Što je anksioznost i kako se nositi s ovom pošasti suvremenog čovjeka

Anksioznost je jedan od najčešćih psiholoških problema današnjice. Ubrzani način života, stres na radnom mjestu, osobni i obiteljski problemi često dovode do osjećaja tjeskobe i nesigurnosti. Važno je razumjeti što je anksioznost, kako se manifestira i, najvažnije, kako se učinkovito nositi s njom. Ovaj članak pruža detaljan uvid u anksioznost, njezinu raširenost, te pruža konkretne strategije za njezino prevladavanje.

Što je anksioznost?

Porijeklo riječi

Riječ "anksioznost" potječe od latinske riječi "anxietas", što znači "tjeskoba" ili "zabrinutost". "Anxius" se pak izvodi iz glagola "angere", što znači "gušiti" ili "pritiskati". Ova etimologija odražava fizičke i emocionalne simptome koje ljudi često doživljavaju kada su anksiozni, poput osjećaja stezanja u prsima ili teškoće s disanjem.

Reakcija na stres

Anksioznost je prirodna reakcija tijela na stres. To je osjećaj tjeskobe ili zabrinutosti za ono što dolazi. Povremena anksioznost je normalna i može biti korisna jer nas priprema za opasne situacije, no kada postane pretjerana ili kronična, može narušiti kvalitetu života. U psihologiji i medicini, pojam "anksioznost" obuhvaća različite poremećaje, uključujući generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, socijalnu anksioznost i specifične fobije.

Raširenost anksioznosti u svijetu i Hrvatskoj

Anksiozni poremećaji su najčešći mentalni poremećaji u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 264 milijuna ljudi diljem svijeta pati od anksioznosti. U Hrvatskoj, prema istraživanju iz 2019. godine, svaki četvrti odrasli građanin iskusi neki oblik anksioznog poremećaja tijekom života. Ovi podaci ukazuju na potrebu za povećanom sviješću i boljim pristupom mentalnom zdravlju.

Koga najčešće pogađa anksioznost?

Anksioznost može pogoditi svakoga, no neki su skupine ljudi podložnije. Žene češće doživljavaju anksiozne poremećaje u usporedbi s muškarcima. Također, mladi ljudi, posebno adolescenti i mladi odrasli, sve češće prijavljuju simptome anksioznosti. Osobe s kroničnim bolestima, niskim socio-ekonomskim statusom ili one koje su pretrpjele značajne životne stresore (poput gubitka voljene osobe ili gubitka posla) također su u većem riziku.

Fizički simptomi anksioznosti

Anksioznost može uzrokovati niz fizičkih simptoma koji se često manifestiraju kao odgovor na stres ili strah. Neki od najčešćih fizičkih simptoma anksioznosti uključuju:

• Ubrzani otkucaji srca: palpitacije ili osjećaj da srce "preskače".
• Pojačano znojenje: znojenje, osobito na dlanovima i tabanima.
• Drhtanje ili tresavica: drhtanje ruku, nogu ili cijelog tijela.
• Kratak dah: osjećaj otežanog disanja ili gušenja.
• Napetost mišića: zatezanje i bol u mišićima, osobito u ramenima i vratu.
• Umor: osjećaj iscrpljenosti, čak i nakon odmora.
• Vrtoglavica ili nesvjestica: osjećaj slabosti ili nestabilnosti.
• Bol u prsima: osjećaj pritiska ili boli u prsima, što može podsjećati na srčani udar.
• Glavobolje: pulsirajuće glavobolje ili migrene.
• Probavne smetnje: mučnina, bol u trbuhu, proljev ili zatvor.
• Suha usta: osjećaj suhoće u ustima ili teškoće s gutanjem.
• Trnci ili utrnulost: osjećaj trnjenja u rukama, nogama ili licu.
• Česti odlazak u toalet: povećana učestalost mokrenja ili proljeva.

Ovi simptomi mogu varirati u intenzitetu i trajanju, a neki ljudi mogu doživjeti samo nekoliko simptoma, dok drugi mogu iskusiti mnoge odjednom. Važno je napomenuti da fizički simptomi anksioznosti mogu biti vrlo slični simptomima drugih medicinskih stanja, pa je važno konzultirati se s liječnikom kako bi se isključili drugi uzroci i dobila odgovarajuća pomoć.

Konstruktivni načini nošenja s anksioznošću

Postoji mnogo strategija koje mogu pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti:

1. Psihoterapija 

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je jedan od najučinkovitijih oblika terapije za anksioznost. Ona pomaže osobama prepoznati i promijeniti negativne obrasce mišljenja i ponašanja.

2. Lijekovi

Antidepresivi, anksiolitici i beta-blokatori mogu biti propisani kako bi se ublažili simptomi. Ipak, lijekovi ne bi trebali biti prvi izbor, već bi ih trebao propisati ili savjetovati liječnik ako ništa drugo ne pomaže.

3. Tehnike opuštanja

Meditacija, joga, duboko disanje i progresivna mišićna relaksacija mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti.

4. Podrška bližnjih

Razgovor s obitelji, prijateljima ili pridruživanje grupama za podršku može biti iznimno korisno.

5. Samosvijest i samopomoć

Vođenje dnevnika, postavljanje realnih ciljeva i prakticiranje pozitivnih afirmacija može pomoći u upravljanju anksioznošću.

Kako hormoni utječu na pojavu anksioznosti?

Hormoni igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i anksioznosti. Kortizol, poznat kao "hormon stresa", može, kada je kronično povišen, doprinijeti razvoju anksioznih poremećaja. Također, neravnoteža u hormonima štitnjače može uzrokovati simptome anksioznosti. Žene mogu doživjeti promjene u anksioznosti tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće i menopauze zbog fluktuacija hormona estrogena i progesterona. Stoga, ukoliko postoji sumnja da je anksioznost posljedica djelovanja hormona, strategija njezina prevladavanja treba se bazirati na vraćanju hormona u ravnotežu.

Povezanost tjelesne aktivnosti i prehrane s anksioznošću

Redovita tjelesna aktivnost ima mnoge koristi za mentalno zdravlje, uključujući smanjenje anksioznosti. Vježbanje potiče proizvodnju endorfina, poznatih kao "hormoni sreće", koji poboljšavaju raspoloženje. 

Prehrana također igra važnu ulogu. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama (poput ribe), antioksidansima (voće i povrće) i magnezijem može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti. 

Izbjegavanje prekomjerne konzumacije kofeina i šećera također može biti korisno jer ove namirnice mogu povećati osjećaj tjeskobe.

Zaključak

Anksioznost je izazovan, ali rješiv problem. Ključno je prepoznati simptome, razumjeti ih i aktivno raditi na njihovom smanjenju. Uz pravu kombinaciju terapije, podrške, tjelesne aktivnosti i zdrave prehrane, moguće je značajno poboljšati kvalitetu života. Hrabro prihvaćanje problema i traženje pomoći prvi su koraci prema boljem mentalnom zdravlju. Svaki korak naprijed, ma koliko mali bio, vodi ka velikim promjenama!

Izvori:

1. World Health Organization. (2017). Depression and Other Common Mental Disorders: Global Health Estimates. WHO.

2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2019). Izvješće o mentalnom zdravlju u Hrvatskoj.
3. National Institute of Mental Health. (2021). Anxiety Disorders. NIMH.

Pročitajte više... »