Analiza-paraliza: kad previše razmišljanja vodi do blokade

U današnjem ubrzanom svijetu, suočavamo se s bezbroj informacija i opcija u gotovo svakom aspektu života. S vremena na vrijeme, to obilje mogućnosti može nas dovesti do stanja poznatog kao "analiza-paraliza". Ova pojava, gdje previše razmišljanja i analize vodi do nemogućnosti donošenja odluke, može ozbiljno utjecati na naš svakodnevni život, karijeru i osobni razvoj. U ovom članku istražit ćemo pojam "analiza-paraliza", njegove korijene, te načine prepoznavanja i prevladavanja ovog problema.

Piše: Bernarda Lusch

Porijeklo i značenje pojma

Pojam "analiza-paraliza" (engl. analysis paralysis) odnosi se na situaciju u kojoj osoba postaje toliko zaokupljena analizom različitih opcija da postane nesposobna donijeti konačnu odluku.

Ovaj termin potječe iz poslovnog i informatičkog svijeta, gdje se često susreće prilikom donošenja strateških odluka ili razvoja složenih projekata.

Međutim, analiza-paraliza može se pojaviti u bilo kojem području života, od jednostavnih svakodnevnih odluka do složenih profesionalnih zadataka.

Ezopova basna "Lisica i mačka"

Jedan od najstarijih prikaza stanja analiza-paraliza dolazi iz Ezopove basne "Lisica i mačka". U ovoj priči, lisica i mačka razgovaraju o svojim planovima za bijeg od lovaca. Lisica, poznata po svojoj lukavosti, hvali se da ima stotine različitih načina za bijeg. Mačka, s druge strane, priznaje da zna samo jedan način - uzverati se na drvo. Kada se lovci približe, mačka brzo primijeni svoj jedini plan i uspije pobjeći, dok lisica, preplavljena brojem opcija, ostaje paralizirana i na kraju strada. Pouka ove basne glasi: "Bolje je jedan siguran put nego stotine na koje se ne može računati." Ova jednostavna, ali snažna lekcija pokazuje koliko je važno imati jasan plan i brzo djelovati umjesto da se zaglavimo u beskonačnoj analizi.

Pojava analiza-paralize u različitim područjima

Analiza-paraliza može se pojaviti u različitim kontekstima, od sporta do razvoja softvera, pa čak i u svakodnevnom životu.

1. Sport: sportaši se često suočavaju s analiza-paralizom kada pokušavaju poboljšati svoje performanse. Previše razmišljanja o tehničkim detaljima može dovesti do gubitka instinkta i spontanosti, što negativno utječe na njihov učinak.

2. Razvoj softvera: u IT industriji, razvoj složenih softverskih projekata može biti otežan analiza-paralizom. Razvojni timovi mogu zaglaviti u razmatranju beskonačnih tehničkih opcija, umjesto da se fokusiraju na konkretna rješenja i napreduju u projektu.

3. Osobni život: u svakodnevnim situacijama, ljudi su često preplavljeni obiljem mogućih opcija i stoga previše razmišljaju čak i o sasvim jednostavnim odlukama, poput odabira restorana ili odjeće, što može dovesti do stresa i odgode u donošenju odluka.

Ljudi skloni analiza-paralizi

Analiza-paraliza često pogađa ljude koji imaju sklonost perfekcionizmu, nisku toleranciju prema riziku i strah od neuspjeha. Perfekcionisti često teže savršenstvu u svemu što rade, što ih može dovesti do prekomjernog analiziranja svake sitnice. Osobe s niskom tolerancijom prema riziku mogu se bojati donošenja pogrešnih odluka, što ih sprječava da djeluju. Strah od neuspjeha može također biti snažan motivator za izbjegavanje odluka, jer ljudi žele izbjeći negativne posljedice.

Utjecaj na uspjeh i život

Sklonost pretjeranom analiziranju može imati ozbiljne posljedice na naš uspjeh i život općenito. Osobe koje često doživljavaju ovu vrstu blokade mogu propustiti prilike za napredak, osobni razvoj i postizanje ciljeva. Analiza-paraliza može dovesti do osjećaja frustracije, anksioznosti i nesigurnosti, što dodatno pogoršava situaciju. U poslovnom kontekstu, to može značiti gubitak konkurentske prednosti i stagnaciju.

Prepoznavanje i rješavanje problema

Prepoznavanje analiza-paralize je prvi korak ka njenom prevladavanju. Neki od znakova uključuju:

• Neprestano razmišljanje o alternativama bez donošenja odluke
• Osjećaj preplavljenosti i anksioznosti prilikom donošenja odluka
• Odgađanje i prokrastinacija

Rješenja za analiza-paralizu uključuju nekoliko strategija:

1. Postavljanje rokova: Definiranje jasnih rokova može pomoći u smanjenju vremena provedenog na analizu i potaknuti brže donošenje odluka.

2. Ograničavanje opcija: Smanjivanje broja opcija koje se razmatraju može olakšati proces donošenja odluka. Fokusiranje na nekoliko ključnih opcija umjesto svih mogućih može biti korisno.

3. Razvijanje samopouzdanja: Rad na povećanju samopouzdanja i povjerenja u vlastite odluke može smanjiti strah od pogreške.

4. Traženje povratnih informacija: Savjetovanje s kolegama, mentorima ili prijateljima može pružiti dragocjene uvide i pomoći u donošenju odluka.

Zaključak

Analiza-paraliza je psihološki problem koji može značajno utjecati na naš život i uspjeh. Razumijevanje ove pojave, prepoznavanje simptoma i primjena učinkovitih strategija za rješavanje mogu pomoći u prevladavanju ovakvih blokada. Djelovanje, čak i ako nije savršeno, često vodi do većeg uspjeha i osobnog zadovoljstva nego beskonačno razmišljanje bez konkretnih akcija.

Izvori:
1. Schwartz, Barry. "The Paradox of Choice: Why More Is Less." Harper Perennial, 2004.
2. Janis, Irving L., and Leon Mann. "Decision Making: A Psychological Analysis of Conflict, Choice, and Commitment." Free Press, 1977.
3. Silver, Nate. "The Signal and the Noise: Why So Many Predictions Fail--but Some Don't." Penguin Books, 2012.

Pročitajte više... »

Prokrastinacija - jeste li skloni odgađanju?

Jeste li ikada odgađali važan zadatak samo da biste na kraju dana shvatili da niste napravili ništa produktivno? Ako jeste, niste sami. Fenomen odgađanja, poznat kao prokrastinacija, pogađa milijune ljudi širom svijeta. Unatoč uvjerenju da je prokrastinacija rezultat lijenosti, ona je mnogo složeniji problem koji može imati duboke korijene u psihologiji i svakodnevnom životu pojedinca. Ovaj članak istražit će što je točno prokrastinacija, tko su ljudi skloni ovom ponašanju te kako se učinkovito nositi s njom.

Piše: Bernarda Lusch

Što je prokrastinacija?

Prokrastinacija je čin odgađanja ili odustajanja od izvršavanja zadataka, često unatoč negativnim posljedicama koje mogu proizaći iz takvog ponašanja. Iako se može činiti kao bezazlena navika, prokrastinacija može imati ozbiljne posljedice na osobni i profesionalni život. Ljudi često prokrastiniraju zbog straha od neuspjeha, perfekcionizma, niskog samopouzdanja ili jednostavnog osjećaja preopterećenosti zadatkom.

Znanstvena istraživanja sugeriraju da prokrastinacija nije samo problem s upravljanjem vremenom, već je povezana s emocionalnim i kognitivnim procesima. Pojam "afektivna prokrastinacija" odnosi se na odgađanje zadataka kako bi se izbjegli negativni osjećaji, poput anksioznosti ili dosade, koji su povezani s određenim zadatkom. U suštini, prokrastinacija je mehanizam kojim ljudi pokušavaju regulirati svoje emocije.

Tko je sklon prokrastinaciji?

Iako svi ponekad odgađaju obveze, postoje određeni tipovi ljudi koji su skloniji prokrastinaciji. Psihološki profil prokrastinatora može varirati, ali nekoliko karakteristika se često ističe:

Perfekcionisti: Ljudi koji teže savršenstvu često prokrastiniraju jer se boje da njihov rad neće biti dovoljno dobar. Strah od neuspjeha može ih paralizirati, što ih sprječava da uopće započnu zadatak.

Osobe s niskim samopouzdanjem: Oni koji sumnjaju u svoje sposobnosti također su skloni prokrastinaciji. Osjećaj nesigurnosti i straha od neuspjeha može dovesti do odgađanja zadataka kako bi se izbjegao potencijalni neuspjeh.

Impulsivne osobe: Ljudi s visokom razinom impulzivnosti često imaju poteškoća s fokusiranjem na zadatke koji zahtijevaju dugotrajnu pažnju. Oni mogu lako odvratiti pažnju na trenutne užitke, što rezultira odgađanjem važnih zadataka.

Osobe sklone anksioznosti i stresu: Anksioznost i stres mogu biti snažni pokretači prokrastinacije. Kada zadatak izaziva osjećaj preopterećenosti, ljudi ga mogu odgađati kako bi privremeno izbjegli te neugodne emocije.

Osobe s deficitom pažnje: Osobe s poremećajem pažnje (ADHD) često se bore s prokrastinacijom zbog poteškoća u organizaciji i održavanju fokusa na zadatke.

Kako se suočiti s prokrastinacijom?

Suočavanje s prokrastinacijom zahtijeva kombinaciju strategija koje se fokusiraju na promjenu ponašanja i upravljanje emocijama. Evo nekoliko znanstveno utemeljenih metoda koje mogu pomoći:

Postavljanje specifičnih ciljeva: Jasno definirani ciljevi pomažu u održavanju fokusa i motivacije. Umjesto općenitih zadataka, poput "učiti za ispit", postavite specifične ciljeve poput "učiti jedno poglavlje iz matematike svaki dan".

Razbijanje zadataka na manje dijelove: Veliki zadaci mogu biti preplavljujući, što vodi do odgađanja. Razbijanje zadatka na manje, upravljive dijelove može olakšati početak rada i pružiti osjećaj postignuća.

Primjena tehnike Pomodoro: Ova tehnika uključuje rad u intervalima od 25 minuta, nakon čega slijedi kratka pauza. Pomaže u održavanju koncentracije i sprječava osjećaj sagorijevanja.

Razvijanje samodiscipline: Samodisciplina je ključna za prevladavanje prokrastinacije. Postavljanje pravila za sebe, kao što je ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama, može pomoći u održavanju fokusa na zadacima.

Korištenje pozitivnih afirmacija: Zamjena negativnih misli pozitivnim može pomoći u smanjenju anksioznosti i povećanju samopouzdanja. Umjesto "Nikada neću završiti ovaj zadatak", recite si "Mogu to učiniti korak po korak".

Potražiti podršku: Ponekad je korisno potražiti podršku prijatelja, obitelji ili stručnjaka. Terapeut može pomoći u identificiranju korijena prokrastinacije i pružiti alate za njezino prevladavanje.

Samonagrađivanje: Postavljanje malih nagrada za postizanje ciljeva može povećati motivaciju. Na primjer, nakon završetka zadatka, počastite se nečim što volite.

Mindfulness i meditacija: Praksa mindfulnessa može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, omogućujući bolje upravljanje emocijama koje vode do prokrastinacije.

Zaključak

Prokrastinacija je kompleksan problem koji može imati duboke korijene u psihologiji pojedinca. Razumijevanje vlastitih razloga za odgađanje zadataka prvi je korak prema prevladavanju ove navike. S obzirom na negativne posljedice koje prokrastinacija može imati na osobni i profesionalni život, važno je razviti strategije koje će vam pomoći u učinkovitijem upravljanju vremenom i emocijama.

Ako ste skloni prokrastinaciji, niste sami i nije sramota potražiti pomoć. Različite tehnike i strategije mogu vam pomoći da preuzmete kontrolu nad svojim obvezama i postignete svoje ciljeve. Na kraju, sjetite se da je svaki mali korak naprijed vrijedan truda i da je moguće prevladati prokrastinaciju uz upornost i pravilan pristup. Vrijeme je da prekinete ciklus odgađanja i počnete raditi na ostvarivanju svojih potencijala!

Izvori:

Steel, P. (2007). The Nature of Procrastination: A Meta-Analytic and Theoretical Review of Quintessential Self-Regulatory Failure. Psychological Bulletin, 133(1), 65-94.

Ferrari, J. R., & Tice, D. M. (2000). Procrastination as a Self-Handicap for Men and Women: A Task-Avoidance Strategy in a Laboratory Setting. Journal of Research in Personality, 34(1), 73-83.

Pychyl, T. A. (2013). Solving the Procrastination Puzzle: A Concise Guide to Strategies for Change. TarcherPerigee.

Pročitajte više... »

12 pravila za život - mudrost Jordana Petersona za suvremeni svijet

U svijetu preplavljenom nesigurnošću i kaosom, potraga za smislom i stabilnošću postaje sve važnija. Jedan od najpoznatijih glasova u ovom području je dr. Jordan Peterson, klinički psiholog i profesor psihologije na Sveučilištu u Torontu. Njegova knjiga "12 Pravila za Život: Protuotrov za Kaos" postala je globalni bestseler, nudeći praktične savjete za sve one koji žele unijeti red i smisao u svoj život. U ovom ćemo članku istražiti ključne aspekte Petersonove filozofije i kako se oni mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

Tko je Jordan Peterson?

Jordan Bernt Peterson rođen je 12. lipnja 1962. godine u Alberti, Kanada. Doktorat iz kliničke psihologije stekao je na Sveučilištu McGill 1991. godine, a potom je postao profesor na Harvardu prije nego što se preselio na Sveučilište u Torontu. Peterson je poznat po svojim dubokim analizama kulturnih, psiholoških i filozofskih pitanja. Njegovi radovi obuhvaćaju širok spektar tema, uključujući religiju, mitologiju, psihoterapiju i politiku.

Filozofija Jordana Petersona

Petersonova filozofija duboko je ukorijenjena u shvaćanju da život predstavlja borbu između reda i kaosa. On vjeruje da svaki pojedinac mora preuzeti odgovornost za svoj život i djelovati na način koji unosi red u svijet. Evo ključnih principa iz njegove knjige "12 Pravila za Život":

Pravilo 1: Stojte uspravno i zabacite ramena 

Peterson koristi metaforu uspravnog stajanja kako bi naglasio važnost samopouzdanja i stava. On tvrdi da je fizički stav često odraz unutarnjeg stanja osobe. Ako stojite uspravno i s ramenima zabačenima unazad, šaljete poruku i sebi i drugima da ste sposobni i spremni suočiti se s izazovima.

Pravilo 2: Tretirajte sebe kao nekoga za koga ste odgovorni 

Mnogi ljudi često zanemaruju vlastite potrebe dok se trude pomoći drugima. Peterson naglašava važnost samopoštovanja i brige o sebi. Tretirajući sebe s istom pažnjom i brigom kao što biste tretirali prijatelja u nevolji, poboljšavate svoje fizičko i mentalno zdravlje.

Pravilo 3: Sprijateljite se s ljudima koji vam žele najbolje

Okruženje u kojem se nalazimo ima ogroman utjecaj na naš život. Peterson preporučuje da se okružimo ljudima koji nas podržavaju i inspiriraju da budemo najbolja verzija sebe. Prijatelji koji vam žele najbolje motivirat će vas i pomoći vam da rastete.

Pravilo 4: Uspoređujte sebe s onim tko ste bili jučer, a ne s onim tko je netko drugi danas

U svijetu društvenih mreža lako je upasti u zamku uspoređivanja s drugima. Peterson savjetuje da se fokusiramo na vlastiti napredak i uspoređujemo se s prošlim verzijama sebe, umjesto s drugim ljudima. Ovaj pristup pomaže u održavanju pozitivnog stava i motivacije.

Pravilo 5: Ne dozvolite svojoj djeci da rade stvari zbog kojih ih nećete voljeti

Roditeljstvo je jedan od najvažnijih i najizazovnijih zadataka. Peterson savjetuje roditeljima da postavljaju jasne granice i očekivanja za svoju djecu kako bi ih usmjerili ka odgovornom i sretnom životu. Disciplina i dosljednost ključni su za odgoj djece koja će biti poštovana i voljena.

Pravilo 6: Pospremite svoju sobu prije nego što počnete kritizirati svijet

Prije nego što pokušamo promijeniti svijet oko sebe, moramo najprije urediti vlastiti život. Peterson naglašava važnost rješavanja osobnih problema i uspostavljanja reda u vlastitom domu prije nego što kritiziramo druge ili društvo. Time ne samo da poboljšavamo vlastitu situaciju, već i postajemo uzor drugima.

Pravilo 7: Težite onome što je smisleno, a ne onome što je korisno

U svijetu koji često stavlja naglasak na kratkoročne ciljeve i trenutačne koristi, Peterson poziva na težnju za smislom. Smisleni ciljevi i djelovanja dugoročno doprinose boljem i ispunjenijem životu. Pronalaženje smisla može uključivati rad na sebi, pomaganje drugima ili doprinos društvu na neki značajan način.

Pravilo 8: Govorite istinu – ili barem nemojte lagati

Iskrenost je temelj svakog zdravog odnosa, bilo da je riječ o osobnim ili profesionalnim vezama. Peterson naglašava važnost govorenja istine i izbjegavanja laži, jer laži dovode do nepovjerenja, nesporazuma i osobnog nezadovoljstva. Govoreći istinu, gradimo povjerenje i vjerodostojnost te unapređujemo vlastiti integritet.

Pravilo 9: Pretpostavite da osoba koju slušate možda zna nešto što vi ne znate

Aktivno slušanje i otvorenost za učenje od drugih ključni su za osobni rast i razvoj. Peterson potiče da pristupamo razgovorima s otvorenim umom, pretpostavljajući da svaka osoba ima nešto vrijedno za podijeliti. Time ne samo da obogaćujemo vlastito znanje, već i gradimo dublje i značajnije veze s drugima.

Pravilo 10: Budite precizni u svom govoru

Jasnoća i preciznost u komunikaciji ključni su za izbjegavanje nesporazuma i sukoba. Peterson savjetuje da pazimo na svoje riječi i da se trudimo biti što jasniji u izražavanju svojih misli i osjećaja. Precizan govor olakšava razumijevanje i suradnju među ljudima.

Pravilo 11: Ne uznemiravajte djecu dok se voze na skateboardu

Peterson koristi ovu metaforu kako bi istaknuo važnost slobode i rizika u osobnom razvoju. Djeca i mladi trebaju priliku da istražuju, riskiraju i uče iz vlastitih pogrešaka. Prekomjerna zaštita i kontrola mogu ih spriječiti u razvoju samopouzdanja i sposobnosti za suočavanje s izazovima.

Pravilo 12: Pomazite mačku kad je sretnete na ulici

Ovo pravilo podsjeća na važnost pronalaženja trenutaka radosti i zahvalnosti u svakodnevnom životu. Peterson savjetuje da obratimo pažnju na male stvari koje nam donose sreću i zadovoljstvo, bilo da je riječ o igri s kućnim ljubimcem, promatranju prirode ili razgovoru s prijateljima. Ovi trenuci pomažu nam da se opustimo i uživamo u životu unatoč njegovim izazovima.

Zaključak

Filozofija Jordana Petersona nudi konkretne i praktične savjete za suočavanje s izazovima suvremenog života. Njegov naglasak na odgovornosti, samopouzdanju, iskrenosti i smislenom životu može biti izvor inspiracije za mnoge. Primjenom ovih pravila, možemo unijeti više reda, smisla i zadovoljstva u svoj svakodnevni život. Svako od ovih pravila poziv je na promjenu – na bolji, ispunjeniji i odgovorniji život.

Preporučeni videozapisi Jordana Petersona

The Necessity of Virtue – Peterson govori o važnosti moralnih vrijednosti i njihovom utjecaju na osobni i društveni život.

"How to Change the World – Properly" – U ovom videu Peterson objašnjava kako možemo doprinositi pozitivnim promjenama u društvu počevši od sebe.

Izvori:

Peterson, J.B. (2018). 12 Pravila za Život: Protuotrov za Kaos. Zagreb, Verbum.
Peterson, J.B. (1999). Maps of Meaning: The Architecture of Belief. New York: Routledge.
McGilchrist, I. (2009). The Master and His Emissary: The Divided Brain and the Making of the Western World. New Haven: Yale University Press.

Možda će vas zanimati...

Marko Aurelije samomu sebi i svima nama - kako stoički podnijeti život

Provjerite kako vam bilješke dobroga rimskoga cara mogu pomoći da ostanete smireni unatoč životnim izazovima.

Pročitajte više... »

J. K. Rowling: O siromaštvu i dobrobitima neuspjeha

Bez obzira volite li Harryja Pottera ili ne, njegovu autoricu je teško ne voljeti. U svome govoru diplomantima Harvarda 2008. godine, J. K. Rowling pokazala je lice ljudskosti i moć unutarnje magije, koja ju je vodila od dna života do samoostvarenja. U nastavku pročitajte dijelove njezina govora o siromaštvu i dobrobitima neuspjeha.

J. K. Rowling (izvor: Wikipedia)

"...Svaljivanje krivnje na roditelje, zato što su vas pogrešno usmjerili u životu, ima svoj rok trajanja. Od trenutka kada ste dovoljno odrasli da preuzmete kormilo svoga života u svoje ruke, odgovornost leži na vama. Štoviše, ja ne mogu kriviti moje roditelje što su se nadali da nikad neću iskusiti siromaštvo. Oni sami su bili siromašni, i ja sam bila siromašna, i potpuno se slažem s njima da to uopće nije oplemenjujuće iskustvo. Siromaštvo donosi strah, stres i ponekad depresiju; donosi tisuću sitnih poniženja i teškoća. Bijeg od siromaštva vlastitim naporima je doista nešto čime se čovjek može ponositi, ali siromaštvo, samo po sebi, idealiziraju samo budale.

Ono čega sam se osobno najviše bojala nije bilo siromaštvo nego neuspjeh. U vašim godinama, usprkos očitom manjku motivacije na fakultetu, gdje sam provela i previše vremena u kafiću pišući priče, a premalo na predavanjima, bila sam ipak vješta u polaganju ispita, i to je godinama bila mjera uspjeha u životu, kako za mene, tako i za moje kolege.

Nisam toliko površna da pretpostavim kako, zato što ste mladi, daroviti i dobro obrazovani, nikada niste upoznali teškoće ili razočaranja. Darovitost i inteligencija još nikoga nisu cijepili protiv hirova sudbine, i nipošto ne mislim da svatko od vas uživa život nepomućenih povlastica i zadovoljstva. Ipak, činjenica da ste upravo diplomirali na Harvardu sugerira da vam neuspjeh nije baš blizak. Možda vas pokreće strah od neuspjeha, baš kao što vas pokreće i želja za uspjehom. Doista, vaš pojam neuspjeha možda nije predaleko od ideje uspjeha kod prosječne osobe, toliko već visoko letite…

Naposljetku, svi moramo sami za sebe odlučiti što smatramo neuspjehom, ali život je prilično nestrpljiv da vam postavi mjerila, ako mu to dopustite. Zato mislim da je pošteno reći da sam samo sedam godina nakon diplome, prema svim mogućim mjerilima, doživjela neuspjeh epskih razmjera. Iznimno kratak brak se urušio, bila sam bez posla, samohrani roditelj, i toliko siromašna, koliko je moguće biti siromašan u suvremenoj Britaniji, a da pritom niste beskućnik. Strahovi mojih roditelja, kao i moji vlastiti, ostvarili su se istovremeno, i prema svakom uobičajenom kriteriju bila sam najneuspješnija osoba koju sam poznavala.

U ovome trenutku, nemam vam namjeru govoriti da je neuspjeh zabavan. Taj je period moga života bio mračan, i nisam imala pojma da će mi se život pretvoriti u neku vrstu bajke, kako su to poslije prikazali mediji. Tada nisam znala koliko je taj tunel dugačak, i dugo vremena je svaki tračak svjetla na njegovu kraju bio prije tračak nade nego realnosti.

Zašto onda govorim o dobrobitima neuspjeha? Jednostavno zato što neuspjeh znači odbacivanje svega što nam je nebitno. Prestala sam se pretvarati da sam bilo što drugo od onoga što doista jesam, i počela usmjeravati svu svoju energiju u dovršavanje jedinog posla koji mi je bio važan. Da sam tada zbilja uspjela u bilo čemu drugome, možda nikada ne bih u sebi pronašla odlučnost da uspijem u jedinom području za koje sam vjerovala da mu uistinu pripadam. Bila sam oslobođena, jer se moj najveći strah ostvario, a ja sam i dalje bila živa, i dalje sam imala kćer koju sam obožavala, imala sam staru pisaću mašinu i veliku ideju. I tako je dno dna postalo čvrst temelj na kojem sam ponovno izgradila svoj život.

Vi možda nikada nećete doživjeti neuspjeh mojih razmjera, ali poneki neuspjeh u životu je neizbježan. Nemoguće je živjeti život, a da u nečemu ne posrnete, osim ako živite toliko oprezno da možda uopće ne živite – a to je već neuspjeh sam po sebi.

Neuspjeh mi je dao unutarnju sigurnost koju nikada nisam postigla polaganjem ispita. Neuspjeh me je naučio puno toga o sebi samoj što ne bih mogla naučiti nikako drukčije. Otkrila sam da imam snažnu volju i više discipline nego što sam ikada mislila; također sam doznala da imam prijatelje čija vrijednost doista premašuje cijenu rubina.

Spoznaja da ste iz nedaća izašli mudriji i jači znači da ćete se uvijek moći osloniti na svoje sposobnosti preživljavanja. Nikada nećete uistinu upoznati sebe niti čvrstinu svojih odnosa s drugim ljudima, sve dok oboje nije prokušano kroz nedaće. Takva spoznaja je istinski dar, i usprkos tomu što je stečena kroz patnju, vrijedi mi više od bilo koje kvalifikacije koju sam ikada stekla..."

Izvor: http://news.harvard.edu/gazette/story/2008/06/text-of-j-k-rowling-speech/
Prijevod: Zdravo Zdravo

Govor u cijelosti možete pogledati ovdje:

Pročitajte više... »