Prikazani su postovi s oznakom Batat. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Batat. Prikaži sve postove

Batat kremšnite - krempita od batata


Slatkasti okus batata čini ovu namirnicu izvrsnim izborom za izradu deserta. Pripremite kremšnite od batata i oduševite svoje ukućane zdravom i ukusnom slasticom!


Kremšnite od batata – potrebni sastojci

 

kremšnite od batata
  • 1 paket lisnatog tijesta
  • šećer u prahu za posipanje
  • 750 g batata sa suhim, narančastim mesom
  • 2 l punomasnog mlijeka
  • 200 g šećera
  • 2 vanilin šećera
  • 2 pudinga s okusom slatkog vrhnja
  • 200 g gustina
  • 2 listića želatine (prema potrebi)
  • 0,5 l vrhnja za šlag (ili 2 vrećice šlag-pjene) 

 

Kremšnite od batata – postupak pripreme 

Kore za kremšnite

Lisnato tijesto podijeliti na dva dijela, razvaljati i obje kore ispeći na pobrašnjenom limu ili okrenutom plehu za kolače. Ispečene kore pustiti da se ohlade.

Krema od batata

  • Batat treba kuhati neoguljen 20 – 30 minuta, odnosno dok ne omekani. Nakon toga se izvadi iz vode, malo ohladi i oguli. Tako pripremljeni batat se propasira ili izradi štapnim mikserom, sve dok se ne dobije jednolična smjesa bez grudica. Savjet: umjesto da ga skuhate, batat možete također ispeći u kori u pećnici. Na taj će način zadržati još puniji okus, ali i više hranjivih tvari.
  • 1,5 litra mlijeka se stavi kuhati u veću posudu. U mlijeko se umiješa šećer, vanilin šećer i pripremljeni batat. Uz neprestano miješanje, smjesa se pušta da zavrije par minuta na srednjoj vatri.
  • Dva praška za puding se pomiješaju s gustinom i mikserom umiješaju s preostalih 0,5 litre hladnog mlijeka.
  • Smjesa s batatom makne se s vatre i umiješa se pripremljeni puding. Posudu ponovno zagrijte do vrenja i lagano kuhajte još otprilike 5 minuta, uz neprestano miješanje.
  • Ukoliko je batat dovoljno suh i brašnast, nije potrebno dodavati želatinu. Ako ipak procijenite da vam je potrebna, želatina (prethodno namočena u hladnoj vodi) se dodaje skuhanoj smjesi i dobro promiješa. Krema za kremšnite se tada ostavi da se potpuno ohladi
  • Čvrsti šlag od vrhnja ili od praška za šlag-pjenu dodaje se ohlađenoj kremi i dobro se promiješa.

Ljubičasta krempita? Zašto ne...

Budite kreativni! Umjesto narančastog odaberite ljubičasti batat - intenzivni pigment antocijanin vašoj će krempiti dati fantastičnu lila nijansu!

Kako se slažu kremšnite od batata

U tepsiju ili prikladnu četvrtastu posudu (dimenzija poput ispečenih kora za kremšnite) stavite jednu koru. Na nju ravnomjerno rasporedite kremu i poravnajte je s vrha. Drugu koru prvo narežite na kvadrate željene veličine (kako biste olakšali rezanje i posluživanje gotovih kremšnita) te kvadrate posložite po kremi.

Kremšnite od batata – posluživanje

Kremšnite se drže u hladnjaku nekoliko sati, a najbolje preko noći. Kremšnite posipajte šećerom u prahu tek kada su poslužene na tanjuru. Dobar tek!



Možda će vas zanimati... 


Jednostavan smoothie od jagoda i zobenih pahuljica
Recept za izradu laganog i hranjivog smoothieja  



Batat - nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva
Batat je sladak, hranjiv i ljekovit - upoznajte batat!



photo credit: Mr & Mrs Stickyfingers via photopin cc

Batat - nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva


Piše: Bernarda Lusch

Batat ili slatki krumpir namirnica je visoke hranjive vrijednosti, a pripisuju mu se i neka ljekovita svojstva. Od batata se pripremaju slana i slatka jela. Upoznajte batat! 

Batat – opis namirnice 



Batat je zadebljali korijen istoimene biljke. Zbog oblika se ponekad naziva gomoljem, iako po svojoj anatomiji to zapravo nije.

Oblik batata može biti vretenasto izdužen do okrugao. Brojne sorte batata mogu imati različito obojene pokožice – od žućkaste i narančaste do bakreno ljubičaste.  

Meso batata se također razlikuje od sorte do sorte te može biti bijelo, žuto, narančasto, ružičasto ili čak ljubičasto. Kod nas je najčešći batat s narančastim mesom.

Najcjenjenije sorte su one koje nakon kuhanja imaju suhu i brašnastu teksturu. Manje kvalitetni korijeni batata nakon kuhanja ostaju vlažni i vlaknasti, te se kao takvi najčešće prerađuju (između ostalog, koriste se u proizvodnji alkohola)

Batat – nutritivna vrijednost termički obrađene namirnice

Batat ili slatki krumpir sadrži oko 76% vode, 20,7% ugljikohidrata, 2% bjelančevina i 1,3% pepela. Ostatak otpada na mikronutrijente. (pogledajte tablicu)


Batat - nutritivna vrijednost




Batat i ugljikohidrati

Termički obrađen batat sadrži ukupno 20,7 g ugljikohidrata na 100 g namirnice. Od toga, 3,3 g otpada na dijetalna vlakna, 7 g na škrob, a 6,5 g na šećere. Vrlo je zanimljiva promjena sadržaja ugljikohidrata kod sirovog i termički obrađenog batata. Naime, sirovi batat ima veliki udio škroba, koji se nakon kuhanja ili pečenja pretvara u maltozu. Zbog toga je termički obrađeni batat osjetno slađi od sirovog. Uz veliki udio maltoze, batat sadrži i značajnu količinu saharoze, te nešto glukoze i fruktoze.


Masnoće u batatu

Batat ima zanemarivi udio masnoća te je stoga pogodan za dijetalnu prehranu kod raznih tegoba. Međutim, dobro je napomenuti da je čak i to malo masti u batatu pohranjeno u zdravom obliku. U 100 g termički obrađene namirnice nalazimo 0,1 g polinezasićenih masnih kiselina, od čega 4 mg omega 3 te 60 mg omega 6 masnih kiselina. Batat ne sadrži kolesterol.


Batat – vitamini i minerali

Što se tiče vitamina u batatu, svakako fascinira količina vitamina A. Tako 100 g kuhanog ili pečenog batata sadrži gotovo četiri puta veću dozu od dnevno preporučene. Ipak, razloga za zabrinutost nema. Vitamin A se u batatu nalazi prvenstveno u obliku beta karotena, narančastog biljnog pigmenta. (više o djelovanju biljnih pigmenata pročitajte u tekstu Biljni pigmenti – dugine boje zdravlja). Logično je stoga zaključiti da više beta karotena sadrže sorte s narančastim i crvenkastim mesom. Višak beta karotena se na siguran način izlučuje iz organizma, a jedina neugodna nuspojava kod ekstremnih doza može biti privremena žućkasto-narančasta boja kože.

Značajan je sadržaj vitamina C te vitamina B6, dok ostale vitamine B skupine nalazimo u batatu tek u manjim količinama.

Najzastupljeniji mineral u batatu je kalij, a od ostalih minerala vrijedno je spomenuti mangan, magnezij, bakar i fosfor.

Batat – ljekovita svojstva

Beta karoten

Za ljekovitost batata u prvom je redu zaslužan visok udio beta karotena. Ovaj biljni pigment aktivno sudjeluje u regeneraciji kože i sluznice. Osim toga djeluje i kao snažni antioksidans, štiteći naš organizam od djelovanja slobodnih radikala, a time i od zloćudnih bolesti. Također, beta karoten štiti našu kožu od štetnog UV zračenja. Prije sezone sunčanja, dobro je obnoviti zalihe beta karotena u organizmu. Beta karoten potiče stvaranje melanina, pigmenta koji našoj koži daje boju. Beta karoten djeluje preventivno protiv noćnog sljepila te preosjetljivosti na svjetlo. Za bolju iskoristivost beta karotena, batat poslužite uz nešto masnoće (barem 3-5 g)

Nizak glikemijski indeks

Dijabetičari i svi oni koji moraju kontrolirati razinu glukoze u krvi mogu bez bojazni uživati u slatkom okusu batata. Glikemijski indeks batata je 17 (sve do vrijednosti 55 smatra se niskim glikemijskim indeksom). Kao namirnica s niskim glikemijskim indeksom batat je prikladan za sve vrste redukcijskih dijeta.

Kalij za srce, mišiće i živce

Kalij je jedan od elektrolita koji regulira količinu vode u tijelu, a važan je za funkcioniranje mišićnog i živčanog sustava. Nedostatak kalija može dovesti do visokog krvnog tlaka, koji zatim može ugroziti zdravlje srca i krvožilnog sustava. Kada smo izloženi stresu, naše tijelo troši više kalija nego obično. Kako bi se spriječio deficit koji može dovesti do raznih zdravstvenih tegoba, tijekom stresnih razdoblja potrebno je povećati količinu ovoga minerala – ne zaboravite tada na batat!

Batat u kuhinji


Batat se može pripremiti na sve načine na koje se priprema krumpir. Uživajte u batatu u obliku pirea, pomfrita, čipsa, krem juhe ili ga jednostavno skuhajte u slanoj vodi i prema ukusu začinite. Dodajte batat uz pečenku ili oplemenite njime razna variva od povrća.

Još jedna komparativna prednost batata u odnosu na krumpir njegova je mogućnost primjene u pripremi slatkih jela i deserta. Tako se savijača (štrudla) i pita od batata pripremaju poput savijače i pite od slatke bundeve. Prava poslastica za posebne prilike su kremšnite od batata, koje se prave od pudinga i bez jaja.

photo credit: CIP Headquarters via photopin cc
photo credit: kimberly.kalil via photopin cc


Možda će vas zanimati...


Kremšnite od batata
Recept za izradu krempite ili kremšnita od batata

Uzgoj batata
Što je potrebno za uzgoj batata u Hrvatskoj

Biljni pigmenti - dugine boje zdravlja
Beta karoten, antocijanin, klorofil... doznajte kako djeluju u organizmu



Uzgoj batata


Pomalo egzotični, ali vrlo hranjivi batat moguće je uzgojiti i u Hrvatskoj. Za uzgoj batata potrebni su određeni klimatski uvjeti te pravilan odabir tla. Gdje, kada i kako možete saditi batat – doznajte u tekstu koji slijedi.

Batat ili slatki krumpir – otkuda potječe?

Batat (lat. Ipomoea batatas) je tropska biljka. Potječe iz Latinske Amerike, otkuda se proširio po tropskim područjima diljem svijeta. Batat su poznavali i uzgajali još drevni narodi poput Inka u Peruu, Maja u Meksiku te Maora na Novom Zelandu.

U tropskim je uvjetima batat višegodišnja biljka. Međutim, u poljoprivredi se batat uzgaja kao jednogodišnja kultura. Osim u tropskim područjima, uzgoj batata je moguć i u umjerenijim klimatskim uvjetima, kakve primjerice imamo i mi u Hrvatskoj. U tom se slučaju batat razmnaža korijenovim izdancima, jer sjeme ne uspijeva dozrjeti.

Batat – opis biljke

Batat ili slatki krumpir je biljka iz porodice slakova, što se najbolje očituje tijekom cvjetanja. Cvjetovi batata su promjera 3 – 4 cm, dok boje variraju od svijetlo ljubičaste, nježno ružičaste do crvenkaste. Plod je oblika tobolca te sadrži do 4 sjemenke. Stabljika je vriježa, dužine od 60 cm pa sve do 5 metara. Listovi su srcoliki i glatki. Korijen može doseći do 2 metra u dubinu, ali se većina upijajućeg korijenja smješta do 30 cm ispod površine tla.

Dio batata koji koristimo u prehrani je zapravo njegov zadebljali korijen. Jedna biljka može razviti od 4 do čak 18 takvih zadebljalih korjenova, pojedinačne mase 100 - 500 g (iznimno i preko 1 kg).  Zbog oblika ih ponekad nazivamo „gomoljima“, iako po svojoj anatomiji to ustvari nisu.

Uzgoj batata – klima i podneblje

Budući da je batat tropska biljka, odgovara mu toplina i vlaga, a ne podnosi mraz. Stoga je uzgoj batata moguć i u umjerenoj klimi, ali samo u područjima koja zadovoljavaju sljedeće preduvjete:

  • Najmanje 4 mjeseca razdoblja bez mraza
  • Tijekom toga razdoblja, dnevne temperature trebaju biti od 21 – 25 stupnjeva, dok se noćne ne bi smjele spuštati ispod 12 stupnjeva.

Temperature ispod 15, ali i veće od 30 stupnjeva ometaju razvoj biljke i smanjuju prinose. Pad temperature ispod 10 stupnjeva već može dovesti do unutarnjih oštećenja biljke te čak i do njena propadanja.

Uzgoj batata u Hrvatskoj


Više regija i područja u Hrvatskoj ispunjava opisane uvjete potrebne za uzgoj batata. U obzir za proizvodnju batata tako mogu doći Slavonija, Podravina, Međimurje, Moslavina i Prigorje, te Istra, Dalmacija s otocima i osobito dolina Neretve. Dakle, batat okvirno uspijeva podjednako u kontinentalnim i primorskim krajevima. Međutim, važno je voditi računa o uvjetima pojedine mikrolokacije. Neki dijelovi Slavonije i Dalmacije tijekom ljeta imaju ekstremne vrućine s temperaturama do 40 stupnjeva, što ozbiljno može ugroziti prinose i kvalitetu korijena.

Uzgoj batata – odabir tla

Batat će najbolje uspjeti na lakšim, dobro dreniranim terenima. Iako batat voli vlagu, zadržavanje vode bi moglo naštetiti korijenu. Idealna pH vrijednost za uzgoj batata je između 5,5 i 6,5, što znači da tlo treba biti blago kiselo.



Batat i navodnjavanje

Za pravilan razvoj batata potrebno je približno 25 mm vode tjedno. U sušnim je razdobljima stoga navodnjavanje nužno za ostvarivanje planiranog prinosa.

Uzgoj batata od korjenovih izdanaka

U tropima se batat može uzgojiti iz sjemena. U našim klimatskim uvjetima batat cvate tek u jesen, te plodovi sa sjemenkama ne uspijevaju dozrijeti. Stoga se batat kod nas uzgaja iz presadnica dobivenih iz izdanaka korijena.

Proizvodnja presadnica batata

Presadnice batata se dobivaju tako da se sitniji i zdravi korjenovi posade u toplo i vlažno tlo, u zaštićenom prostoru i kontroliranim uvjetima. Na jednom kvadratnom metru može se rasporediti do 100 korjenova, tako da se međusobno ne dotiču. Pokrivaju se s otprilike 4 cm zemlje ili treseta (ovisno o početnoj kiselosti tla).

Temperatura tla treba biti od 25 do 30 stupnjeva Celzijevih. Nakon što istjeraju izbojci, potrebno je paziti da temperatura ne prelazi 30 stupnjeva. U tim će uvjetima izbojci postići optimalnu debljinu.

Prvi izbojci spremni su za presađivanje za 4 – 6 tjedana. Do tada postižu dužinu od 15 – 25 cm. Nakon otkidanja, na biljci tjeraju sljedeći izbojci. Svaki posađeni korijen može dati više presadnica, ponekad čak i do 9. Tako se i sadnja odvija u više navrata, odnosno kako se razvijaju nove generacije izbojaka.

Uzgoj presadnica batata u kućnim uvjetima


Ukoliko trebate tek manji broj presadnica za vlastiti vrt, pokušajte ih uzgojiti kod kuće. Trebat će vam manji, dobro zagrijani prostor (25 - 30 stupnjeva) s dosta vlage (oko 90%). Neoštećeni i zdravi korijeni batata postavljaju se vodoravno u plitku gajbu ili neku drugu prikladnu posudu. Na dno se stavlja zemlja ili supstrat (namjenski za uzgoj povrća), a korjenovi batata trebaju biti ukopani do pola. Zemlja ili supstrat se mora redovito zalijevati.

Nakon 2 - 4 tjedna počinju izbijati izbojci. Kada narastu do otprilike 10 cm, iščupaju se iz korijena te se stavljaju (pikiraju) u pripremljene tegle ili kontejnere na ukorjenjivanje (tu se također preporuča uporaba supstrata). Nakon otprilike 2 tjedna presadnice su spremne za sadnju u vrtu - naravno, ukoliko to vremenski uvjeti dozvoljavaju. 

Uzgoj presadnica batata u vodi


Druga opcija je uzgoj presadnica batata u vodi.  Zdrave korijene batata pažljivo operite te ih postavite u posudu s vodom, tako da budu uronjeni do pola. Možete staviti nekoliko u jednu zdjelu ili po jedan batat u čašu ili staklenku. Kako se korjenovi ne bi pomicali u vodi, pomognite se čačkalicama. I u ovom slučaju trebat će vam toplina, pa posudu s batatima postavite na osunčanu prozorsku dasku ili na radijator.

Nakon 2 - 3 tjedna na vrhu će se pojaviti izbojci. Kada narastu 10-ak centimetara, pažljivo ih iščupajte (odvrnite) od korijena. Nakon toga ih stavite u plitku posudu s vodom, najbolje svaki izbojak zasebno. Važno je da stabljika presadnice bude do pola uronjena u vodu, a listovi trebaju visiti preko ruba posude. Kroz nekoliko dana razvit će se korijenje. Kada je korijenje dugo 2 - 3 cm, presadnice su spremne za sadnju na otvorenom. Važno: kod uzgoja presadnica batata u vodi, potrebno je vodu održavati svježom, odnosno prema potrebi je mijenjati!


Sadnja batata

Batat se sadi kada više ne postoji opasnost od mrazova. Temperatura tla za sadnju treba biti viša od 18 stupnjeva. Što je temperatura viša, presadnice će se brže ukorijeniti. Što se tiče Hrvatske, ovakve temperature u kontinentalnim uvjetima postižu se najčešće do sredine svibnja, a uz more oko sredine travnja.

Batat se sadi na dubinu od 5 do 10 cm, a pritom treba nastojati da barem 2 do 3 nodija (čvora) bude u tlu. Razmak između redova je uobičajeno 1 do 1,2 metra, a u redu između biljaka 30 do 50 cm.

Neki autori preporučuju da se gredice uzdignu i prekriju crnom folijom. Ispod folije se brže postižu uvjeti povoljni za rast batata, što naposljetku dovodi do boljeg prinosa.

Uzgoj batata – priprema i obrada tla, uklanjanje korova

Ujesen se tlo treba preorati do 40 cm dubine. U proljeće prije sadnje se brazda zatvara te se pripremaju gredice i, prema potrebi, postavljaju malčevi. U tu se svrhu može koristiti već spomenuta PE folija. Ona je obično crna, ali se za područja uz more savjetuje folija bijele boje. Nakon postavljanja folije bit će potrebno izbušiti rupe na određenim razmacima. U sušnim se područjima istovremeno postavlja i sustav za navodnjavanje.

Ako nije postavljena folija, plitka se obrada između redova primjenjuje odmah na početku uzgoja. Naime, tijekom vegetacije, nadzemni dijelovi biljke brzo će „premrežiti“ redove i tako onemogućiti prolaz.

Korovi koji se javljaju između folija uklanjaju se ručno prije početka vegetacije. Zbog osjetljivosti korijena, upotreba pesticida nije preporučljiva

Uzgoj batata – gnojidba

Batat će trebati manje gnojiva od drugih povrtnih kultura. Sastav i količina gnojiva se može sa sigurnošću utvrditi tek nakon kemijske analize tla. Općenito se može reći da batat treba manje dušika (do cca 15%) i više kalija, a takvu formulaciju nalazimo u gnojivu NPK omjera 7:14:21.

Berba ili vađenje batata

Zadebljali korijeni batata mogu se početi vaditi već 3 mjeseca nakon sadnje. Ipak, ukoliko to vremenski uvjeti dozvoljavaju, berbu je dobro odgoditi. Korijeni će tako postati krupniji, te će prinos biti veći. Ovisno o sorti i klimi, u našim se uvjetima berba batata odvija od kolovoza do listopada, ali svakako prije prvih mrazova. Ukoliko vas ipak iznenadi raniji jesenski mraz, ne brinite, još ništa nije izgubljeno. Korjenovi su donekle zaštićeni pod zemljom pa ih samo trebate čim prije povaditi.
Uobičajena dužina batata za tržište je 15 – 20 cm, a preporučena masa od 150 – 400 g.

Smatra se da je batat tehnološki zreo kada iz prerezane vriježe poteče bijeli sok. Međutim, korijen postiže punu zrelost kada se na mjestu njegova otkidanja više ne pojavljuje sok.

Dodatni savjeti za vađenje batata

  • Nekoliko dana prije berbe dobro je pokositi nadzemni dio biljke. Na taj će način „gomolji“ razviti čvršću pokožicu, što će smanjiti mogućnost oštećenja prilikom vađenja i skladištenja
  • Batat se može vaditi ručno (uz korištenje štihače) ili uz pomoć vadilice za krumpir. Ukoliko je moguće, ipak je bolje primijeniti prvu varijantu, jer će ljudske ruke prouzročiti manje oštećenja 

Uzgoj batata - skladištenje i pakiranje

Budući da tijekom vađenja batat često trpi oštećenja, prvo je potrebno odvojiti zdrave od oštećenih plodova. Oštećene plodove bi bilo najbolje odmah iskoristiti. Ako to nije moguće, potrebno je poduzeti određene korake kako bi se ubrzalo zacjeljivanje oštećenja, te spriječile infekcije i gubitak vlage. Netom izvađeni korijeni se čuvaju 4 – 7 dana pri temperaturi od 25 – 30 stupnjeva, uz relativnu vlagu od 85 – 90 %. Ukoliko nemate mogućnost uskladištenja u ovakvim uvjetima, alternativno korijene možete posložiti u veće gomile i pokriti ih biljnim pokrovom 7 – 10 dana. Za pokrov je najbolje iskoristiti otkos nadzemnog dijela biljke.

Prije otpreme na tržište batat se ne treba prati, već se samo pažljivo otrese zemlja. Korijeni se sortiraju i pakiraju u kartonske kutije, kutije od letvica ili se slažu na plastične podloške (plitice) i prekrivaju prozirnom folijom. U ovakvom ih obliku najčešće nalazimo u trgovačkim lancima, a masa pojedinačnog pakiranja je obično 500 - 1000 g.

Dugotrajno skladištenje

Zdrave korjenove batata moguće je skladištiti do čak 7 mjeseci na temperaturi oko 15 stupnjeva, uz relativnu vlažnost zraka od 85 – 90 %. U takvim uvjetima ipak treba računati na smanjenje početne mase do 6 %, uslijed gubitka vlage i mogućih oboljenja.


photo credit: USDAgov via photopin cc
photo credit: USDAgov via photopin cc

photo credit: ieuleron via photopin cc
photo credit: Valter Jacinto | Portugal via photopin cc



Možda će vas još zanimati...



Kako se pravi kompost - kompostiranje kao način života
Doznajte sve o izradi komposta!

Kako se uzgaja brokula?
Odabir tla, proizvodnja presadnica, sadnja, njega, berba i skladištenje brokule

Batat - nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva
Batat je sladak, hranjiv i ljekovit - upoznajte batat!

Ekološko vrtlarstvo: Prirodne metode suzbijanja štetnika (1. dio)
Puževi, voluharice, gusjenice - kako ih se riješiti na prirodan način



Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More
Protected by Copyscape Duplicate Content Detection Tool