Kako se pravi kompost - kompostiranje kao način života

Imate li vrt, kompostiranje će vam donijeti višestruku korist. Doznajte kako se pravi kompost, što ide, a što ne ide u kompost, koja su svojstva komposta te, naposljetku, kako ćete kompost iskoristiti na najbolji mogući način.

Što je kompostiranje?

Najjednostavnije rečeno, kompostiranje je prirodni proces razlaganja organskog materijala kako bi se naposljetku dobilo ekološko gnojivo s udjelom humusa. Kompostiranje se odvija postupno i u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu imaju mikroorganizmi, koji biološki razlažu organski otpad na jednostavnije dijelove, koji se dalje pretvaraju u humusne spojeve.

Zašto je dobro kompostirati - kompostiranje i zaštita okoliša

Kompostiranje je zapravo proces reciklaže organskog ili biootpada, kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

Kompostiranjem rješavamo problem organskih ostataka iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo vrijedno organsko gnojivo kojim ćemo dohraniti zemlju u vrtu. Tako obogaćena zemlja osnažit će biljke, koje će biti otpornije na štetnike i bolesti. Hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje čovjeka.

Kompostiranje je, prema tome, jedan zatvoreni krug suradnje čovjeka i okoliša, u kojemu svi profitiraju.

Kako se pravi kompost?

Pri izradi komposta valja obratiti pozornost na odabir idealnog položaja u vrtu, tip kompostera te na vrstu otpada koji odlažemo na kompostnu hrpu. Ovisno o godišnjem dobu i klimatskim uvjetima, treba voditi računa o vlazi, prozračivanju te o temperaturi komposta.

Što je to kompostna hrpa?

Kompostiranje se odvija u kompostnim hrpama. Dakle, kompostna hrpa je hrpa odloženog biootpada u kojem se odvija proces razlaganja. Kompostna hrpa može biti na otvorenom ili se može smjestiti u prikladan komposter.

Idealan položaj za kompost

Budući da će većina organskog materijala za kompost doći iz vrta (otkos trave, ostatci od rezidbe, suho lišće, korovi i sl.), a dobiveni kompost će se opet vratiti u vrt – najbolje je odabrati mjesto koje je u vrtu ili blizu njega.

Kompost će povremeno trebati zalijevati, osobito u toplim, sušnim razdobljima – stoga je dobro da je voda negdje pri ruci.

Što se tiče položaja u odnosu na sunce, najbolje je odabrati polusjenovite položaje. Toplina sunca će ubrzati procese razgradnje. Međutim, previše sunca i topline mogu isušiti kompost.

Tlo na koji se postavlja kompostna hrpa trebalo bi biti rahlo i dobro drenirano. U suprotnom bi zadržavanje tekućine moglo prouzročiti truljenje, a time i neugodne mirise komposta. Tlo bi također trebalo biti očišćeno od korova prije postavljanja hrpe.

Iako se kompost obično postavlja negdje u dnu vrta, što dalje od pogleda, valjalo bi pripaziti da ne bude baš tik uz ogradu ili živicu. Oko kompostne hrpe bi bilo najbolje ostaviti oko 1,5 m slobodnog prostora.

Odabir kompostera – spremnika za kompost

Na velikim, otvorenim površinama kompost se može jednostavno slagati na hrpu. Međutim, za manje kućne vrtove prikladniji su spremnici za kompost – komposteri.

Komposter je najčešće plastični ili drveni, ali se može načiniti i od drugih materijala, npr. od metalne žice, betonskih blokova ili čak od staroga saga. Drveni komposter se najbolje uklapa u okoliš te je dobar termoizolator. S druge strane, plastični komposter je lakše održavati i premještati.

Želite li ekološki najprihvatljiviji komposter, načinite ga sami od već korištenih materijala. Tako od drvenih paleta možete napraviti četverokutni kavez bez dna. Ovakav će komposter tijekom zime trebati pokrov, npr. od slame.

Plastična bačva koja vam više ne treba dobro će poslužiti za komposter. Trebalo bi joj ukloniti barem trećinu dna, a sa strane izbušiti dovoljno rupa kako bi kompost imao zraka. Radi boljega prozračivanja, masu će trebati povremeno prevrtati (okretati).

Trodijelni komposter od priručnih materijala

Trodijelni komposter možete načiniti od tri drvena sanduka bez dna, koji se postave jedan uz drugoga i spoje nehrđajućim čavlima. Dimenzije pojedinačnog sanduka su 1-1,2 m bazne širine i dužine, te 1,2 - 1,5 m visine. Bilo bi idealno da su prednje stranice sanduka pokretne, kako bi se kompostna hrpa lakše premještala. U prvi se sanduk odlaže svježi otpadni materijal iz kuhinje i vrta. Kada se napuni, čeka se otprilike 7-10 dana, nakon čega se materijal prebacuje u drugi sanduk i promiješa. Ovdje se proces nastavlja sljedećih 10 dana, te se masa prebacuje u treći sanduk. U trećem sanduku se proces dobivanja komposta završava. Kada se treći sanduk isprazni, postaje prvi (odnosno u njega se dalje stavlja svježi otpad), prvi postaje drugi i tako dalje.

Čime zaštititi komposter?

Ovisno o vremenskim uvjetima, komposter će povremeno trebati zaštititi od obilne kiše, snijega, vjetra, hladnoće ili izravnoga sunca. U specijaliziranim trgovinama može se kupiti materijal koji je predviđen upravo za pokrivanje komposta. Želite li, pak, uštedjeti nešto novca, iskoristite materijale koje imate pri ruci – stari sag, slamu, karton ili crnu plastičnu foliju.

Kako se postavlja komposter?

Zemlja na koju se postavlja komposter treba biti rahla i očišćena od korova. Osim toga, treba biti ravna, kako bi komposter stajao stabilno. Na dno se postavlja nešto slame ili sijena (10-ak cm) te se zalijeva vodom. Ovako pripremljen komposter spreman je za početak kompostiranja.

Uvjeti za kompostiranje

Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja su zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo truljenje. Kod većih količina (volumena) otpada, kompostnu hrpu će biti potrebno povremeno prevrtati. Količina vlage ovisit će o vrsti otpada te o vremenskim uvjetima – kompost će ponekad trebati zaliti, a ponekad zaštititi od oborina. Temperatura unutar kompostne hrpe može doseći 70 stupnjeva. Temperaturu proizvode mikroorganizmi prerađujući „hranu“ – ugljik i dušik iz odloženog bio otpada.

Omjer ovih tvari bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 30 naprama 1 u korist ugljika. Ako ne možete postići baš takav omjer, svakako nastojte da ugljika bude barem nekoliko puta više nego dušika. Tzv. zeleni otpad sadrži više dušika (trava, ostatci voća i povrća, talog čaja i kave, stajski gnoj), dok smeđi otpad sadrži više ugljika (lišće, granje, slama, papir).

Što ide, a što ne ide u kompost

Pravilan odabir materijala za kompost te njegovo pravilno odlaganje važni su preduvjeti za proizvodnju kvalitetnog komposta. Veći otpatci se tako trebaju usitniti (na nekoliko centimetara) radi ubrzavanja razgradnje. Otpad iz vrta i kuhinje se na kompostnu hrpu slaže u tanjim slojevima te se lagano zalijeva vodom.

Što ide u kompost?

Ostatci voća idu u kompost

• Trava, neosjemenjeni korovi, nejestivi dijelovi biljaka, ostatci rezidbe
• Ostatci od povrća i voća
• Suho lišće (osim lišća od oraha!) i granje, kora drveta, iglice četinara
• Uvelo cvijeće
• Piljevina, slama, sijeno, strugotine
• Talog čaja i kave
• Ljuske jajeta
• Papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima
• Vuna, pamuk
• Perje, životinjska dlaka, kosa
• Ljuske oraha i češeri (u malim količinama i usitnjeno)
• Pepeo od drveta (u malim količinama, ravnomjerno raspršen)
• Stajski gnoj (kada treba potaknuti rad mikroorganizama) 

Što ne ide u kompost?

• Osjemenjeni korovi
• Bolesne biljke i biljke tretirane pesticidima
• Otpatci koji sadrže boje i druge kemikalije (lakirano drvo, lijekovi, časopisi u boji i sl.)
• Otpatci onečišćeni naftom i benzinom
• Neorganski materijali (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično)
• Ostatci kuhane hrane
• Meso, kosti, mliječni proizvodi (mlijeko se može dodati u vrlo malim količinama, i to razblaženo s vodom)
• Pelene
• Masti i ulja

  Savjet: ako niste sigurni ima li sjemena u korovu koji želite odložiti, najbolje bi bilo staviti ga u sredinu kompostne hrpe. Temperatura je tamo najviša te će spriječiti klijanje sjemena.  

Kompostiranje - mogući problemi i rješenja

1. Kompostna hrpa čini se neaktivnom

Ukoliko vam se čini da se u kompostnoj hrpi ništa ne događa, provjerite jesu li zadovoljeni osnovni uvjeti - zrak, vlaga i toplina.

Radi bolje prozračnosti, biootpad odlažite u tanjim slojevima te prema potrebi kompostnu hrpu lagano promiješajte (preokrenite sadržaj).

Za život mikroorganizama je osim zraka potrebna i voda. Provjerite je li hrpa dovoljno vlažna na sljedeći način - iscijedite u šaci malo komposta; ako uspijete iscijediti nekoliko kapi, kompost je dovoljno vlažan. U suprotnom, hrpu temeljito zalijte.

Tijekom hladnijih mjeseci, proces kompostiranja se prirodno usporava. Međutim, kako se ne bi potpuno zaustavio, možete sami malo pripomoći. Prevrnite lagano sadržaj hrpe te dodajte nešto materijala bogatog dušikom, npr. stajski gnoj. Hrpu potom dobro zalijte te pokrijte - prema potrebi hrpu obložite i sa svih strana.

U slučaju nedostatka dušika također se može usporiti ili čak zaustaviti proces kompostiranja. Uzrok tomu je manjak tzv. zelenog otpada bogatog dušikom (trava, ostatci voća i povrća i sl.). Tada je najbolje u hrpu umiješati nešto stajskog gnoja, gnoja peradi ili urina kućnih ljubimaca poput kunića (biljojeda). Ove aktivatore dobro je pomiješati s ostatcima otkosa trave te u tanjim slojevima staviti na hrpu. Za pospješivanje procesa razgradnje možete koristiti i kupovni aktivator, tzv. kompostni starter. To je gotova mješavina koja se sastoji od dušika, raznih minerala, nekih mikroorganizama, gline, dijelova biljaka i drugih tvari koje potiču razgradnju. Kompost-starter se prema potrebi posipa između slojeva komposta.

Razlog mirovanju komposta može jednostavno biti završetak procesa. Ako je kompost jednolično mrvičast, tamnosmeđe do crne boje te ugodnog mirisa na šumsku zemlju - to znači da je gotov i spreman za uporabu u vrtu.

2. Kompost privlači glodavce i muhe

Glodavce obično privlače ostatci kuhane hrane koja sadrži meso ili ribu. Zbog toga izbjegavajte dodavanje ovakvoga otpada kompostnoj hrpi. Ako ga ipak dodajete u hrpu, stavite ga u sredinu i pokrijte nekim neutralnim materijalom, npr. slamom ili travom. Muhe će također privlačiti nepojedena hrana pa primijenite isti postupak.

3. Kompost ima neugodan miris

Ukoliko se pridržavate uputa o materijalima koje možete dodati u kompost, ovakvih problema ne bi trebalo biti. Međutim, neugodan miris bi se mogao pojaviti i uslijed nedostatka zraka, tj. ako je kompostna hrpa suviše zbijena i mokra. U tom slučaju malo prevrnite hrpu te dodajte prikladne materijale koji će upiti suvišnu vlagu, npr. slamu, sijeno ili usitnjeni papir. U slučaju kiša obvezno zaštitite hrpu.

Kada je kompost zreo?

Proces kompostiranja može trajati od par mjeseci do godinu dana – ovisno o vrsti i količini otpada, te o vremenskim uvjetima. Zreli kompost ima sljedeće karakteristike – rastresita i grumenasta struktura, tamnosmeđa do crna boja te ugodan miris po šumskoj zemlji. Kompost koji još nije sazrio obično ima neugodan miris, svijetlije je boje te se u njemu razaznaju nerazgrađeni materijali.

Svojstva komposta

Zreli kompost sadrži 70 – 80% organskih tvari, dušik, fosfor, kalij i kalcij. Fosfor u obliku fosfor pentoksida i kalij u obliku kalijeva superoksida brzo djeluju u zemlji, dok dušik djeluje nešto sporije. Kompost sadrži i humusne spojeve, koji zemlju čine plodnijom. Razlog tomu je svojstvo humusa da apsorbira vlagu i otapa (zadržava) minerale potrebne za napredovanje biljaka. Osim toga, kompost pospješuje mikrobiološku aktivnost tla.

Kako se koristi kompost?

Kompost je prije uporabe dobro prosijati kako bi se uklonili eventualni nerazgrađeni ostatci (npr. ljuske oraha i sl.). Ostatke od prosijavanja možete ponovno dodati svježem bio otpadu, odnosno novoj kompostnoj hrpi.

Količina hraniva u kompostu je nešto oskudnija nego u stajskom gnojivu. Zbog toga je pri gnojidbi potrebno koristiti veću količinu komposta – 30 do 60 tona po hektaru. Za kućne vrtove računajte da je potrebno od 2-5 litara po kvadratnom metru, ovisno o potrebama pojedine biljke. Kompost možete dodati i u rupe u koje ćete posaditi biljke.

Kompost se razbaca po zemlji neposredno prije sjetve ili sadnje. Što se tiče godišnjih doba, najpovoljnije vrijeme za postavljanje komposta je proljeće, čim se tlo donekle ugrije, te jesen, dok su temperature još ugodne, a zemlja topla. Može se lagano zaorati (ne duboko!) ili samo izmiješati drljanjem. Ukoliko se radi o manjoj površini, najbolje je samo ga posuti po površini i lagano pomiješati s gornjim slojem zemlje. Važno je napomenuti da kompost u tlu djeluje tek jednu do dvije godine.

Kompost u klijalištu

Kompost je najkorisniji u proizvodnji povrća, gdje se primjenjuje u klijalištima. Ukoliko želite bogatu travnatu površinu, također upotrijebite kompost - razbacajte ga po travnjaku u rano proljeće ili kasnu jesen (ali prije mrazova!). Kompost će kvalitetno dohraniti i zemlju za uzgoj sobnog i vrtnog cvijeća. U tu svrhu miješa se jedna trećina komposta s dvije trećine zemlje za cvijeće.

Juha od komposta

Od komposta se može napraviti i kompostna juha, koja će poslužiti kao blago tekuće gnojivo za nadohranu biljaka. Kompostna juha se priprema jednostavno - zreli kompost se stavi u odgovarajuću posudu i prelije vodom u omjeru otprilike 1 naprama 6 (npr. jedna kantica komposta i šest kantica vode). Dobivena smjesa se dobro izmješa i ostavi nekoliko dana da se čvršće tvari slegnu. Dobivena tekućina se može prebaciti u kantu za zalijevanje ili posudu sa raspršivačem te se njome tretira tlo oko biljaka. Juha od komposta se koristi za poticanje mikrobiološke aktivnosti tla.


Možda će vas još zanimati...

Biološki preparati za zaštitu i jačanje bilja koje možete napraviti sami
Recepti za tekuće biljno gnojivo, biljni čaj, biljnu juhu i biljni ekstrakt

Posted in: Eko vrt, Ekologija, Moj vrt, Otpad