirkulaciju i pomaže u održavanju mentalne jasnoće. Tesla je često šetao Central Parkom u New Yorku, gdje je provodio vrijeme promišljajući o svojim izumima i idejama. Smatrao je da šetnja na svježem zraku ima pozitivan učinak na tijelo i um, te je ovu naviku prakticirao do kraja života.

Dnevni raspored

Tesla je imao vrlo discipliniran dnevni raspored koji je uključivao dovoljno odmora, rada i tjelovježbe. Ustajao je vrlo rano i odmah se posvećivao svojim izumima. Radni dan bi mu bio ispunjen eksperimentima i pisanjem, ali uvijek je nalazio vrijeme za obrok u miru, kao i za šetnju. Navečer bi se ponovno posvetio radu, često do kasno u noć. Unatoč dugim radnim satima, Tesla je znao koliko je važno dovoljno spavati i odmoriti se kako bi mogao biti produktivan.

Duhovna praksa

Tesla je bio duhovno orijentirana osoba i često je govorio o važnosti duhovnog zdravlja. Smatrao je da su meditacija i refleksija ključne za održavanje mentalne ravnoteže i smirenosti. Tesla je vjerovao da je miran um temelj za kreativnost i inovacije.

"Čovjekova duhovna snaga mora biti usklađena s njegovom tjelesnom snagom. Samo tako može ostvariti svoj puni potencijal". (Nikola Tesla)

Iako nije bio vezan za specifičnu religiju, njegov pristup duhovnosti bio je vrlo osoban i uključivao je elemente raznih filozofija i učenja.

Još neke zanimljivosti

Tesla je također vjerovao u važnost pravilnog disanja i svježeg zraka. Često je provodio vrijeme na otvorenom, smatrajući da to pomaže u pročišćavanju tijela i uma. Smatrao je da je zagađen zrak štetan za zdravlje i uvijek je tražio načine kako poboljšati kvalitetu zraka u svom radnom i životnom prostoru.

Zaključak

Nikola Tesla, svojim jedinstvenim pristupom prehrani i zdravim navikama, može biti inspiracija svima koji teže boljem fizičkom i mentalnom zdravlju. Njegova jednostavna, ali učinkovita prehrana, usredotočena na svježe voće, povrće i orašaste plodove, te svakodnevna tjelovježba i duhovna praksa, pokazale su se ključnima za održavanje vitalnosti i mentalne oštrine. 

Izvori:
1. Seifer, Marc J. "Wizard: The Life and Times of Nikola Tesla." Citadel Press, 1996.
2. Cheney, Margaret. "Tesla: Man Out of Time." Touchstone, 2001.
3. O'Neill, John J. "Prodigal Genius: The Life of Nikola Tesla." Ives Washburn, Inc., 1944.
4. Carlson, W. Bernard. "Tesla: Inventor of the Electrical Age." Princeton University Press, 2013.

Ilustracija (Tesla): Image by dlsd cgl from Pixabay

Pročitajte više... »