Aronija i opasnost od gušenja

Istina, aronija je superzdrava namirnica. Međutim, uza sve svoje bogatstvo hranjivih i ljekovitih sastojaka, aronija sadrži i nešto zbog čega valja biti jako oprezan, osobito ako je dajete djeci ili starijim ljudima - doznajte više.

"Bobica koja guši"

Znate li da se u engleskom jeziku za aroniju često koristi naziv "chokeberry"? To je kovanica od dvije riječi: choke - gušiti, i berry - bobica. Onaj tko je aroniji nadjenuo to ime očito je dobro upoznao ovo njezino neugodno svojstvo - da potiče skupljanje usta i grla, te da utječe na refleks gutanja.

Što su adstringensi?

Aronija sadrži neke tvari koje su prirodni adstringensi. Adstringensi su tvari koje stežu tkivo, na način da sužavaju krvne žilice i tako "skupljaju" tkivo s kojim dođu u dodir. Zagrizete li svježu bobicu aronije, odmah ćete primijetiti njezinu oporost, odnosno svojstvo da "skuplja" usta. Još veći problem nastaje kada aroniju trebate progutati, jer će prouzročiti skupljanje grla. Budući da su zreli plodovi aronije često suhi ( s malim sadržajem vode), tim će teže proći kroz stisnuto grlo, pa čak i jednjak.

Refleks gutanja uslijed djelovanja adstringensa može također biti ometen. Mišići koji sudjeluju u procesu gutanja se također stežu i grče, ali ne kako bi uobičajeno gurnuli zalogaj niz jednjak, već kako bi to spriječili. To je nevoljna fiziološka reakcija, za razliku od prve faze gutanja, koja je voljna. Dakle, iako vi svjesno želite progutati zalogaj aronije, mišići se grče i pokušavaju to spriječiti.

Treba li zato izbjegavati aroniju? Ma ne...

Samo bez panike, aronija je i dalje namirnica koja izuzetno blagotvorno utječe na ljudsko zdravlje. Popis zdravstvenih benefita aronije uvelike nadmašuje ovaj njezin nedostatak. Stoga je svakako treba uvrstiti u prehranu. Međutim, valja obratiti pozornost na način konzumacije, osobito kada aroniju dajete djeci, starijim ljudima, ili osobama koje i inače imaju tegoba s gutanjem hrane.

Kako konzumirati aroniju?

Prvo da razjasnimo kako NE konzumirati aroniju - sve što je navedeno prethodno, prvenstveno se odnosi na zrele, svježe plodove aronije. Ipak, ovo nije pravilo. Nekim ljudima ni takvi plodovi ne smetaju i mogu ih jesti bez poteškoća. Reakcija na aroniju ovisit će o raznim faktorima - o osjetilu okusa, genetici, anatomiji. Djeca su posebno osjetljiva na opore okuse, dok u odrasloj dobi ipak razvijemo određenu toleranciju. Ipak, da biste izbjegli moguće probleme s gušenjem, prvo pokušajte s jednom bobicom. Za svaki slučaj, svježe plodove nemojte davati djeci i starijim osobama.

Što se tiče aronije prerađene u sokove, džemove ili smoothieje, ona je potpuno bezopasna, a izuzetno zdrava namirnica. Čak i prerađena, ona će zadržati svoj opori okus, odnosno svojstvo skupljanja tkiva, ali će to ipak biti u manjoj mjeri. Prerađena aronija će u sebi imati više tekućine, što će dodatno olakšati gutanje. Kombiniranje aronije s drugim voćem ublažit će njezinu gorčinu te ovu inače vrlo ljekovitu namirnicu učiniti privlačnom svima - djeci, kao i onima osjetljivijeg nepca.

Jednostavan sok od aronije

(za jednu osobu)

1 dl gotovog jabučnog soka

1 dl vode

15-ak bobica aronije

Sastojke dobro promiješajte u blenderu, a nakon toga procijedite.

Pročitajte više... »

Lubenica - apsolutna kraljica ljeta!

Slatka i sočna, živopisna i ljekovita – može li itko zamisliti ljeto bez lubenice? Upoznajte nutritivna i ljekovita svojstva lubenice, kraljice ljeta!

Lubenica – opis biljke, porijeklo i uzgoj

Lubenica (lat. Citrullus lanatus) je jednogodišnja, zeljasta biljka iz porodice Cucurbitaceae (tikvovke), kojoj pripadaju tikve, bundeve, dinje i krastavci. Iako lubenicu doživljavamo kao voće, riječ je zapravo o povrtnici. 

Lubenica izvorno potječe iz tropske Afrike, gdje je prvobitno rasla kao samonikla biljka. Dokazi o uzgoju lubenice u dolini Nila datiraju u daleku prošlost, čak 2000 godina prije Krista. Sjemenke lubenice pronađene su i u Tutankamonovoj grobnici. ( Izvor: Zohary, Daniel and Hopf, Maria (2000) Domestication of Plants in the Old World, third edition, Oxford University Press, p. 193, ISBN 0-19-850357-1.)

Ova biljka dobro uspijeva u tropskim i suptropskim područjima. Tlo za uzgoj lubenica treba biti rahlo i dobro drenirano, a klima topla i vlažna. Povoljna su naplavna tla uz rijeke, kakvo primjerice nalazimo u dolini Neretve. Lubenica dozrijeva u srpnju i kolovozu.

Nutritivna vrijednost lubenice

Više od 90% lubenice čini voda. Riječ je, dakle, o niskokaloričnoj namirnici, koja u 100 g sadrži tek 30-ak kalorija. Uz vodu, 100 g lubenice sadrži 8% ugljikohidrata (od čega su 6% šećeri) te 1% bjelančevina.

Najveća nutritivna vrijednost lubenice leži u vitaminima i mineralima. Od vitamina valja istaknuti provitamin A, vitamin C te vitamine B skupine. Najznačajniji minerali koje nalazimo u lubenici su kalij, magnezij, mangan i bakar, te nešto željeza, cinka, fosfora i kalcija. (Izvor: http://nutritiondata.self.com/facts/fruits-and-fruit-juices/2072/2)

Lubenica i ljekovitost

Kada govorimo o ljekovitim svojstvima lubenice, prije svega mislimo na njezinu moć pročišćavanja organizma. Dok s jedne strane lubenica izbacuje suvišnu tekućinu iz organizma, izbacujući pritom i nakupljene otrove, s druge strane osvježava i hidratizira organizam bogatim sadržajem vode i povoljnim omjerom elektrolita – kalija, magnezija i kalcija. Dubinsko detoksikacijsko djelovanje lubenice vrlo se brzo očituje na koži, koja postaje bolje prokrvljena, čistija i gipkija. 

Crvenu boju lubenici daje likopen, snažni antioksidans kojega nalazimo i u rajčici. Antioksidansi su tvari koje onemogućuju djelovanje slobodnih radikala, koji često nastaju kao rezultat djelovanja toksina iz hrane i okoliša. Lubenica je, dakle, nešto kao dvostruki protuotrov – pomaže fizički izbaciti otrove iz tijela, a djelovanje eventualnih preostalih otrova neutralizira. Budući da se slobodni radikali smatraju odgovornima za razvoj mnogih bolesti, uključujući i karcinom, može se reći da je lubenica snažan zaštitnik i važan čimbenik u prevenciji istih.

Uz sve to, fitosteroli sadržani u lubenici pomoći će u održanju zdrave razine masnoća u krvi, što će se odraziti na zdravlje krvožilnog sustava u cjelini. 

Lubenica – znate li odabrati najbolju?

Želite li odabrati sočnu, slatku i jedru lubenicu, obratite pozornost na nekoliko stvari. Prvo, dobra lubenica izvana ne bi trebala imati nikakvih oštećenja. Kada je podignete, mora biti teška, odnosno puna vode. Bez obzira na sortu, zelena boja lubenice bi trebala biti intenzivna, nikako blijeda. Strana na kojoj je lubenica ležala treba biti toplo žute do blage oker boje. Ukoliko je taj dio blijed ili zelenkast, znači da lubenica nije dovoljno zrela. Isto vrijedi i za žute šare na nekim sortama – one također ne bi smjele biti blijedo-zelene već toplije žute boje. Kada kucnete o nju, zrela lubenica će proizvesti dublji, tupi ton, dok će nezrela lubenica odzvanjati kratko i plitko. Uvrnuta peteljka također znači da je lubenica ubrana zrela.


Možda će vas zanimati...

Biljni pigmenti - dugine boje zdravlja
Doznajte više o likopenu i ostalim biljnim pigmentima!

Pročitajte više... »

Jagode - slatke, mirisne i ljekovite

Jagode su živopisne i neodoljive, ali i iznimno zdrave. Jagode čiste organizam od otrova, a u isto vrijeme ga opskrbljuju vrijednim sastojcima – doznajte kojima!

Jagoda – kraljica svibnja

Lat. Fragaria L.

Jagodu često ubrajamo u bobičasto voće, iako ona to zapravo nije. Naime, jagoda je jagodasto ili jagodičasto voće (uz kupinu i malinu). Jagoda kao biljka pripada porodici ruža. Jagode u našim krajevima dozrijevaju već od kraja travnja, a najtraženije su tijekom svibnja, kada svojom živopisnom bojom preplave domaće tržnice.

Jagoda – nutritivna svojstva

Jagode sadrže do 90% vode te se smatraju niskokaloričnom namirnicom. U 100 g jagoda nalazimo 0,7 g bjelančevina te 7,7 g ugljikohidrata, od čega 5 g otpada na šećere, a 2 g na dijetalna vlakna. Energetska vrijednost 100 g jagoda je oko 32 kalorije.

Vitamini i minerali u jagodi

Najzastupljeniji vitamin u jagodi je vitamin C. Tako 100 g svježih jagoda pokriva dnevnu potrebu za ovim vitaminom (oko 60 mg). Osim vitamina C vrijedi još spomenuti folnu kiselinu (vitamin B9), vitamine K i E te u manjoj mjeri vitamine B skupine (osim B12).

Od minerala se izdvaja mangan – 100 g jagoda pokriva oko 20% dnevnih potreba za manganom. Jagoda sadrži i kalij, magnezij, željezo, kalcij, bakar i fosfor.

Ljekovitost jagoda

Jagode, jagode

Zbog visokog sadržaja vode te povoljnog odnosa elektrolita (kalij, magnezij, kalcij), jagoda je izvrsna namirnica za detoksikaciju organizma. Pomoći će izbaciti nakupljene otrove, a s druge će strane hidratizirati organizam.

Jagoda ima snažno antioksidativno djelovanje - štiti naše tijelo od slobodnih radikala, a time i od zloćudnih oboljenja. Uz vitamin C, koji je također snažan antioksidans, jagoda sadrži i mineral mangan te flavonoide i antocijanine – sve redom antioksidativne tvari. Smanjujući oksidativni stres, jagode u našem organizmu djeluju i protuupalno. Antioksidansi također povoljno djeluju na krvožilni sustav i sprječavaju neurodegenerativne bolesti (npr. Alzheimer).

Osim već spomenutog vitamina C, koji štiti naše tijelo od infekcija i raznih drugih oboljenja, jagoda se može pohvaliti i drugim ljekovitim sastojcima.

Bogatstvo kalija u jagodama utječe na snižavanje krvnog tlaka, a time i na rasterećenje krvožilnog sustava.

Fisetin, jedan od flavonoida koje nalazimo u jagodama, osim antioksidativnih svojstava pokazao je još neke dobrobiti za naše zdravlje. Zasada se još istražuje njegov povoljan utjecaj na pamćenje i kognitivne sposobnosti. Osim toga, fisetin ima i antikancerogeni i protuupalni potencijal. Fisetin može biti vrlo koristan i dijabetičarima jer smanjuje rizik od komplikacija dijabetesa – npr. od akutne bubrežne insuficijencije ili povišene razine bjelančevina u urinu.

Ne treba zaboraviti na fitosterole (12 mg u 100 g), koji blagotvorno djeluju na snižavanje razine kolesterola u krvi.

Jagoda sadrži i kolin (5,7 mg u 100 g), koji se smatra jednim od vitamina B skupine. Kolin utječe na stvaranje neurotransmitera acetil-kolina, koji je nužan za pravilno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava. Ovaj transmiter tako utječe na više funkcija živčanog sustava kao što su učenje, kontrakcija mišića i mehanizam uzbuđivanja.

Nutritivne vrijednosti jagode preuzete su s portala SELFNutritionData 

Možda će vas zanimati... 

Jednostavan smoothie od jagoda i zobenih pahuljica
Recept za izradu laganog i hranjivog smoothieja  


 

Pročitajte više... »

Orašasti plodovi - najzdravije grickalice koje možete zamisliti

Bademi, orasi, lješnjaci ili možda indijski oraščići? Što god odabrali, orašasti plodovi čuvaju srce, hrane mozak i podižu raspoloženje. Upoznajte orašasto voće!

Što je orašasto voće?

Orašasto voće (orašasti plodovi, lupinasto voće, jezgrasto voće, ljuskasto voće) ima jezgru ili plod zaštićen tvrdom ljuskom ili korom.

Zbog čega je orašasto voće tako zdravo?

Za razliku od većine voćnih vrsta koje sadrže uglavnom ugljikohidrate i vodu, orašasto voće odlikuje se visokim udjelom bjelančevina, zdravih masnoća te minerala i vitamina B skupine.

Udio bjelančevina u orašastim plodovima najčešće je od 15 do 20 %, što ovu namirnicu čini odličnim izvorom energije.

Nezasićene masne kiseline (uključujući i dobro poznate omega 3, 6 i 9 kiseline) štite kardiovaskularni i cerebrovaskularni sustav, ublažavaju upale i jačaju imunitet. . One djeluju tako da snižavaju loš (LDL) i podižu dobar kolesterol (HDL), snižavaju krvni tlak i time rasterećuju srce, mozak i ostale organe

Od minerala prisutnih u orašastim plodovima valja istaknuti željezo, kalcij, magnezij, bakar, fosfor, cink i selen, koji imaju važnu ulogu u očuvanju općeg zdravlja.

Vitamini B skupine nužni su za razgradnju ugljikohidrata, bjelančevina i masti, odnosno za stvaranje energije, te za pravilno funkcioniranje živčanog sustava.

Osim vitamina B skupine, u orašastom voću u pravilu nalazimo i vitamin E, koji u našemu tijelu djeluje kao snažni antioksidans, štiteći naše stanice od slobodnih radikala.

Orašasti plodovi za dobro raspoloženje

Poznato je da naše raspoloženje ne ovisi samo o vanjskim utjecajima. Važan čimbenik našeg psihičkog i mentalnog stanja su brojni kemijski procesi u organizmu. Ukoliko je naše tijelo opskrbljeno sa svim tvarima potrebnima za neometano funkcioniranje, to se svakako odražava i na naše dobro raspoloženje. S druge strane, bilo kakav manjak ili neravnoteža utječe i na našu psihu.

Omega 3 kiseline, koje često nalazimo u orašastim plodovima, povezuju se s mehanizmom lučenja serotonina, tzv. hormona sreće. Stoga su se u brojnim istraživanjima pokazale blagotvornima kod stanja tjeskobe i depresije. Minerali sudjeluju u brojnim metaboličkim procesima te pomažu održati razinu energije. Vitamin E poboljšava rad mozga, izoštrava um i time nas čini aktivnima i poletnima. Zbog svega toga orašasti se plodovi smatraju vrlo korisnima za podizanje raspoloženja.

Orašasti plodovi – koliko dnevno trebamo pojesti?

Brojna istraživanja su pokazala da već 30 g orašastih plodova dnevno može imati povoljne učinke na naše zdravlje. To je otprilike količina koja stane na dlan. Uzmete li nešto više od toga, neće biti nikakvih problema. Međutim, oprez je potreban kod konzumacije brazilskog oraščića. Zbog velike količine selena, nemojte ih uzimati više od nekoliko na dan. Što se tiče izbora vrsta orašastih plodova, najbolje ih je sve kombinirati. .

Vrste orašastih plodova

 

• BADEM (bajam, mendula)

Badem potječe s Bliskog istoka, a uzgajao se još u starom vijeku. Razlikujemo slatki badem, koji koristimo u prehrani, te gorki badem, koji služi za izradu ljekovitih pripravaka za vanjsku primjenu. Važno je napomenuti da gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu te da njegova konzumacija može biti opasna po zdravlje!

Slatki badem sadrži oko 20 % bjelančevina, nezasićene masnoće u obliku omega 6 i omega 9 kiselina i voćni šećer – fruktozu. Od vitamina najzastupljeniji su vitamini E, B1, B2, B6 i folna kiselina. Značajan je udio magnezija, kalija, kalcija, bakra i željeza. 100 grama badema sadrži oko 576 kalorija.

• MAKADAMIJSKI (AUSTRALSKI) ORAH

Kako mu ime kaže, potječe iz Australije, ali se može naći i na Havajima. Makadamijski orah ima vrlo debelu koru, a odlikuje se prije svega visokim sadržajem masnoća.

Za razliku od većine orašastih plodova, ovaj orah ima relativno mali udio bjelančevina – tek oko 9 %. S druge strane, svoju izuzetnu hranjivost makadamijski orah zahvaljuje zdravim uljima, kojih sadrži oko 70 %. Značajni mikronutrijenti su fosfor, željezo, kalij i vitamin E. Energetska vrijednost ove namirnice je oko 750 kalorija u 100 grama.



Oprez! Makadamijski orasi mogu biti toksični za pse! Nije poznato zbog čega je ova namirnica opasna samo za pse, a ne i za ljude i druge životinje. Simptomi trovanja kod psa su povraćanje, slabost, gubitak koordinacije pokreta, drhtanje mišića i potištenost. 

• ORAH

Orašasti plodovi svoje ime duguju upravo orahu, najpoznatijem kontinentalnom predstavniku ove vrste voća. U svijetu postoji oko 20 vrsta oraha. Svi su jestivi, ali se za prehranu uzgajaju obično vrste s većim plodom i tanjom ljuskom.

Orah je vrlo zahvalna namirnica, koja se može konzumirati svježa ili upotrijebiti kao sastojak u brojnim slatkim i slanim jelima. Ne ustručavajte se posegnuti za kolačem od oraha, jer će dobrobit za zdravlje vjerojatno biti veća od eventualne štete prouzročene drugim sastojcima slastice.

Orah sadrži oko 15% bjelančevina, 14% ugljikohidrata te 65% masnoća, uglavnom nezasićenih. Najzastupljeniji minerali u orahu su bakar, mangan, fosfor, magnezij, cink, željezo i kalcij. Orah je iznimno bogat vitaminom E – već oko 50 g oraha zadovoljava dnevnu potrebu za ovim snažnim antioksidansom. Od vitamina B skupine treba istaknuti B1, B2, B3 (nikotinsku kiselinu) i B9 (folnu kiselinu).

Orah sadrži i vrlo korisne fitosterole, većinom u obliku beta-sitosterola. Ove supstance smanjuju apsorpciju kolesterola iz hrane u tankom crijevu, čime se smanjuje razina štetnog (LDL) kolesterola u krvi.

Energetska vrijednost 100 g oraha je oko 650 kalorija.

• ORAH PEKAN

Za razliku od običnog domaćeg oraha, plod pekan oraha nema gorčine i zbog toga je mnogima ukusniji. Prehrambena vrijednost mu je slična običnom orahu, uz nešto manje bjelančevina i više masnoća, a time i veću kalorijsku vrijednost. Orasi pekan pokazali su se korisnima u sprječavanju nastanka bubrežnih kamenaca. Fitosteroli smanjuju loš kolesterol i time štite krvožilni sustav. Uz vitamin E, pekan sadrži i vitamine A i C. Klinička istraživanja američkih stručnjaka pokazala su da jedna šaka ovog oraha dnevno djeluje na kolesterol jednako kao i uzimanje lijekova. Naravno, bez štetnih nuspojava koje su uvijek moguće kod lijekova.

• LJEŠNJAK

Lješnjak je plod drveta lijeske, koje dobro uspijeva u našem podneblju. Ovaj je orašasti plod vrlo popularan u cijelom svijetu, osobito kao sastojak brojnih slastica.

Lješnjak sadrži oko 15% bjelančevina, 10% dijetalnih vlakana i 60% masnoća, uglavnom polinezasićenih i mononezasićenih. Najznačajniji mikronutrijenti su kalij, magnezij, željezo i kalcij te vitamini B6 i C. 100 g lješnjaka sadrži oko 630 kalorija.

Dio masnoća u lješnjaku čine omega 3 i oleinska kiselina. Ove masne kiseline povoljno djeluju na zdravlje krvnih žila te poboljšavaju moždane funkcije, uključujući i pamćenje.

• PINJOLI

Pinjoli su plodovi bora iz roda Pinus. Pinjoli su zapravo sjemenke koje se nalaze u češeru ovoga bora. Berba češera i vađenje sjemenki najčešće se obavlja ručno. Smatra se da su se pinjoli koristili kao hrana još u paleolitiku. U antičko doba, pinjoli su bili cijenjeni kao afrodizijak.

Energetska vrijednost pinjola je 670 kalorija u 100 grama. Pinjoli sadrže oko 14% bjelančevina. Ugljikohidrati čine oko13%, a masnoće oko 68% ove namirnice. Mangan, magnezij, željezo, fosfor i kalij su najzastupljeniji minerali. Od vitamina, u pinjolima nalazimo vitamin A, E, K, B1, B3, B5, folnu kiselinu i još neke u manjim količinama.

• KIKIRIKI

Iako kikiriki zapravo pripada povrću iz porodice mahunarki, prema svojoj je prehrambenoj vrijednosti vrlo sličan orašastom voću – zbog čega se i nalazi na ovom popisu. Kikiriki je uzgajao i drevni narod Inka još prije 3500 godina. Zanimljivost u svezi s kikirikijem je to što mahune s plodovima rastu pod zemljom.

U prehrani koristimo sjemenke kikirikija, kojih može biti po nekoliko u jednoj mahuni. 100 grama kikirikija sadrži 567 kalorija. Najveći udio kalorija čine dakako masnoće, koje čine oko 50% namirnice. Kikiriki je vrlo bogat bjelančevinama, kojih ima 26%. Značajna je također i količina dijetalnih vlakana. Najvažniji mikronutrijenti su magnezij, fosfor, cink, željezo te vitamini B1, B3, B5, B6 i folna kiselina.

Još jedan važan sastojak kikirikija jest koenzim Q10, koji pomaže kod srčanih i neuroloških bolesti i poremećaja.

Zbog svega navedenoga, kikiriki se preporučuje za prevenciju i liječenje brojnih tegoba. Općenito se može reći da kikiriki potpomaže funkciju mozga i živčanog sustava. Poboljšava koncentraciju i pamćenje, jača libido i daje energiju.

Ukoliko nije posoljen, kikiriki je kao bogat izvor kalija odličan diuretik. Maslac od kikirikija je vrlo hranjiva namirnica, posebno omiljena među djecom.

• INDIJSKI ORAŠČIĆ

Ovaj oraščić također ne pripada orašastim plodovima, ali im je u mnogo čemu sličan. Indijski oraščić je zapravo sjemenka ploda indijskog oraha, a plod se zove cashew jabuka. Ovo drvo raste u tropskim područjima diljem svijeta. Ljuska indijskog oraščića je otrovna, zbog čega se uvijek odstranjuje prije prodaje.

Indijski oraščić je poput orašastog voća bogat bjelančevinama, nezasićenim masnoćama, te vrijednim mineralima i vitaminima. Ovdje valja istaknuti bakar, mangan, fosfor, magnezij i vitamine B skupine.

Zbog značajnog sadržaja dijetalnih vlakana, indijski se oraščić preporučuje kod liječenja pretilosti i povišenog kolesterola. Zanimljiva karakteristika ove namirnice su njezina antibakterijska svojstva, zbog čega može pomoći u sprječavanju nastanka karijesa i bolesti desni.

• PISTACIJA

Malo drvo (grm) pistacije izvorno potječe s Mediterana te središnje i zapadne Azije, ali danas uspijeva i u mnogim drugim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači pistacija su Iran, SAD i Turska.

Uzgoj pistacija je vrlo zahtjevan jer se značajniji urod može očekivati tek 7 – 10 godina nakon sadnje. Plod drveta je koštunica koja sadrži jestivu jezgru – pistaciju. Meso jezgre je karakteristične zelene boje.

Pistacija je vrlo popularna u kulinarstvu, osobito u pripremi slastica – sladoleda, baklave, halve i raznih nadjeva. Pržene i posoljene pistacije su hranjiva i zdrava grickalica. Jeste li znali da se pistacija koristi i kao začin u mortadeli?

Energetska vrijednost pistacije je 570 kalorija u 100 grama. Bjelančevine čine 20%, ugljikohidrati oko 28%, a zdrave masnoće 45% sastava ove namirnice. Pistacija je vrlo bogata vitaminima B6, B1 i provitaminom A. Najznačajniji minerali su bakar, fosfor, mangan, magnezij, željezo i cink.

Nezasićene masnoće iz pistacije štite krvožilni sustav, brojni antioksidansi čuvaju naše stanice od zloćudnih oboljenja, a biljni pigmenti lutein i zeaksantin pridonose zdravlju očiju, kože i sluznice.

• BRAZILSKI ORAŠČIĆ

Moćno drvo brazilskog oraha može narasti do 50 metara u visinu i jedno je od najvećih u amazonskim prašumama. Osim u Brazilu, raste u još nekim državama Južne Amerike. Zanimljivo je da je u Brazilu zabranjena sječa ovog oraha te se tamo mogu naći primjerci stari čak i do 1000 godina. Budući da plodovi brazilskog oraha (koji sadrže sjemenke – oraščiće) imaju tvrdu ljusku i mogu težiti oko 2 kg, nisu rijetki slučajevi stradanja ljudi i vozila od plodova otpalih s velike visine.

Brazilski oraščići su dakle sjemenke, a ne orašasti plodovi. Ipak, s razlogom su ovdje. Sa svojih 18% bjelančevina, 13% ugljikohidrata i 69% zdravih masnoća (većinom omega 6), brazilski oraščići ni u čemu ne zaostaju za ostalim orašastim voćem.

Dapače, mogu se pohvaliti i nekim dodatnim prednostima. Jedna od njih je svakako bogatstvo selena. Selen je sastavni dio nekih antioksidativnih enzima, koji štite naše tijelo od djelovanja slobodnih radikala. Selen se u brojnim istraživanjima pokazao korisnim u sprječavanju i širenju karcinoma. Osim toga, selen potiče rad štitnjače, čime nas čini poletnima i spremnima za svakodnevne izazove. Osim selena, brazilski oraščići su vrlo bogati magnezijem, bakrom, fosforom, manganom i cinkom te vitaminima E i B1.

Pazite na mjeru!

100 grama brazilskog oraščića sadrži oko 1900 mikrograma selena, što je – pazite sad – 35 puta više od preporučene dnevne doze za zdravog, odraslog čovjeka. To je ujedno i druga strana medalje i poziv na oprez! Preporučena dnevna doza selena je 55 mikrograma, a granica toksičnosti je od 400 – 800 mikrograma (prema različitim izvorima). To znači da nikako ne biste smjeli konzumirati više od 20 – 40 grama oraščića dnevno. Računajte da jedan oraščić teži oko 5 grama i sadrži oko 95 mikrograma selena.

Simptomi trovanja selenom

Ukoliko pretjerate s unosom selena, očekujte sljedeće simptome: želučani problemi, zadah po češnjaku, mučnina, gubitak kose i neurološke smetnje. Ekstremno prekoračenje dozvoljenog unosa može prouzročiti cirozu jetre, plućni edem i smrt.

• KESTEN (maron, marun)

Razlikujemo pitomi i divlji kesten. Lijepo drvo divljeg kestena često vidimo u našim parkovima, ali njegovi plodovi nisu jestivi. Plod pitomog kestena jedna je od prvih poznatih namirnica u ljudskoj povijesti.

Kesten je toliko prepoznatljiv da je topla nijansa smeđe boje nazvana po njemu – kestenjastom. Plodovi su, dakle, kestenjaste boje, sjajni i glatki. Smješteni su (od 1 – 3 komada) u ježoliki tobolac.

Kesten je prije konzumacije potrebno termički obraditi, kuhanjem ili pečenjem. Primamljivi miris pečenog kestena koji se širi ulicama čest je dio jesenjeg ugođaja u mnogim mjestima. Pire od kestena kuhanog u ljusci izvrstan je sastojak mnogih slastica. Specifičan slatkasti okus i kremasta tekstura nisu jedini aduti pitomog kestena – još je važnija njegova nutritivna vrijednost.

Energetska vrijednost 100 g sirovog očišćenog ploda iznosi oko 180 kcal. Više od 50% kestena čini voda, a ostatak čine ugljikohidrati (44%), bjelančevine (1,6%) i masnoće (1,3%), uglavnom u obliku zdravih mononezasićenih kiselina.

Ugljikohidrati sadržani u kestenu imaju nizak glikemijski indeks, što znači da polako podižu razinu šećera u krvi. Zbog toga je ova namirnica preporučljiva i za dijabetičare.

Dobar omjer kalija i natrija čini kesten dobrim diuretikom. Izlučivanje viška vode iz organizma snižava krvni tlak te tako povoljno utječe na srce i krvožilni sustav.

Za razliku od drugih orašastih plodova, kesten je bogat vitaminom C (oko 43 mg u 100 g). Međutim, imajte na umu da se ta količina termičkom obradom smanjuje otprilike za 30%.

Od ostalih mikronutrijenata, kesten je bogat vitaminima B1, B6, folnom kiselinom, mangezijem i kalijem.


Možda će vas zanimati...

Minerali: Selen - zaštitite se od zagađenja
Zaštitite organizam od djelovanja slobodnih radikala uz pomoć selena.



 
Biljni pigmenti - dugine boje zdravlja
Beta karoten, antocijanin, klorofil... doznajte kako djeluju u organizmu
  


photo credit: SliceOfChic via photopin cc
photo credit: jazzijava via photopin cc
photo credit: Steven Jackson Photography via photopin cc
photo credit: geishaboy500 via photopin cc

Pročitajte više... »

Borovnica - superbobica u službi vitalnosti

BOROVNIKA
BOROVNJAČA

Odrasli je vole, a djeca obožavaju. Osim što s lakoćom osvaja svačije nepce, borovnica se odlikuje zavidnom nutritivnom i ljekovitom vrijednošću. Pročitajte zbog čega je konzumacija borovnica tako blagotvorna za vaše zdravlje i na koje je sve načine možete pripremiti.

Borovnica kao kultura

Borovnica je višegodišnja biljka iz porodice vrjesovki, koja ponekad opstaje i do 15 godina. Raste u obliku grma do visine od šezdesetak centimetara, a rijetko i do 90 cm. Neke uzgojene vrste mogu izrasti i do nekoliko metara. Borovnica ima ovalne listove (duge 1-3 cm), koji izbijaju obično krajem travnja, a opadaju početkom listopada. Hranjivi plod borovnice dozrijeva u srpnju i kolovozu.

Zbog rastuće popularnosti ovoga slatko-kiseloga ploda, sadnja borovnica je u Hrvatskoj sve češća pojava. Borovnici odgovaraju umjereni klimatski uvjeti, kiselo tlo te srednje i veće nadmorske visine. Zbog plitkoga korijena, borovnica je vrlo osjetljiva na sušu te se u sušnom ljetnom razdoblju mora navodnjavati.

Borovnica i hranjiva vrijednost 

Osnovni sastojci borovnice su voda (85%), ugljikohidrati i vlakna. Iako ove tri tvari čine više od 95% ukupnoga sastava borovnice, u preostalome dijelu možemo pronaći pravu riznicu dragocjenih elemenata, koji borovnicu čine tako zdravom i, štoviše, ljekovitom biljkom

Od vitamina se ističu vitamini C, E i B6, dok kod minerala prednjači željezo. Od ostalih minerala i elemenata u tragovima, borovnica sadrži fosfor, kalcij, kalij, magnezij, mangan i cink.

Osim antioksidanata u obliku vitamina, borovnica sadrži i vrlo vrijedne spojeve koji pojačavaju ukupno antioksidativno djelovanje. To su antocijanin, jabučna i limunska kiselina, pektin, bioflavanoidi i tanin.

Borovnica u 100 g sadrži:

• 40 kcal
• vitamin C 30 mg
• vitamin E 1,9 mg
• željezo 0,7 mg

Borovnica – ljekovita svojstva

Borovnica za srce

Dug je popis tegoba i stanja kod kojih se borovnica pokazala ljekovitom. Možemo izdvojiti posebno povoljan utjecaj borovnice na srce i krvožilni sustav. Naime, antocijanin, njezin plavi pigment, povećava elastičnost i pospješuje protočnost krvnih žila i kapilara. Na taj se način snižava krvni tlak, a srce se rasterećuje. Antocijanin također razrjeđuje krv i sprječava stvaranje ugrušaka. Uz to, dokazana je djelotvornost borovnice u borbi protiv LDL kolesterola. Sve su to dovoljni razlozi da vam borovnica još više priraste srcu.

Antioksidativna svojstva borovnice

Sinergija brojnih i raznolikih antioksidativnih elemenata čini borovnicu superjunakom u zaštiti naših stanica od djelovanja slobodnih radikala. Na taj način sudjeluje u prevenciji zloćudnih bolesti te, općenito gledajući, revitalizira naše tijelo i usporava proces starenja.

Borovnica štiti mozak

Zbog blagotvornog utjecaja na kapilare, borovnica je izuzetno korisna za sve organe, a osobito za mozak, koji je gusto premrežen ovim sitnim krvnim žilicama. Borovnica tako može ojačati koncentraciju te poboljšati pamćenje. Preliminarna znanstvena istraživanja pokazuju ohrabrujuće rezultate kod usporavanja neurodegeneracije, odnosno propadanja moždanih stanica. U jednom američkom istraživanju sudjelovale su starije osobe, a skupina koja je 12 tjedana svakodnevno konzumirala sok od borovnice, pokazala je bolje rezultate na testovima pamćenja i kognitivnih funkcija. (rezultati ovoga istraživanja objavljeni su u časopisu ACS Journal of Agricultural and Food Chemistry).

Borovnica za zdravlje očiju

Na sličan način borovnica pomaže i kod bolesti očiju, prvenstveno očne mrene ili katarakte. Njezin blagotvoran utjecaj na elastičnost i zaštitu kapilara potpomaže prokrvljenost i kvalitetniju opskrbu oka hranjivim tvarima.

Borovnica i dijabetes

Dijabetičari bez straha mogu uživati u slatkim plodovima borovnice; dapače, od nje mogu imati višestruku korist. Naime, iako sadrži prirodne šećere, borovnica zbog visokog udjela vlakana ima nizak glikemijski indeks, te u konačnici pomaže regulaciji šećera u krvi. Budući da dijabetes često uzrokuje degenerativne promjene na očima, borovnica će osobama koje boluju od dijabetesa na već spomenuti način pomoći i u zaštiti očiju.

Borovnicom protiv upala

Borovnica ublažava upalne procese, te je pokazala rezultate kod reumatoidnog artritisa, upalnih bolesti dišnog i mokraćnog sustava, te upale vena.

Uvarak od borovnice 

Uvarak ili čaj od osušenih listova borovnice se u narodnoj medicini koristi za liječenje dijareje, kod upala usne šupljine (afte), ali i kao pomoć u regulaciji šećera u krvi. Uz to, pospješuje mokrenje te ublažava upalne bolesti mokraćnoga sustava.

Borovnica u kuhinji

Borovnica se u prehrani koristi kao svjež plod, osušena, kao kompot ili ukuhana u džemove, pekmeze i sokove. Borovnica se može koristiti kod pripreme nekih mesnih jela, ali je ipak najpopularnija u desertima. Uz pomoć borovnica možete pripremiti slasne, a u isto vrijeme izuzetno zdrave slatke zalogaje, posebno omiljene među djecom.

Kako biste što bolje očuvali hranjiva svojstva borovnice, najbolje ih je spravljati u svježem obliku. Za izvrstan početak dana, u vaše jutarnje žitarice dodajte i pokoju bobicu borovnice, a kao okrepljujući međuobrok, pripremite frape od borovnice u raznim kombinacijama.

Možda će vas zanimati...

Sadnja borovnica
Priprema tla, sadnica, održavanje nasada i drugi korisni savjeti

 

Liker od borovnice
Iskušajte recept za liker od borovnice s dodatkom klinčića

Frape od borovnica i banane 
Pripremite zdravi i ukusni frape od borovnica 

Fotografije:
Naslovnica:
photo credit: BlueRidgeKitties via photopin cc
Tekst:
photo credit: quacktaculous via photopin cc
photo credit: lioman123 via photopin cc
photo credit: Washthebowl via photopin cc
photo credit: floridecires via photopin cc

Pročitajte više... »