Kako se pravi seitan - recept za izradu seitana

Seitan je izvrstan izvor bjelančevina za vegetarijance i vegane. Napraviti seitan možete i sami - doznajte kako!

Što je seitan?

Seitan ili "pšenično meso" je zapravo biljna bjelančevina gluten, a dobiva se ispiranjem škroba iz polubijelog pšeničnog brašna. Stoga, ako ste alergični na gluten ili imate celijakiju, na seitan radije zaboravite. Međutim, ukoliko nemate ovakvih problema, seitan će se izvrsno uklopiti u vašu zdravu prehranu!

Iako je značajan izvor bjelančevina, seitan ne sadrži kolesterol i masnoće, za razliku od većine bjelančevina životinjskog porijekla. Za ljude koji dobro podnose gluten, seitan je lako probavljiva namirnica. Što se tiče pripreme jela, ovo je vrlo zahvalna namirnica, koja se može pripremiti na bezbroj načina i lako prilagoditi svačijem ukusu.

Recept za izradu seitana

Potrebni sastojci:

• 1 kg polubijelog brašna (tip 850) 
• 6 dl mlake vode 
• malo soli

Prema želji: korjenasto povrće, sojin umak, začini

Postupak pripreme:

1. Brašno umijesite s toplom vodom tako da dobijete glatku, jednoličnu kuglu. Dobiveno tijesto stavite u
dublju posudu, prelijte toplom vodom i ostavite da odstoji barem pola sata.

2. Nakon namakanja slijedi ispiranje. Kuglu tijesta lagano mijesite prstima kako biste isprali škrob. Kada primijetite da je voda u kojoj je tijesto potpuno bijela, promijenite je i ponovite postupak. Bilo bi dobro koristiti naizmjence toplu i hladnu vodu. Prilikom ispiranja važno je paziti da kugla ostane kompaktna, odnosno da se smjesa ne raziđe. Postupak se ponavlja sve dok voda ne ostane potpuno bistra - obično taj proces traje 20 - 30 minuta.

3. Dobivenu gumenastu masu oblikujte u štrucu i uvežite u gazu. Nemojte stegnuti prečvrsto, jer će masa tijekom kuhanja malo nabubriti. Seitan možete kuhati samo u zasoljenoj vodi ili, prema želji, u temeljcu za juhu, uz dodatak korjenastog povrća i/ili sojina umaka. Kuhajte oko jedan sat na laganoj vatri, u djelomično poklopljenoj posudi. Nakon toga, seitan ostavite da se ohladi u vodi u kojoj se kuhao, a zatim ga izvadite i uklonite gazu.

Od jednog kilograma brašna dobiva se oko 400 g seitana. Ovako pripremljeni seitan sada je spreman za daljnju obradu, odnosno pripremu obroka.

Seitan - čuvanje i rok uporabe

Ako seitan nećete odmah upotrijebiti ili dio želite ostaviti za neki drugi put, vratite ga u vodu u kojoj se kuhao, poklopite i stavite u hladnjak. Na taj ćete način sačuvati njegovu svježinu još nekoliko dana.

Seitan u pripremi obroka

Okus seitana je pretežito neutralan (ovisno u čemu ste ga kuhali) te ga možete sami oplemeniti različitim začinima ili marinadama. Seitan se smatra odličnom alternativom za meso - osim što je visokoproteinska namirnica, također se i priprema poput mesa.

Seitan usitnjen na sitne komadiće koristite poput mljevenog mesa za kosane odreske, musake, punjene paprike, sarme i slično.

Malo veći komadići seitana dobro će se sljubiti sa sezonskim povrćem u woku ili će obogatiti razna variva i paprikaše. Želite li ukusan i zdrav vegetarijanski snack, seitanu dodajte povrće i napravite šarene vegetarijanske ražnjiće.

Odresci seitana mogu se marinirati, pirjati, pohati, puniti i zarolati ili jednostavno staviti u sendviče. Prelijte ih vrhnjem i sirom i zapecite u pećnici. Zapravo, mogućnosti uporabe seitana su doista neiscrpne - sve ovisi o volji i mašti kuhara. Dobar tek!

Kupovni vs. domaći seitan

Kao što je to obično slučaj, hrana koja se proizvodi za prodaju sadrži razne dodatke koji trebaju održati njezinu svježinu i rok trajanja što dulje. Kada proizvodite sami, imate potpunu kontrolu nad uporabom sastojaka i dodataka. Osim toga, kupovni seitan je prilično skup (čak do 100 kn / kg). Za kilogram domaćeg seitana potrošit ćete svega 10-ak kn za potrebne sastojke. Međutim, računajte da će vam trebati 1,5 do 2 sata vremena za napraviti seitan kod kuće. Stoga odlučite sami - imate li više vremena ili novca?

Pročitajte više... »

Vegetarijanstvo za početnike - upoznajte moguće rizike vegetarijanske prehrane

Piše: Bernarda Lusch

Vegetarijanstvo donosi brojne blagodati za zdravlje, uključujući i smanjenje rizika obolijevanja od krvožilnih i zloćudnih oboljenja te dijabetesa. Međutim, vegetarijanci moraju posebno pripaziti na unos pojedinih hranjivih tvari – doznajte kojih!

Vegetarijanci – koji ste tip?

Razlikujemo više vrsta vegetarijanske prehrane, a time i više tipova vegetarijanaca. Tako će i rizici vegetarijanske prehrane ovisiti o tome koji ste tip.

Tko su vegetarijanci?

Vegetarijanci su općenito ljudi čija se prehrana sastoji prvenstveno od namirnica biljnoga porijekla. Ponekad vegetarijanstvo uključuje namirnice životinjskog porijekla poput meda, jaja i mliječnih proizvoda.

Vrste vegetarijanaca:

• Laktovegetarijanci – uz namirnice biljnoga porijekla, laktovegetarijanci koriste i mlijeko i mliječne proizvode.
• Ovovegetarijanci – vegetarijanci koji koriste i jaja
• Semivegetarijanci – obično se ovako nazivaju ljudi koji ne jedu crveno meso, a u svoju prehranu uključuju meso peradi i ribu.
• Vegani  – vegani u prehrani koriste isključivo namirnice biljnoga porijekla. Osim toga, u svakodnevnom životu ne koriste predmete životinjskog porijekla, npr. kožu. Podvrsta vegana su sirovi vegani ili sirovojedci – osobe koje konzumiraju namirnice isključivo biljnoga porijekla, i to bez termičke obrade.
• Makrobiotičari ne moraju nužno biti vegetarijanci, ali to najčešće jesu. Njihova se prehrana zasniva na cjelovitim, prirodno uzgojenim namirnicama, a prednost se daje lokalnoj i sezonskoj hrani. Makrobiotika nastoji uravnotežiti yin i yang, odnosno muški i ženski princip – a to se onda odnosi i na namirnice. Izbjegavaju se ekstremi, a preporučuju se namirnice koje ova dva principa imaju u ravnoteži. Prema tome, mesni proizvodi se smatraju izrazito yang namirnicom te se trebaju izbjegavati.
• Frutarijanci jedu samo plodove i sjemenke.
• Radikalni frutarijanci jedu samo plodove koji su prirodno otpali sa stabla ili stabljike.

Vegetarijanska prehrana - mogući rizici manjka hranjivih tvari

Bjelančevine

Tofu - "sir" od soje kao izvor bjelančevina

Bjelančevine su gradivni element raznih tkiva u našem organizmu – mišića, unutarnjih organa, krvi, kosti i kože. Također sudjeluju u proizvodnji hormona, enzima i antitijela.

Iako i namirnice biljnog porijekla sadrže bjelančevine (npr. mahunarke), problem je u njihovoj kvaliteti.

Bioraspoloživost (iskoristivost) bjelančevina životinjskog porijekla je u našem organizmu veća od iskoristivosti biljnih bjelančevina. Također, u bjelančevinama biljnoga porijekla obično manjkaju neke esencijalne aminokiseline. Izuzetak je soja, koja sadrži kompletne bjelančevine. Vegetarijanci koji konzumiraju mliječne proizvode i jaja ne bi trebali imati problema s aminokiselinama. Ipak, i za njih je vrlo važno pravilno kombiniranje hrane. Za optimalan unos najučinkovitije su sljedeće kombinacije:

• bjelančevine iz mahunarki (leća, grah ili tofu) + integralna riža, kruh ili kukuruz
• mlijeko + žitarice
• sir ili jaja + kruh ili tjestenina
• mahunarke + orašasti plodovi
• mahunarke + sjemenke (npr. sezam ili lan)

Osim kvalitete bjelančevina, potrebno je obratiti pozornost i na količinu koja se unosi. Jedna od zamki u koje novopečeni vegetarijanci upadaju jest pretjerani unos ugljikohidrata na račun bjelančevina. Unos bjelančevina bi trebao i dalje biti barem 10-15% ukupnog kalorijskog unosa.

Izvori bjelančevina za vegetarijance: mahunarke (soja i proizvodi od soje, leća, grah, grašak, slanutak), seitan ("pšenično meso"), orašasti plodovi, sjemenke, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi.

Vitamin B12

Vitamin B12 sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima te u sintezi DNK. Nužan je za pravilno funkcioniranje mozga i živčanog sustava, kao i za izgradnju eritrocita.

Deficit vitamina B12 je vrlo čest kod vegetarijanaca, a ovaj je problem posebno izražen kod vegana i frutarijanaca. Vitamin B12 ili kobalamin nalazimo gotovo isključivo u namirnicama životinjskog porijekla. Izuzetak su modrozelene alge, koje se mogu koristiti kao nadomjestak vitamina B12. U ovom kontekstu vrlo je zanimljiva i cikla – ona sadrži kobalt, koji sudjeluje u stvaranju vitamina B12.

Lakto i ovovegetarijanci u nešto su boljoj poziciji od vegana, jer ipak prehranom uspijevaju podmiriti dio potreba za ovim vitaminom.

Manjak vitamina B12 može dovesti do umora, depresije, problema s pamćenjem te anemije. Suha, lomljiva i rano sijeda kosa mogu također ukazivati na deficit vitamina B12. Ozbiljan i dugotrajan manjak ovog vitamina može prouzročiti teška i neizlječiva oštećenja moždanih stanica te živčanog sustava u cjelini. Neka istraživanja pokazuju povezanost manija i psihoza s manjkom vitamina B12.

Otežavajuća okolnost je što simptome manjka ovog vitamina ne morate primijetiti odmah. Oni mogu postati očitiji tek nakon 5 ili više godina, nakon što organizam iscrpi svoje zalihe (B12 se skladišti u jetri). Zbog toga simptome vjerojatno nećete povezati s vegetarijanskom prehranom – iako ona možda jest uzrok deficitu.

Izvori vitamina B12 za vegetarijance: mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, modrozelene alge (spirulina, AFA alge), a preporuča se i suplement (najbolje B kompleks).

Folna kiselina ili vitamin B9

Folna kiselina, zajedno s ostalim vitaminima B skupine, sudjeluje u metaboličkim procesima te u sintezi DNK. U sinergiji s vitaminom B12, ovaj vitamin sudjeluje u stvaranju eritrocita. Njegov manjak, stoga, može biti jedan od faktora anemije.

Folna kiselina je ključna u trudnoći!

Folna kiselina je od ključne važnosti za pravilan razvoj ploda u trudnoći. Nedostatak folne kiseline u prvom tromjesečju (osobito u prvom mjesecu!) trudnoće može dovesti do defekta neuralne cijevi kod djeteta, što posljedično dovodi do nepotpunog razvoja mozga i leđne moždine. Stoga je dodatnu folnu kiselinu preporučljivo početi uzimati već kod planiranja trudnoće, odnosno prije začeća. Vegetarijanke moraju biti posebno oprezne kod planiranja trudnoće! Naime, iako se folna kiselina može unijeti raznolikom vegetarijanskom prehranom, djelovanje ovog vitamina ovisi i o vitaminu B12, koji često nedostaje vegetarijancima. Zbog toga bi bilo najbolje razmotriti uzimanje suplementa, po mogućnosti uz savjet liječnika.

Izvori folne kiseline za vegetarijance: zeleno povrće (blitva, brokula, raštika, špinat), šparoge, avokado, pivski kvasac, mahunarke (soja, leća, grah, grašak), cjelovite žitarice i orašasti plodovi.

Vitamin D

Vitamin D sudjeluje u izgradnji kostiju i zuba. Inače ga nalazimo u ribi, ribljem ulju, žumanjku jajeta i iznutricama, a u manjim količinama u siru, gljivama, mlijeku i maslacu. Zbog toga su vegetarijanci donekle izloženi riziku manjka. Ipak, određenu količinu vitamina D naš organizam stvara sam kod izlaganja kože suncu. Laktovegetarijanci mogu također potražiti mliječne proizvode s dodatkom vitamina D.

Manjak vitamina D kod djece može prouzročiti rahitis, a kod odraslih demineralizaciju i slabljenje kostiju. Mogući simptomi manjka su također razdražljivost, umor i pojačano znojenje.

Izvori vitamina D za vegetarijance: izlaganje suncu (osobito tijekom zimskih mjeseci), a od hrane žumanjak jajeta, mlijeko obogaćeno vitaminom D, sir i gljive.

Kalcij

Kalcij je nužan za izgradnju kostiju i zuba. Kao jedan od elektrolita u našem tijelu, kalcij utječe na optimalnu hidrataciju tijela te na regulaciju kiselosti krvi.

Kalcij se nalazi u jajima i mliječnim proizvodima, ali i u mnogim namirnicama biljnoga porijekla. Međutim, biljke uz kalcij često sadrže i neke tvari koje otežavaju apsorpciju kalcija (npr. oksalna kiselina i fitati). Zbog toga je veganima preporučljivo razmotriti uzimanje suplementa kalcija.

Izvori kalcija za vegetarijance: mliječni proizvodi, jaja, zeleno lisnato povrće, sušeno voće, mahunarke, orašasti plodovi.

Željezo

Nedostatak željeza se očituje kao anemija te uzrokuje umor, pospanost, razdražljivost i smanjenu koncentraciju.

Željezo sadržano u namirnicama životinjskog porijekla nazivamo hemskim željezom, a ono ima dobru bioraspoloživost (iskoristivost) u našem organizmu.

Mahunarke kao dobar izvor željeza

S druge strane, željezo u biljnoj hrani je nehemsko i teže se apsorbira. Zbog toga bi vegetarijanci, uz namirnice bogate željezom, trebali konzumirati i pojačivače apsorpcije – a to su vitamin C, limunska kiselina, fruktoza (šećer u voću) i životinjske bjelančevine (npr. jaja za ovovegetarijance). Budući da alkohol također pospješuje apsorpciju željeza, jedna čaša vina uz ručak ili večeru neće biti na odmet.

Nasuprot tomu, neke tvari ometaju apsorpciju željeza. Uz obrok bogat željezom izbjegavajte konzumaciju kave, mlijeka i čaja (crni, zeleni, žuti i bijeli čaj).

Izvori željeza za vegetarijance: mahunarke (leća, soja, grah), cjelovite žitarice (riža, integralni kruh, zobene pahuljice), sjemenke (sezam i proizvodi od sezama, sjemenke bundeve), zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, brokula, kelj, prokulica, raštika, salata), bobičasto voće (jagoda, borovnica, kupina, malina, ribiz), orašasti plodovi, sušeno voće (npr. marelice), rajčica, bundeva, cikla, radič.

Cink

Cink potpomaže funkciju tristotinjak enzima, a sudjeluje i u metabolizmu bjelančevina. Upravo zbog ove svestranosti, manjak cinka se očituje svakojakim simptomima. Problemi s imunitetom, kožom i plodnošću, poremećaji osjeta okusa i mirisa, razdražljivost, depresija i anksioznost – sve su to moguće posljedice manjka cinka u organizmu.

Biljni izvori uglavnom sadrže vrlo male količine cinka. Apsorpciju cinka će pospješiti bjelančevine životinjskog porijekla (mliječni proizvodi) te limunska kiselina (iz limuna i nekog drugog voća).

Ukoliko prepoznajete na sebi neke od simptoma manjka, razmotrite uzimanje suplementa (15 - 25 mg dnevno).

Izvori cinka za vegetarijance: orašasti plodovi, integralne žitarice, sjemenke bundeve, mahunarke (soja, leća, grah, grašak) te jaja.

EPA i DHA Omega 3 masne kiseline

Omega 3 u kapsulama

Omega 3 kiseline nam koriste na više načina. Osim što čuvaju zdravlje krvožilnog sustava, a time smanjuju rizik od srčanih i moždanih udara, omega 3 su se pokazale blagotvornima i u liječenju depresije.

Manjak omega 3 u našoj prehrani može dovesti do problema sa suhom kožom, memorijom, umorom, depresijom i promjenama raspoloženja. Što se tiče krvožilnog sustava, manjak omega 3 može se očitovati u otežanoj cirkulaciji, povišenom tlaku i visokom kolesterolu.

Budući da su masne ribe (i njihova ulja) najvažniji izvor omega 3 kiselina (EPA i DHA tipa), vegetarijanci mogu imati problema s unošenjem količine dostatne za organizam. Ipak, vegetarijancima su dostupne ALA omega 3 kiseline, uglavnom u biljnim uljima.

Izvori omega 3 kiselina za vegetarijance: lanene sjemenke (najbolje mljevene), laneno ulje, sojino ulje, repičino ulje, ulje od oraha, zeleno lisnato povrće (kelj i prokulica).

Zaključak - vegetarijanstvo je zdravo, ali...

Obilje zdravih namirnica u vegetarijanskoj prehrani trebalo bi vam dati zdravlje i polet. Ukoliko se ne osjećate tako, znači da vam nešto nedostaje.

Raznolika vegetarijanska prehrana koja uključuje zdrave i prirodne namirnice uglavnom će pokriti sve potrebe organizma za hranjivim tvarima. Ovo se posebno odnosi na semivegetarijansku i laktovegetarijansku prehranu. Ipak, striktniji vegetarijanci (osobito vegani) trebali bi obratiti dodatnu pozornost na unos navedenih nutrijenata, a osobito vitamina B12. Stoga, osluškujte svoje tijelo - i reagirajte na vrijeme!


Možda će vas zanimati... 

Kako se pravi seitan - recept za izradu seitana
Doznajte što je seitan i kako ga možete napraviti sami

Vegetarijanstvo i etika - poznati o vegetarijanstvu
Pročitajte što su neki slavni ljudi kroz povijest govorili o vegetarijanstvu.

Cikla - jeste li svjesni vrijednosti ove namirnice?
Doznajte zašto je cikla izvrstan izbor za vegetarijance.

Minerali: Cink - moćan saveznik u borbi protiv virusa 
Muče li vas simptomi manjka cinka u organizmu? Provjerite!

Pročitajte više... »

Vegetarijanstvo i etika - poznati o vegetarijanstvu

Ljudi se odlučuju za vegetarijanstvo iz zdravstvenih ili etičkih razloga. Poznato je da se vegetarijanska prehrana povezuje sa smanjenim rizikom obolijevanja od raznih bolesti. Međutim, čini se da su etički razlozi presudni za ovakav životni odabir. Provjerite što su rekli poznati vegetarijanci o vegetarijanstvu, te zbog čega ih većina smatra da je vegetarijanstvo važno etičko pitanje.

Plutarh

Kakva vas je borba za preživljavanje ili kakvo nezaustavljivo bezumlje primoralo da uprljate ruke krvlju kako biste se nahranili životinjskim mesom? Zašto to činite? Zašto hulite na zemlju, kao da ona nije u stanju nahraniti vas bez životinjskog mesa?

Pitate me iz kojih se razloga Pitagora uzdržavao od uzimanja životinjskog mesa? Ja, sa svoje strane, ne shvaćam kakav je osjećaj, misao ili uzrok vodio onog čovjeka koji je prvi odlučio oskrnaviti svoja usta krvlju i dopustio svojim usnama da kušaju meso ubijenog bića. Ja se čudim onome tko je prihvatio na svojem stolu izobličene oblike mrtvih tijela i zatražio za svoju svakodnevnu prehranu ono što je još nedavno bilo biće obdareno sposobnošću kretanja, shvaćanja i glasanja

Kao isprika žalosnim bićima koja su prva upotrijebila mesnu hranu, može služiti potpuna odsutnost i nedostatak sredstava za život, budući da prvobitni narodi nisu stekli krvožedne navike zbog razmaženosti ili da bi se predali nenormalnom razvratu usred preobilja, već iz čiste nužde. Ali kakvo je naše opravdanje?

Ovidije (iz "Metamorfoza")

Kako se priuča u zao čas i pripravlja krv lit
Ljudsku bezdušnik onaj što grlo teletu može
Prerezat nožem i sluša ravnodušno njegovu riku,
Ili onaj tko može da jare zakolje kojeg
Dreka je kao u djece, il' jesti živad tko može,
Koju je hranio sam. Koliko do potpunog fali
Zločina tu, i čovjeka to kud može dovesti?

Schopenhauer

Samilost prema životinjama tako je usko povezana s dobrotom da se može pouzdano tvrditi da onaj tko je okrutan prema životinjama ne može biti dobar čovjek.

Tolstoj

Vidite li dijete kako iz zabave muči mačića ili pticu, zaustavljate ga i nastojite poučiti suosjećanju prema živim bićima, a sami odlazite u lov, na gađanje golubova, utrke i sjedate na objed za koji je ubijeno nekoliko živih bića. Činite isto ono što branite djeci.

Ne brinite se što će vas zbog odustajanja od mesne hrane vaši ukućani napadati, osuđivati, ismijavati. Kad bi jedenje mesa bilo tako nevažan čin, mesojedi ne bi napadali vegetarijance. Oni se ljute jer shvaćaju svoj grijeh, ali nemaju snage osloboditi ga se.

Malory 

Čudno je kako se razne ustanove za skrb djece i zaštitu životinja odnose potpuno ravnodušno prema vegetarijanstvu, kad je upravo potreba za mesom u većini slučajeva razlog surovosti protiv koje se žele boriti kažnjavanjem. Ispunjavanje zakona ljubavi može suzbiti surovost snažnije nego strah od kaznene odgovornosti. Jedva postoji razlika između surovosti prisutne pri mučenju i ubojstvu kojoj je cilj zadovoljiti osjećaj gnjeva, i surovosti prisutne pri mučenju i ubijanju kojoj je cilj uporaba životinjskog mesa. Hraneći se mesom, ljudi razbuktavaju u sebi najveći oganj surovosti.

Gandhi

Veličina i moralni napredak nekog naroda može se procijeniti prema načinu na koji tretira svoje životinje.

G. B. Shaw

Kada su ga pitali zbog čega je vegetarijanac, Shaw je odgovorio:

Ma dajte, ovo pitanje je potpuno naopako. Zbog čega biste me pozivali na odgovornost zato što se hranim pristojno? Da se tovim na račun sprženih životinjskih leševa, tek tada biste me s pravom mogli pitati zbog čega to činim.

Edison

Nenasilje vodi do najviše etike, koja je krajnji cilj evolucije. Dok god ne prestanemo činiti zlo svim živim bićima, dotle se možemo smatrati barbarima.

Tagore

Uspijevamo progutati meso samo zato što ne razmišljamo o okrutnosti i grješnosti toga čina. Okrutnost je temeljni grijeh, koji ne priznaje nikakve argumente i fine razlike. Samo kada ne bismo dozvolili svome srcu da otvrdne, ono bi se jasno i glasno pobunilo protiv okrutnosti… ali mi i dalje činimo okrutnosti lako i veselo, svi mi – zapravo, onaj tko se ne želi pridružiti, već je proglašen čudakom.

Einstein

Vegetarijanstvo duboko utječe na ljudsku prirodu. Kada bi cijeli svijet usvojio vegetarijanstvo, to bi promijenilo sudbinu čovječanstva.

photo credit: dier madrid via photopin cc

Možda će vas zanimati... 

Vegetarijanstvo za početnike
Informirajte se o mogućim rizicima vegetarijanske prehrane

Kako se pravi seitan - recept za izradu seitana
Doznajte što je seitan i kako ga možete napraviti sami

Cikla - jeste li svjesni vrijednosti ove namirnice?
Doznajte zašto je cikla izvrstan izbor za vegetarijance.

Pročitajte više... »

Žuta pizza

Na lokalnoj tržnici ste pronašli živopisne zlatno-žute rajčice, a niste sigurni što sve možete učiniti s njima? Istina je da možete sve što inače činite s crvenom rajčicom. Za početak, doznajte kako se žuta rajčica uklapa u slasnu vegetarijansku pizzu!

Sastojci

Tijesto

½ svježeg kvasca, 1 dl toplog mlijeka, 1 žličica šećera

400 g glatkog brašna, prstohvat origana,1 žličica soli, 100 – 150 ml tople vode, 1 dl ulja

Nadjev

Umak od rajčice: ½ kg žute rajčice, žličica šećera, žličica vinskog ili jabučnog octa, soli prema ukusu, origano, bosiljak


150 g ribanog sira gouda (ili sličnog, mekšeg sira), nekoliko tankih ploški ljubičastog luka, 1 slatka crvena paprika izrezana na tanke prutiće

Priprema

1. Kvasac razmutite u toplom mlijeku sa šećerom i ostavite da odstoji 10-ak minuta. U brašno umiješajte sol i origano. Kada se kvasac podigne, ulijte ga u brašno, te dodajte toplu vodu i ulje. Sve zajedno dobro izradite rukama. Prema potrebi dodajte još malo vode ili brašna – tijesto mora biti što rjeđe, a opet dovoljno čvrsto da se može oblikovati. Ostavite poklopljeno krpom da stoji otprilike ½ sata.

2. Za to vrijeme možete pripremiti umak od žute rajčice. Rajčice operite, očistite od peteljki i kožice, te ih usitnite nožem. Stavite ih u posudu za kuhanje te dodajte sve navedene sastojke. Kuhajte 10-15 minuta, dok tekućina malo reducira. Na taj će se način donekle sačuvati tekstura rajčice, što će umak učiniti bogatijim, a pizzu sočnijom. Međutim, ukoliko želite glatki umak, na kraju ga samo doradite štapnim mikserom.

3. Kada se tijesto podiglo, lagano ga premijesite još jedanput, a zatim ga nauljenim rukama razvucite po kalupu za pečenje. Rubove malo odignite, kako biste spriječili podlijevanje umaka. Na tijesto rasporedite oko ¾ umaka. Na njega ravnomjerno dodajte luk i papriku, te sve skupa posipajte ribanim sirom. Na vrh rasporedite preostali umak i prema želji još posipajte origanom. Tako pripremljenu pizzu stavite u pećnicu zagrijanu na 250 stupnjeva i pecite otprilike 10 minuta, odnosno dok ne dobije lijepu rumenu boju.

Dobar tek!

Žuta rajčica korištena u ovom receptu dozrela je pod slavonskim suncem na imanju Povrće DoDo, Jurjevac Punitovački.

Možda će vas zanimati...

Crvena ili žuta rajčica - koja je zdravija?
Usporedna tablica nutritivnih vrijednosti crvene i žute rajčice

Pročitajte više... »