Kako se pravi kompost - kompostiranje kao način života

Imate li vrt, kompostiranje će vam donijeti višestruku korist. Doznajte kako se pravi kompost, što ide, a što ne ide u kompost, koja su svojstva komposta te, naposljetku, kako ćete kompost iskoristiti na najbolji mogući način.

Što je kompostiranje?

Najjednostavnije rečeno, kompostiranje je prirodni proces razlaganja organskog materijala kako bi se naposljetku dobilo ekološko gnojivo s udjelom humusa. Kompostiranje se odvija postupno i u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu imaju mikroorganizmi, koji biološki razlažu organski otpad na jednostavnije dijelove, koji se dalje pretvaraju u humusne spojeve.

Zašto je dobro kompostirati - kompostiranje i zaštita okoliša

Kompostiranje je zapravo proces reciklaže organskog ili biootpada, kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

Kompostiranjem rješavamo problem organskih ostataka iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo vrijedno organsko gnojivo kojim ćemo dohraniti zemlju u vrtu. Tako obogaćena zemlja osnažit će biljke, koje će biti otpornije na štetnike i bolesti. Hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje čovjeka.

Kompostiranje je, prema tome, jedan zatvoreni krug suradnje čovjeka i okoliša, u kojemu svi profitiraju.

Kako se pravi kompost?

Pri izradi komposta valja obratiti pozornost na odabir idealnog položaja u vrtu, tip kompostera te na vrstu otpada koji odlažemo na kompostnu hrpu. Ovisno o godišnjem dobu i klimatskim uvjetima, treba voditi računa o vlazi, prozračivanju te o temperaturi komposta.

Što je to kompostna hrpa?

Kompostiranje se odvija u kompostnim hrpama. Dakle, kompostna hrpa je hrpa odloženog biootpada u kojem se odvija proces razlaganja. Kompostna hrpa može biti na otvorenom ili se može smjestiti u prikladan komposter.

Idealan položaj za kompost

Budući da će većina organskog materijala za kompost doći iz vrta (otkos trave, ostatci od rezidbe, suho lišće, korovi i sl.), a dobiveni kompost će se opet vratiti u vrt – najbolje je odabrati mjesto koje je u vrtu ili blizu njega.

Kompost će povremeno trebati zalijevati, osobito u toplim, sušnim razdobljima – stoga je dobro da je voda negdje pri ruci.

Što se tiče položaja u odnosu na sunce, najbolje je odabrati polusjenovite položaje. Toplina sunca će ubrzati procese razgradnje. Međutim, previše sunca i topline mogu isušiti kompost.

Tlo na koji se postavlja kompostna hrpa trebalo bi biti rahlo i dobro drenirano. U suprotnom bi zadržavanje tekućine moglo prouzročiti truljenje, a time i neugodne mirise komposta. Tlo bi također trebalo biti očišćeno od korova prije postavljanja hrpe.

Iako se kompost obično postavlja negdje u dnu vrta, što dalje od pogleda, valjalo bi pripaziti da ne bude baš tik uz ogradu ili živicu. Oko kompostne hrpe bi bilo najbolje ostaviti oko 1,5 m slobodnog prostora.

Odabir kompostera – spremnika za kompost

Na velikim, otvorenim površinama kompost se može jednostavno slagati na hrpu. Međutim, za manje kućne vrtove prikladniji su spremnici za kompost – komposteri.

Komposter je najčešće plastični ili drveni, ali se može načiniti i od drugih materijala, npr. od metalne žice, betonskih blokova ili čak od staroga saga. Drveni komposter se najbolje uklapa u okoliš te je dobar termoizolator. S druge strane, plastični komposter je lakše održavati i premještati.

Želite li ekološki najprihvatljiviji komposter, načinite ga sami od već korištenih materijala. Tako od drvenih paleta možete napraviti četverokutni kavez bez dna. Ovakav će komposter tijekom zime trebati pokrov, npr. od slame.

Plastična bačva koja vam više ne treba dobro će poslužiti za komposter. Trebalo bi joj ukloniti barem trećinu dna, a sa strane izbušiti dovoljno rupa kako bi kompost imao zraka. Radi boljega prozračivanja, masu će trebati povremeno prevrtati (okretati).

Trodijelni komposter od priručnih materijala

Trodijelni komposter možete načiniti od tri drvena sanduka bez dna, koji se postave jedan uz drugoga i spoje nehrđajućim čavlima. Dimenzije pojedinačnog sanduka su 1-1,2 m bazne širine i dužine, te 1,2 - 1,5 m visine. Bilo bi idealno da su prednje stranice sanduka pokretne, kako bi se kompostna hrpa lakše premještala. U prvi se sanduk odlaže svježi otpadni materijal iz kuhinje i vrta. Kada se napuni, čeka se otprilike 7-10 dana, nakon čega se materijal prebacuje u drugi sanduk i promiješa. Ovdje se proces nastavlja sljedećih 10 dana, te se masa prebacuje u treći sanduk. U trećem sanduku se proces dobivanja komposta završava. Kada se treći sanduk isprazni, postaje prvi (odnosno u njega se dalje stavlja svježi otpad), prvi postaje drugi i tako dalje.

Čime zaštititi komposter?

Ovisno o vremenskim uvjetima, komposter će povremeno trebati zaštititi od obilne kiše, snijega, vjetra, hladnoće ili izravnoga sunca. U specijaliziranim trgovinama može se kupiti materijal koji je predviđen upravo za pokrivanje komposta. Želite li, pak, uštedjeti nešto novca, iskoristite materijale koje imate pri ruci – stari sag, slamu, karton ili crnu plastičnu foliju.

Kako se postavlja komposter?

Zemlja na koju se postavlja komposter treba biti rahla i očišćena od korova. Osim toga, treba biti ravna, kako bi komposter stajao stabilno. Na dno se postavlja nešto slame ili sijena (10-ak cm) te se zalijeva vodom. Ovako pripremljen komposter spreman je za početak kompostiranja.

Uvjeti za kompostiranje

Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja su zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo truljenje. Kod većih količina (volumena) otpada, kompostnu hrpu će biti potrebno povremeno prevrtati. Količina vlage ovisit će o vrsti otpada te o vremenskim uvjetima – kompost će ponekad trebati zaliti, a ponekad zaštititi od oborina. Temperatura unutar kompostne hrpe može doseći 70 stupnjeva. Temperaturu proizvode mikroorganizmi prerađujući „hranu“ – ugljik i dušik iz odloženog bio otpada.

Omjer ovih tvari bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 30 naprama 1 u korist ugljika. Ako ne možete postići baš takav omjer, svakako nastojte da ugljika bude barem nekoliko puta više nego dušika. Tzv. zeleni otpad sadrži više dušika (trava, ostatci voća i povrća, talog čaja i kave, stajski gnoj), dok smeđi otpad sadrži više ugljika (lišće, granje, slama, papir).

Što ide, a što ne ide u kompost

Pravilan odabir materijala za kompost te njegovo pravilno odlaganje važni su preduvjeti za proizvodnju kvalitetnog komposta. Veći otpatci se tako trebaju usitniti (na nekoliko centimetara) radi ubrzavanja razgradnje. Otpad iz vrta i kuhinje se na kompostnu hrpu slaže u tanjim slojevima te se lagano zalijeva vodom.

Što ide u kompost?

Ostatci voća idu u kompost

• Trava, neosjemenjeni korovi, nejestivi dijelovi biljaka, ostatci rezidbe
• Ostatci od povrća i voća
• Suho lišće (osim lišća od oraha!) i granje, kora drveta, iglice četinara
• Uvelo cvijeće
• Piljevina, slama, sijeno, strugotine
• Talog čaja i kave
• Ljuske jajeta
• Papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima
• Vuna, pamuk
• Perje, životinjska dlaka, kosa
• Ljuske oraha i češeri (u malim količinama i usitnjeno)
• Pepeo od drveta (u malim količinama, ravnomjerno raspršen)
• Stajski gnoj (kada treba potaknuti rad mikroorganizama) 

Što ne ide u kompost?

• Osjemenjeni korovi
• Bolesne biljke i biljke tretirane pesticidima
• Otpatci koji sadrže boje i druge kemikalije (lakirano drvo, lijekovi, časopisi u boji i sl.)
• Otpatci onečišćeni naftom i benzinom
• Neorganski materijali (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično)
• Ostatci kuhane hrane
• Meso, kosti, mliječni proizvodi (mlijeko se može dodati u vrlo malim količinama, i to razblaženo s vodom)
• Pelene
• Masti i ulja

  Savjet: ako niste sigurni ima li sjemena u korovu koji želite odložiti, najbolje bi bilo staviti ga u sredinu kompostne hrpe. Temperatura je tamo najviša te će spriječiti klijanje sjemena.  

Kompostiranje - mogući problemi i rješenja

1. Kompostna hrpa čini se neaktivnom

Ukoliko vam se čini da se u kompostnoj hrpi ništa ne događa, provjerite jesu li zadovoljeni osnovni uvjeti - zrak, vlaga i toplina.

Radi bolje prozračnosti, biootpad odlažite u tanjim slojevima te prema potrebi kompostnu hrpu lagano promiješajte (preokrenite sadržaj).

Za život mikroorganizama je osim zraka potrebna i voda. Provjerite je li hrpa dovoljno vlažna na sljedeći način - iscijedite u šaci malo komposta; ako uspijete iscijediti nekoliko kapi, kompost je dovoljno vlažan. U suprotnom, hrpu temeljito zalijte.

Tijekom hladnijih mjeseci, proces kompostiranja se prirodno usporava. Međutim, kako se ne bi potpuno zaustavio, možete sami malo pripomoći. Prevrnite lagano sadržaj hrpe te dodajte nešto materijala bogatog dušikom, npr. stajski gnoj. Hrpu potom dobro zalijte te pokrijte - prema potrebi hrpu obložite i sa svih strana.

U slučaju nedostatka dušika također se može usporiti ili čak zaustaviti proces kompostiranja. Uzrok tomu je manjak tzv. zelenog otpada bogatog dušikom (trava, ostatci voća i povrća i sl.). Tada je najbolje u hrpu umiješati nešto stajskog gnoja, gnoja peradi ili urina kućnih ljubimaca poput kunića (biljojeda). Ove aktivatore dobro je pomiješati s ostatcima otkosa trave te u tanjim slojevima staviti na hrpu. Za pospješivanje procesa razgradnje možete koristiti i kupovni aktivator, tzv. kompostni starter. To je gotova mješavina koja se sastoji od dušika, raznih minerala, nekih mikroorganizama, gline, dijelova biljaka i drugih tvari koje potiču razgradnju. Kompost-starter se prema potrebi posipa između slojeva komposta.

Razlog mirovanju komposta može jednostavno biti završetak procesa. Ako je kompost jednolično mrvičast, tamnosmeđe do crne boje te ugodnog mirisa na šumsku zemlju - to znači da je gotov i spreman za uporabu u vrtu.

2. Kompost privlači glodavce i muhe

Glodavce obično privlače ostatci kuhane hrane koja sadrži meso ili ribu. Zbog toga izbjegavajte dodavanje ovakvoga otpada kompostnoj hrpi. Ako ga ipak dodajete u hrpu, stavite ga u sredinu i pokrijte nekim neutralnim materijalom, npr. slamom ili travom. Muhe će također privlačiti nepojedena hrana pa primijenite isti postupak.

3. Kompost ima neugodan miris

Ukoliko se pridržavate uputa o materijalima koje možete dodati u kompost, ovakvih problema ne bi trebalo biti. Međutim, neugodan miris bi se mogao pojaviti i uslijed nedostatka zraka, tj. ako je kompostna hrpa suviše zbijena i mokra. U tom slučaju malo prevrnite hrpu te dodajte prikladne materijale koji će upiti suvišnu vlagu, npr. slamu, sijeno ili usitnjeni papir. U slučaju kiša obvezno zaštitite hrpu.

Kada je kompost zreo?

Proces kompostiranja može trajati od par mjeseci do godinu dana – ovisno o vrsti i količini otpada, te o vremenskim uvjetima. Zreli kompost ima sljedeće karakteristike – rastresita i grumenasta struktura, tamnosmeđa do crna boja te ugodan miris po šumskoj zemlji. Kompost koji još nije sazrio obično ima neugodan miris, svijetlije je boje te se u njemu razaznaju nerazgrađeni materijali.

Svojstva komposta

Zreli kompost sadrži 70 – 80% organskih tvari, dušik, fosfor, kalij i kalcij. Fosfor u obliku fosfor pentoksida i kalij u obliku kalijeva superoksida brzo djeluju u zemlji, dok dušik djeluje nešto sporije. Kompost sadrži i humusne spojeve, koji zemlju čine plodnijom. Razlog tomu je svojstvo humusa da apsorbira vlagu i otapa (zadržava) minerale potrebne za napredovanje biljaka. Osim toga, kompost pospješuje mikrobiološku aktivnost tla.

Kako se koristi kompost?

Kompost je prije uporabe dobro prosijati kako bi se uklonili eventualni nerazgrađeni ostatci (npr. ljuske oraha i sl.). Ostatke od prosijavanja možete ponovno dodati svježem bio otpadu, odnosno novoj kompostnoj hrpi.

Količina hraniva u kompostu je nešto oskudnija nego u stajskom gnojivu. Zbog toga je pri gnojidbi potrebno koristiti veću količinu komposta – 30 do 60 tona po hektaru. Za kućne vrtove računajte da je potrebno od 2-5 litara po kvadratnom metru, ovisno o potrebama pojedine biljke. Kompost možete dodati i u rupe u koje ćete posaditi biljke.

Kompost se razbaca po zemlji neposredno prije sjetve ili sadnje. Što se tiče godišnjih doba, najpovoljnije vrijeme za postavljanje komposta je proljeće, čim se tlo donekle ugrije, te jesen, dok su temperature još ugodne, a zemlja topla. Može se lagano zaorati (ne duboko!) ili samo izmiješati drljanjem. Ukoliko se radi o manjoj površini, najbolje je samo ga posuti po površini i lagano pomiješati s gornjim slojem zemlje. Važno je napomenuti da kompost u tlu djeluje tek jednu do dvije godine.

Kompost u klijalištu

Kompost je najkorisniji u proizvodnji povrća, gdje se primjenjuje u klijalištima. Ukoliko želite bogatu travnatu površinu, također upotrijebite kompost - razbacajte ga po travnjaku u rano proljeće ili kasnu jesen (ali prije mrazova!). Kompost će kvalitetno dohraniti i zemlju za uzgoj sobnog i vrtnog cvijeća. U tu svrhu miješa se jedna trećina komposta s dvije trećine zemlje za cvijeće.

Juha od komposta

Od komposta se može napraviti i kompostna juha, koja će poslužiti kao blago tekuće gnojivo za nadohranu biljaka. Kompostna juha se priprema jednostavno - zreli kompost se stavi u odgovarajuću posudu i prelije vodom u omjeru otprilike 1 naprama 6 (npr. jedna kantica komposta i šest kantica vode). Dobivena smjesa se dobro izmješa i ostavi nekoliko dana da se čvršće tvari slegnu. Dobivena tekućina se može prebaciti u kantu za zalijevanje ili posudu sa raspršivačem te se njome tretira tlo oko biljaka. Juha od komposta se koristi za poticanje mikrobiološke aktivnosti tla.


Možda će vas još zanimati...

Biološki preparati za zaštitu i jačanje bilja koje možete napraviti sami
Recepti za tekuće biljno gnojivo, biljni čaj, biljnu juhu i biljni ekstrakt

Pročitajte više... »

Odvajanje kućnog otpada - elektronički, glomazni, opasni, zapaljivi i drugi otpad

Odvajanje otpada omogućuje recikliranje, a recikliranjem ostvarujemo racionalno korištenje prirodnih resursa – materijala i energije. Informirajte se na koji način možete odložiti razne vrste otpada, a da pritom vodite računa o očuvanju okoliša u kojem živite.

Korisni kućni otpad

Pravilno odlaganje otpada započinje odvajanjem korisnih otpadnih materijala, a to su papir, metal, plastika i staklo. (detaljne upute za odlaganje korisnog otpada potražite u članku Eko otok: Kako razvrstati kućni otpad – što ide u koju kantu?) Međutim, što s otpadom koji ne ulazi u navedene kategorije? Nastavak teksta donosi pregled ostalih vrsta kućnog otpada te upute za njihovo odlaganje.

Električni i elektronički otpad (EE otpad)

Danas svako kućanstvo ima veliki broj električnih i elektroničkih uređaja koji znatno olakšavaju svakodnevicu. Međutim, oni se kvare i zastarijevaju, te ih povremeno moramo baciti.

Pod EE otpadom podrazumijevamo sljedeće:

• Veliki kućanski uređaji (ledenice, perilice za rublje i posuđe, električni štednjaci, klima uređaji, kuhinjske pećnice, električni uređaji za grijanje itd, bojleri i slično)
• Mali kućanski uređaji (tosteri, aparati za kavu, usisavači, mikseri, sušila za kosu, sokovnici, friteze, satovi i slično)
• Telekomunikacijska i IT oprema / informatička tehnologija (osobna i prijenosna računala, pisači, skeneri, kopirke, telefoni, mobiteli i slično). U ovu kategoriju ne ulaze velika računala ili serveri.
• Oprema široke potrošnje (televizori, radio uređaji, video kamere, fotoaparati, glazbeni instrumenti na struju i slično)
• Rasvjetna oprema (flourescentne svjetiljke, štedne žarulje, ostala rasvjetna oprema, osim žarulja sa žarnom niti)
• Električni i elektronički alati (pile, šivaći strojevi, bušilice, kosilice, alati za obradu drva i drugih materijala i slično)
• Igračke, oprema za razonodu i sportska oprema (sobni bicikli i slično s elektroničkim komponentama, konzole za videoigre, električna željeznica i slično)
• Medicinski uređaji (uređaji za dijagnostiku i pružanje terapije)
• Instrumenti za nadzor i upravljanje (požarni alarmi, oprema za video nadzor, termostati i slično)
• Samoposlužni aparati (automati za napitke, slatkiše i slično)

Za odlaganje EE otpada dobro je znati sljedeće:

• Električni i elektronički uređaji mogu se bez naknade predati u trgovini EE opreme prilikom kupnje novog uređaja, i to po principu jedan za jedan. Pri tome mora biti zadovoljen uvjet da novi uređaj vrši istu primarnu funkciju kao stari koji želite predati. Dakle, ne možete ostaviti neispravnu perilicu, a kupiti novi mikser.
• U Hrvatskoj postoji više tvrtki koje se bave gospodarenjem EE otpadom. Tvrtke koje su ovlaštene za skupljanje EE otpada dužne su na poziv besplatno preuzeti kućni EE otpad mase veće od 30 kg, i to u roku od 30 dana. Potražite najbližeg skupljača EE otpada i ugovorite preuzimanje. Važno je napomenuti da EE otpad treba biti cjelovit, odnosno ne smije biti rastavljan radi vađenja komponenti. 
• Građani s cijelog područja RH mogu naručiti besplatan odvoz EE otpada pozivom na besplatni telefon 0800 444 110 (radno vrijeme od 8 do16 sati).

(prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom)

Glomazni ili krupni otpad

Stari namještaj i drugi krupni uporabni predmeti odlažu se u kontejnere za krupni otpad, koji se povremeno (najčešće jednom mjesečno) postavljaju na za to predviđenim mjestima u naselju ili gradu. Raspitajte se za raspored odvoza krupnog otpada u lokalnom komunalnom poduzeću zaduženom za odvoz otpada. Neka komunalna poduzeća pružaju uslugu besplatnog odvoza glomaznog otpada jednom godišnje za svako pojedino kućanstvo. Raspitajte se imate li pravo na to i dogovorite termin odvoza. Osim ovih rješenja, uvijek možete i sami odvesti ovakav otpad u najbliže reciklažno dvorište.

Opasni ili zapaljivi otpad

Motorno ulje

Ako motorno ulje mijenjate u automehaničarskoj radnji, oni će biti dužni zbrinuti ga na siguran način. Benzinske postaje koje pružaju navedenu uslugu također moraju imati spremnike za sigurno odlaganje motornog ulja.

Stari lijekovi i drugi farmaceutski proizvodi

Lijekovi koje više ne koristite ili kojima je istekao rok trajanja možete bez naknade ostaviti u ljekarni. Isto se odnosi i na inzulinske igle, ampule te drugi slični farmaceutski otpad, neovisno o porijeklu.

(prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom) link http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298682.html

Baterije i akumulatori

Trgovine koje prodaju baterije i akumulatore dužne su preuzeti ih ispražnjene. Spremnici za baterije (obično crvene boje) ponekad se mogu naći i u sklopu eko otoka. Raspitajte se postoji li u vašoj blizini tvrtka koja otkupljuje stare akumulatore te kolika je visina naknade.

 

Ostali otpad

Metal – veće predmete od metala možete odložiti u najbližem reciklažnom dvorištu. Za predmete od pojedinih materijala možda možete dobiti i određenu naknadu. To se najčešće odnosi na bakar, željezo, mesing, aluminij i olovo, a naknada se plaća po kilogramu. Raspitajte se postoji li u vašem mjestu tvrtka koja se bavi otkupom metala.

Jestivo ulje – prodavatelj koji prodaje svježe jestivo ulje dužan je kupca obavijestiti o mjestu gdje može odložiti eventualno otpadno ulje. (prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima)

Fotografija perilice: photo credit: Appliances Online via photopin cc


Možda će vas zanimati...

Eko otok: Kako razvrstati kućni otpad - što ide u koju kantu?

5 stvari koje već danas možemo učiniti za naš planet!
Koliko ste ekološki svjesni? Provjerite u članku!



 

Pročitajte više... »

Eko otok: Kako razvrstati kućni otpad - što ide u koju kantu?

Piše: Bernarda Lusch

Razvrstavanje kućnog otpada mali je doprinos koji svatko od nas može dati za zaštitu okoliša. Ako još nemate vlastite kante za odvajanje kućnog otpada, potražite najbliži eko otok. U nastavku teksta pročitajte što ide, a što ne ide u pojedine kante eko otoka.

Razvrstavanje kućnog otpada – opće upute

Otpad razvrstavamo prema vrsti materijala. Ambalažu od različitih proizvoda potrebno je očistiti od ostataka sadržaja. U spremnike za papir, metal, plastiku i staklo u pravilu ne odlažemo opasne ili zapaljive tvari, odnosno ambalažu s ostatcima istih.

Je li sustav zbrinjavanja otpada jedinstven u svim gradovima i općinama RH?

Ne, sustav zbrinjavanja otpada organizira se na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o potrebama i mogućnostima lokalne zajednice. Primjerice, u ruralnim krajevima će obično biti uloženi dodatni napori da se zbrine biootpad, što podrazumijeva veći broj spremnika te češći odvoz ovakve vrste otpada. S druge strane, urbane cjeline s velikim brojem višestambenih zgrada morat će sustav organizirati na način da stanarima zgrada omogući odvajanje otpada već prema mogućnostima / prostornim kapacitetima zgrade. Planinska područja su često slabije naseljena te se tamo otpad obično prikuplja u većim kontejnerima, dok se sam odvoz otpada odvija rjeđe nego u gušće naseljenim područjima.

Dodatno mogu zbuniti različita pravila odlaganja i zbrinjavanja različitih vrsta otpada u različitim mjestima. Tako se u nekim gradovima tetrapak ambalaža odlaže u plavi spremnik za papir, dok se drugdje odlaže u žuti spremnik za PET ambalažu. Kako biste bili sigurni da ispravno odvajate svoj otpad, konkretne upute zatražite od lokalnog komunalnog poduzeća.

Razvrstavanje kućnog otpada – papir

U plavu kantu ili spremnik s oznakom PAPIR odlažemo papir i karton. Pod ovim pojmovima podrazumijevamo sljedeće:

• Novine, časopisi, reklamni letci, prospekti, katalozi, kalendari
• Knjige s papirnatim ili kartonskim koricama, bilježnice, notesi (bez spiralnog uveza)
• Uredski papir, papirnate omotnice, pisma, kartonski fascikli
• Čiste papirnate vrećice
• Karton i kartonska ambalaža (spljoštena i u manjim komadima), kartonska ambalaža za jaja
• Valovita ljepenka

U plavu kantu ili spremnik NE odlažemo sljedeće:

• Plastificirani papir
• Upotrebljene papirnate maramice, salvete i pelene
• Korišteni papirnati tanjuri i čaše
• Fotografije
• Vlažni ili truli papir ili karton
• Prljavi papir
• Knjige s plastificiranim ili kožnim koricama

 

Razvrstavanje kućnog otpada - metal

U kantu ili spremnik s oznakom MET (obično sive boje) odlažemo metalni otpad. Pod ovim pojmom podrazumijevamo sljedeće:

• Limenke, konzerve, metalni čepovi i poklopci (ambalaža treba biti isprana i, ako je to moguće, spljoštena)
• Aluminijska folija

U kantu ili spremnik s oznakom MET NE odlažemo sljedeće:

• Metalna ambalaža s ostacima boje, lakova ili drugih zapaljivih tvari
• Metalna ambalaža od deodoranata i drugih sprejeva pod tlakom

Razvrstavanje kućnog otpada – plastika

U kantu ili spremnik s oznakom PET (obično žute boje) odlažemo plastični otpad. Pod plastičnim otpadom podrazumijevamo sljedeće:

• Plastične boce od soka, mlijeka, mliječnih proizvoda, vode
• Plastične boce od ulja i octa
• Ostala plastična ambalaža, poput čaša od jogurta ili posudica margarina
• Jednokratni plastični pribor za jelo
• Čiste plastične vrećice i plastične, prianjajuće folije
• Predmeti od plastike (npr. dječje igračke, zdjelice i slično)
• Boce sredstava za osobnu higijenu i čišćenje

Napomena: sva plastična ambalaža treba biti isprana od ostataka sadržaja i, ukoliko je to moguće, spljoštena.

U kantu ili spremnik s oznakom PET NE odlažemo sljedeće:

• Ambalaža od motornih ulja i maziva
• Ambalaža od opasnih i zapaljivih tvari

Razvrstavanje kućnog otpada – staklo

U kantu ili spremnik oznake STAKLO (obično zelene boje) odlažemo ambalažno staklo. Pod ambalažnim staklom podrazumijevamo:

• Staklene boce, staklenke, teglice (očišćene od ostataka sadržaja, bez čepova i poklopaca), razbijene staklene čaše (ne kristalne!)

U kantu ili spremnik oznake STAKLO NE odlažemo sljedeće:

• Ogledala
• Prozorska stakla
• Armirano staklo, vatrostalno staklo
• Kristal
• Porculan
• Žarulje 
• Medicinsko i laboratorijsko staklo (infuzije, ampule, epruvete)

A kamo s TETRAPAK ambalažom?

Jedna od češćih nedoumica građana u svezi s odvajanjem otpada odnosi se na odlaganje višeslojne, tetrapak ambalaže. Ovisno o lokalnom sustavu zbrinjavanja otpada, isprana i spljoštena tetrapak ambalaža od mlijeka, sokova i drugih napitaka odlaže se u plavi spremnik (papir), žuti spremnik (PET - plastika) ili u zasebni spremnik za tetrapak ambalažu, obično narančaste boje. U lokalnom komunalnom poduzeću raspitajte se koja od ovih opcija vrijedi za mjesto u kojem živite!

Napomena: ako se tetrapak ambalaža odlaže u papir, potrebno je prije odlaganja ukloniti eventualni plastični poklopac.

Možda će vas još zanimati... 

Kako se pravi kompost - kompostiranje kao način života
Najbolji način za rješavanje biootpada - otpada iz kuhinje i vrta!

Razvrstavanje kućnog otpada - elektronički, glomazni, opasni, zapaljivi i drugi otpad

5 stvari koje već danas možemo učiniti za naš planet!
Koliko ste ekološki svjesni? Provjerite u članku!

Pročitajte više... »