Toplinski udar - prevencija, simptomi i pomoć

Toplinski udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje nastaje zbog dugotrajnog izlaganja visokim temperaturama, osobito u kombinaciji s visokom vlagom i fizičkom aktivnošću. Uzrokovan je neadekvatnim funkcioniranjem termoregulacijskih mehanizama tijela. U ovom članku ćemo razmotriti što je toplinski udar, kako ga prepoznati, te koje mjere prevencije i (samo)pomoći možemo poduzeti.

Uvod u termoregulaciju

Termoregulacija je proces kojim tijelo održava svoju unutarnju temperaturu unutar uskog raspona, unatoč promjenama u vanjskom okolišu. Ovo je ključno za normalno funkcioniranje organa i enzima u tijelu. Termoregulacijski mehanizmi uključuju znojenje, vazodilataciju (širenje krvnih žila) i promjene u metaboličkoj aktivnosti.

Definicija toplinskog udara

Toplinski udar (hipertermija) predstavlja najteži oblik poremećaja organizma uslijed izlaganja visokim temperaturama. Do njega dolazi kada tjelesna temperatura poraste iznad 40°C, a termoregulacijski mehanizmi tijela više ne mogu održavati normalnu temperaturu. Postoje dva tipa toplinskog udara: klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični oblik se javlja kod starijih osoba i kroničnih bolesnika tijekom dugotrajne izloženosti vrućini, dok naporom izazvani oblik pogađa aktivne osobe, poput sportaša i radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara

• Crvena, vruća i suha koža
• Ubrzani puls
• Glavobolja
• Vrtoglavica i mučnina
• Gubitak svijesti
• Smušenost i razdražljivost
• Grčevi u mišićima
• Visoka tjelesna temperatura (iznad 40°C)

Ako primijetite ove simptome na sebi ili na nekom drugom, potrebno je odmah reagirati jer toplinski udar može biti smrtonosan​!

Prevencija

Prevencija toplinskog udara uključuje sljedeće mjere:

• Izbjegavanje izlaganja suncu tijekom najtoplijeg dijela dana (od 10 do 17 sati)
• Pijenje dovoljno tekućine (voda, negazirani napici bez kofeina i alkohola, izotonični napitci, nezaslađeni čajevi)
• 
  Nošenje lagane, svijetle odjeće od prirodnih materijala
  
• Korištenje zaštite za glavu i sunčanih naočala
• Česta pauza u hladu ako radite na otvorenom
• Održavanje prikladne temperature u zatvorenim prostorima korištenjem klima uređaja ili ventilatora
• Ako u domu nema klima-uređaja, korištenje dostupnih metoda rashlađivanja tijela, poput češćeg tuširanja mlakom vodom, ​hlađenje mokrim ručnicima ili namakanja nogu u hladnoj vodi. 

Kako pomoći osobi pogođenoj toplinskim udarom?

U slučaju sumnje na toplinski udar, važno je odmah djelovati:

• Premjestite pogođenu osobu u hladan prostor. Osobu treba što prije skloniti sa sunca i smjestiti je u hladan prostor ili, ako trenutno nema te mogućnosti, barem negdje u hlad, do dolaska hitne pomoći.
• Potražite hitnu medicinsku pomoć. Toplinski udar zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, stoga odmah pozovite hitnu pomoć​!
• Hlađenje tijela. Koristite hladne obloge, vlažne ručnike ili hladne kupke kako biste snizili tjelesnu temperaturu.
• Rehidratacija. Pružite tekućinu, po mogućnosti vodu ili napitke koji sadrži elektrolite.

Zaključak

Toplinski udar je ozbiljno stanje koje zahtijeva brzo prepoznavanje i djelovanje. Prevencijom poput izbjegavanja izlaganja suncu, adekvatne hidratacije i nošenja odgovarajuće odjeće, možemo smanjiti rizik. U slučaju simptoma toplinskog udara, hitna je reakcija ključna za sprječavanje ozbiljnih posljedica. Informiranost i pravovremena reakcija mogu spasiti život - vaš, vama bliske osobe ili slučajnog prolaznika.

Izvori:

Pliva Zdravlje: Toplinski udar
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Preporuke za ponašanje tijekom velikih vrućina
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Toplinski udar

Možda će vas zanimati...

Toplinski val - kako se zaštititi od nesnosnih vrućina

Pročitajte više... »

Toplinski val - kako se zaštititi od nesnosnih vrućina

Toplinski valovi postaju sve učestaliji, donoseći sa sobom opasnosti za zdravlje. Visoke temperature mogu prouzročiti toplinski udar, dehidraciju i pogoršanje kroničnih bolesti. Kako bi se zaštitili, važno je slijediti preporuke stručnjaka za rashlađivanje tijela i prostora u kojima boravite, izbjegavanje sunčevog zračenja te pružanje pomoći osjetljivim skupinama. Ovaj članak nudi konkretne savjete za zaštitu od vrućine, osiguravajući sigurnost i dobrobit tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta.

Rashladite svoj dom

• 

  Image by Gerd Altmann from Pixabay

  Sobna temperatura (ako nemate klimu) trebala bi biti ispod 32°C danju i ispod 24°C
  noću.
• Imate li klima-uređaj, podesite temperaturu između 24 i 27 stupnjeva. Prevelika razlika između vanjske i unutarnje temperature može biti vrlo stresna za organizam.
• Koristite uređaje za rashlađivanje efikasno, uz zatvorene prozore i vrata.
• Koristite hladniji noćni zrak za hlađenje doma, otvarajući prozore tijekom noći i ranog jutra.
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar doma zatvaranjem prozora i roleta danju.
• Postavite zaslone, draperije i tende na prozore izložene suncu.
• Električni ventilatori mogu pomoći, ali nisu efikasni ako je temperatura iznad 35°C.
• Smanjite korištenje pećnica, štednjaka, glačala i ostalih uređaja koji dodatno zagrijavaju dom, odnosno njihovo korištenje tempirajte tijekom ranih jutarnjih i kasnijih večernjih sati, koliko je to moguće.

Kako rashladiti tijelo 

• Izbjegavajte sunce između 10 i 17 sati.
• Tuširajte se mlakom vodom, koristite hladne mokre ručnike i kupke za noge.
• Nosite laganu, široku odjeću od prirodnih materijala, a glavu zaštitite šeširom ili laganom kapom ili maramom.
• Pijte dovoljno tekućine, izbjegavajući alkohol i napitke s kofeinom i šećerom.
• Izlazite li, imajte uvijek uz sebe bocu s vodom
• Jedite manje, ali češće obroke, izbjegavajući hranu bogatu bjelančevinama i mastima. Prehranu bazirajte na puno svježeg voća i povrća.

Klonite se vrućine

• Boravite u najhladnijoj prostoriji, posebno noću.
• Ako ne možete rashladiti dom, provedite 2-3 sata dnevno u hlađenom prostoru.
• Izbjegavajte izlazak i naporan rad u najtoplijem dijelu dana.
• Potražite sjenu i koristite zaštitne kreme od UV zračenja.
• Prilagodite izlaganje sunčevom zračenju prema dnevnim UV indeksima.
• Ne ostavljajte djecu, starije osobe ili životinje u autu, čak niti na kratko

Pomognite drugima

• Posjetite osobe koje većinu vremena provode same, posebno osjetljive skupine.
  
• Razgovarajte s obitelji o zaštiti od toplinskih valova i pružite podršku onima kojima je potrebna.
• Provjerite utjecaj lijekova na termoregulaciju i ravnotežu tekućine.
• Pobrinite se za kućne ljubimce, zaštitite ih od vrućina i omogućite im dostupnost uvijek svježe, blago rashlađene vode.

Ako imate zdravstvene probleme

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25°C te redovno uzimajte svoju terapiju, osobito kod kroničnih bolesti.
• Tražite savjet liječnika ako imate kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

U hitnim slučajevima

• Tražite pomoć kod simptoma poput vrtoglavice, slabosti ili jakih glavobolja.
• Pomognite osobi s toplinskim udarom hlađenjem tijela dok ne stigne pomoć.

(Za više informacija posjetite DHMZ - Preporuke za toplinske valove.)

Zaključak

Toplinski valovi nose rizike za zdravlje, što je posebno izraženo kod osjetljivih skupina - kroničnih bolesnika, djece i starijih osoba. Međutim, uz praćenje prognoze te pridržavanje uputa, ovi se rizici mogu smanjiti ili potpuno izbjeći. Stoga se pridržavajte preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova tijekom trajanja toplinskog vala i zaštitite sebe, svoju obitelj i kućne ljubimce.

Možda će vas zanimati...

Toplinski udar - prevencija, simptomi i pomoć

Pročitajte više... »