Top 5 začina za izvrsno zdravlje

Kurkuma, cimet, đumbir, ružmarin i čili - začinite svoj život i zaštitite zdravlje s ovih 5 mirisnih i ljekovitih začina!

1. Kurkuma

Kurkuma ili indijski šafran biljka je iz porodice đumbira, a raste u šumama južne i jugoistočne Azije. U prehrani se koristi korijen, od kojeg se uglavnom priprema začinski prah. Omiljen u azijskoj kuhinji, ovaj začin hrani daje intenzivnu toplo-žutu boju, ali i karakterističan egzotični ljutkasto-gorki okus. Uklapa se u mnoga jela, a osobito je popularan s rižom, krumpirom, mrkvom, mahunarkama i mesom peradi. Kurkuma je također temeljni sastojak začinske mješavine curry.

Osnovni aktivni sastojak kurkume je njezin biljni pigment, kurkumin. Dugogodišnja istraživanja potvrdila su brojna ljekovita svojstva kurkumina, a njegov se potencijal i dalje intenzivno istražuje. Čini se će ova biljka u budućnosti imati vrlo važnu ulogu u borbi protiv mnogih bolesti suvremenog svijeta, uključujući rak, kronične upalne bolesti, dijabetes, krvožilne bolesti pa čak i Alzheimerovu bolest. Nabrojimo samo neka ljekovita djelovanja kurkume:

Začin i korijen kurkume

• protuupalno
• antialergijsko
• antibakterijsko
• antioksidativno
• djeluje protiv boli
• djeluje protiv mučnine
• smanjuje rizik obolijevanja od raka
• usporava razvoj karcinoma
• pomaže u mršavljenju
• smanjuje masnoće u krvi
• smanjuje šećer u krvi
• ublažava menstrualne tegobe

2. Cimet

Ovaj začin specifične i bogate arome poznat je već tisućama godina. Iako su ga ljudi oduvijek smatrali ljekovitim i koristili u svrhu liječenja raznih tegoba, tek su suvremena znanstvena istraživanja donijela i službenu potvrdu njegove ljekovitosti.

Poznajemo dvije osnovne vrste cimeta: cejlonski (koji se obično naziva pravim cimetom) te cassia cimet (tzv. indonezijski ili kineski cimet, koji danas najčešće nalazimo u komercijalnoj uporabi).

Iako su ove dvije vrste slične i okusom i sastavom, smatra se da cejlonski cimet ima jača ljekovita svojstva. Evo u čemu cimet može pomoći:

Cimet u štapićima i prahu

• aktivni sastojak cimeta, cimetaldehid, pomaže u regulaciji šećera u krvi
• sprječava stvaranje ugrušaka u krvi
• olakšava protok krvi čime se smanjuje krvni tlak
• djeluje protiv upala i bakterija
• miris cimeta djeluje poticajno na mentalnu budnost
• mangan u cimetu djeluje kao antioksidans
• vlakna i kalcij štite crijeva 
• zagrijava organizam

3. Đumbir

Đumbir je izdržljiva biljka koja najbolje uspijeva u tropskom i suptropskom pojasu, a najveći proizvođač je Kina. Za prehranu se koristi njegov žuti korijen, koji se u prodaji može naći svjež ili osušen i samljeven u začinski prah. Korijen đumbira je izrazito aromatičan - miris je ugodan, podsjeća na limun, a okus je vrlo oštar i ljut. Đumbir u prahu, naribani đumbir ili njegovi komadići dodaju se u razna slana i slatka jela, što im daje poseban, intenzivan okus. U Engleskoj su vrlo popularni medenjaci s dodatkom đumbira, a ova slastica sve se češće priprema i kod nas, osobito tijekom božićnih blagdana. Čaj od đumbira je izvrstan napitak za hladnije dane, budući da zagrijava tijelo i štiti od prehlade. Ljekovita svojstva đumbira su sljedeća:

Svježi korijen đumbira

• ublažava mučninu (u tu svrhu dovoljno je zagristi komadić svježeg đumbira)
• pospješuje cirkulaciju
• potiče znojenje i izbacivanje toksina iz tijela
• jača imunitet
• djeluje antibakterijski
• razrjeđuje krv
• djeluje kao afrodizijak

4. Ružmarin

Ružmarin je zimzelena biljka mediteranskog podneblja. Miris tamnozelenih igličastih listova neodoljivo podsjeća na sunce, more, Mediteran. Svoj intenzivan miris ružmarin duguje eteričnim uljima smještenima s donje strane listova.

Mitovi kažu da su ga voljeli i grčki i rimski bogovi. Ružmarin je smatran simbolom vjernosti, zbog čega se i kod nas koristi za ukrašavanje odjeće na svadbama. Eterično ulje ružmarina koristi se za inhalaciju, u kupkama te u kozmetici. Od ružmarina se može napraviti ljekoviti čaj ili tinktura. Usitnjeni listići ružmarina nezaobilazan su začin u mediteranskoj kuhinji. Izvrsno se sljubljuje s ribom, rajčicom, maslinovim uljem, janjetinom i krumpirom. Ružmarinom se mogu aromatizirati ocat, vino, ulje i razne marinade. Osim što će aromom obogatiti svako jelo, ružmarin ima brojna ljekovita svojstva:

• stimulira mentalnu budnost i pamćenje

  

  Grančica ružmarina

• pomaže kod glavobolje
• vanjska primjena ublažava reumatske bolesti
• djeluje blago umirujuće na živce
• jača imunitet
• djeluje protuupalno
• potiče probavu
• pospješuje cirkulaciju
• eterično ulje ružmarina potiče rast i jačanje kose
• čaj od ružmarina pročišćava krv

5. Čili (kajenski papar)

Čili su sitne i ljute tropske papričice, a začinski prah, koji dobivamo njihovim sušenjem i mljevenjem, nazivamo kajenski papar. Čili papričice mogu biti raznih boja (žute, zelene, crvene), ali jedno im je svima zajedničko - iznimno oštra ljutina. Čili je sjajan dodatak brojnim pikantnim jelima, namazima i umacima. Izvanredno ljut okus čili papričice zahvaljuju kapsaicinu, svom glavnom aktivnom sastojku, koji se osim toga može pohvaliti i raznim ljekovitim svojstvima:

Čili sušene papričice i prah

• jača imunitet
• djeluje antibakterijski
• potiče imunitet
• razrjeđuje krv
• djeluje kao afrodizijak
• pospješuje probavu
• djeluje fungicidno, odnosno antigljivično
• snižava razinu masnoća u krvi
• potiče cirkulaciju i zagrijava tijelo
• ubrzava metabolizam

Pročitajte više... »

Jagode - slatke, mirisne i ljekovite

Jagode su živopisne i neodoljive, ali i iznimno zdrave. Jagode čiste organizam od otrova, a u isto vrijeme ga opskrbljuju vrijednim sastojcima – doznajte kojima!

Jagoda – kraljica svibnja

Lat. Fragaria L.

Jagodu često ubrajamo u bobičasto voće, iako ona to zapravo nije. Naime, jagoda je jagodasto ili jagodičasto voće (uz kupinu i malinu). Jagoda kao biljka pripada porodici ruža. Jagode u našim krajevima dozrijevaju već od kraja travnja, a najtraženije su tijekom svibnja, kada svojom živopisnom bojom preplave domaće tržnice.

Jagoda – nutritivna svojstva

Jagode sadrže do 90% vode te se smatraju niskokaloričnom namirnicom. U 100 g jagoda nalazimo 0,7 g bjelančevina te 7,7 g ugljikohidrata, od čega 5 g otpada na šećere, a 2 g na dijetalna vlakna. Energetska vrijednost 100 g jagoda je oko 32 kalorije.

Vitamini i minerali u jagodi

Najzastupljeniji vitamin u jagodi je vitamin C. Tako 100 g svježih jagoda pokriva dnevnu potrebu za ovim vitaminom (oko 60 mg). Osim vitamina C vrijedi još spomenuti folnu kiselinu (vitamin B9), vitamine K i E te u manjoj mjeri vitamine B skupine (osim B12).

Od minerala se izdvaja mangan – 100 g jagoda pokriva oko 20% dnevnih potreba za manganom. Jagoda sadrži i kalij, magnezij, željezo, kalcij, bakar i fosfor.

Ljekovitost jagoda

Jagode, jagode

Zbog visokog sadržaja vode te povoljnog odnosa elektrolita (kalij, magnezij, kalcij), jagoda je izvrsna namirnica za detoksikaciju organizma. Pomoći će izbaciti nakupljene otrove, a s druge će strane hidratizirati organizam.

Jagoda ima snažno antioksidativno djelovanje - štiti naše tijelo od slobodnih radikala, a time i od zloćudnih oboljenja. Uz vitamin C, koji je također snažan antioksidans, jagoda sadrži i mineral mangan te flavonoide i antocijanine – sve redom antioksidativne tvari. Smanjujući oksidativni stres, jagode u našem organizmu djeluju i protuupalno. Antioksidansi također povoljno djeluju na krvožilni sustav i sprječavaju neurodegenerativne bolesti (npr. Alzheimer).

Osim već spomenutog vitamina C, koji štiti naše tijelo od infekcija i raznih drugih oboljenja, jagoda se može pohvaliti i drugim ljekovitim sastojcima.

Bogatstvo kalija u jagodama utječe na snižavanje krvnog tlaka, a time i na rasterećenje krvožilnog sustava.

Fisetin, jedan od flavonoida koje nalazimo u jagodama, osim antioksidativnih svojstava pokazao je još neke dobrobiti za naše zdravlje. Zasada se još istražuje njegov povoljan utjecaj na pamćenje i kognitivne sposobnosti. Osim toga, fisetin ima i antikancerogeni i protuupalni potencijal. Fisetin može biti vrlo koristan i dijabetičarima jer smanjuje rizik od komplikacija dijabetesa – npr. od akutne bubrežne insuficijencije ili povišene razine bjelančevina u urinu.

Ne treba zaboraviti na fitosterole (12 mg u 100 g), koji blagotvorno djeluju na snižavanje razine kolesterola u krvi.

Jagoda sadrži i kolin (5,7 mg u 100 g), koji se smatra jednim od vitamina B skupine. Kolin utječe na stvaranje neurotransmitera acetil-kolina, koji je nužan za pravilno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava. Ovaj transmiter tako utječe na više funkcija živčanog sustava kao što su učenje, kontrakcija mišića i mehanizam uzbuđivanja.

Nutritivne vrijednosti jagode preuzete su s portala SELFNutritionData 

Možda će vas zanimati... 

Jednostavan smoothie od jagoda i zobenih pahuljica
Recept za izradu laganog i hranjivog smoothieja  


 

Pročitajte više... »

Vitamin C - pokretač i zaštitnik našega zdravlja

Svi znamo da vitamin C pomaže kod prehlada i iscrpljenosti. Vitamin C je sinonim za vitalnost i imunitet, te ga zbog toga često uzimamo u obliku dodatka prehrani. No, znate li koliko je vitamin C važan za zdravlje očiju i krvožilnog sustava?

Što je vitamin C?

Vitamin C ili L-askorbinska kiselina je vitamin topiv u vodi. To znači da ga tijelo ne pohranjuje već se mora svakodnevno unositi. Višak vitamina C koji unesemo tijekom dana izlučuje se putem bubrega, odnosno kroz urin.

Vitamin C – svojstva i djelovanje

Citrusi su odličan izvor vitamina C

Vitamin C ima brojne uloge u našem organizmu. Najpoznatiji je kao čuvar našega imuniteta te kao saveznik u borbi protiv prehlada i drugih infekcija. Vitamin C je ključan za aktivaciju više enzima, uključujući i one koji sudjeluju u izgradnji kolagena. Kolagen je bjelančevina koja izgrađuje razna vezivna tkiva, a nalazimo ga u tetivama, mišićima, koži, kostima, crijevima i krvnim žilama. Zato je vitamin C važan za zdravlje svih ovih tkiva i sustava - između ostaloga, ubrzava zacjeljivanje rana te pomaže izgradnju zubi i kostiju.

Ovaj vitamin također potpomaže apsorpciju željeza te sudjeluje u izgradnji eritrocita i hemoglobina. Stoga je jedan od važnih faktora u prevenciji i liječenju anemije.

Dugo je poznato antioksidativno djelovanje vitamina C. Neutralizira djelovanje slobodnih radikala te tako štiti naša tkiva od oštećenja, a organizam od zloćudnih oboljenja. Vitamin C je zbog toga svojstva izuzetno bitan za pušače te za ljude koji su općenito izloženi zagađenjima, teškim metalima i drugim vanjskim štetnim utjecajima.

Osobe pod povećanim psihofizičkim i emotivnim stresom imaju povećane potrebe za vitaminom C. Razlog tomu je razarajući utjecaj kroničnog stresa na imunitet, ali i na druge sustave u našem tijelu. Dodatna količina vitamina C može u tom slučaju pomoći smanjiti štetu izazvanu stresom.

Brojna istraživanja djelovanja vitamina C pokazuju njegov blagotvorni učinak u prevenciji astme i zloćudnih bolesti. Dijabetičarima pomaže održati zdravu razinu glukoze u krvi. Sve se više pokazuje važna uloga vitamina C u prevenciji krvožilnih bolesti.

Vitamin C i krvožilni sustav

Vitamin C na više načina utječe na zdravlje srca i krvožilnog sustava. Povoljno utječe na krvni tlak te na zdravlje endotela, stanica kojima su iznutra obložene krvne žile. Vitamin C može spriječiti aterosklerozu, odnosno usporiti njezino napredovanje tako što će smanjiti stvaranje plaka na krvnim žilama. Kako se skuplja plak na stijenkama žila, tako se one ukrućuju i onemogućuju normalan protok krvi. Vitamin C opušta krvne žile i razrjeđuje krv (smanjuje agregaciju trombocita), čime se olakšava protok krvi, a time se onda i snižava krvni tlak.

Vitamin C za zdravlje očiju

Koncentracija vitamina C višestruko je veća u očnoj tekućini nego u serumu. Sastavni dio očne leće čini kolagen, čija sinteza ovisi o vitaminu C. Zbog svega toga vitamin C se smatra blagotvornim u očuvanju zdravlja očiju.

Antioksidativni učinak vitamina C očituje se u zaštiti očnih leća od štetnih zračenja (osobito UV) te u neutralizaciji slobodnih radikala kao posljedice izloženosti zagađenjima i teškim metalima. Vitamin C također pridonosi zaštiti osjetljivih krvnih žilica u oku, čime se pospješuje dotok kisika i hranjivih tvari.

Uz bolju prohodnost krvnih žilica smanjuje se očni tlak, a time se smanjuje rizik obolijevanja od glaukoma. Dodajmo tomu da vitamin C potiče naš imunitet te na taj način štiti naše oči od raznih infekcija.

Vitamin C – dnevne potrebe

Preporučena dnevna doza u Hrvatskoj je 60 mg na dan za zdrave odrasle osobe. U Americi je ta doza nešto viša – 75 mg za žene i 90 mg za muškarce.

Povećane potrebe za vitaminom C imaju pušači (otprilike +35 mg/dan), trudnice (+10 mg/dan) te dojilje (+40 mg/dan). Osim ovih kategorija, potreba za vitaminom C raste kod povećanih psihofizičkih napora, u stresnim razdobljima te kod infekcija i raznih drugih bolesti.

Gornja granica za unos vitamina C je u Hrvatskoj 350 mg na dan, dok Amerikanci smatraju da je vitamin C siguran za uzimanje sve do 2000 mg (ili 2 g) dnevno.

Budući da se višak vitamina C brzo izlučuje kroz urin, potrebno ga je stalno nadomještati. To znači da nije dovoljno jedanput na dan uzeti dnevnu količinu ovoga vitamina, već je unos potrebno raspodijeliti na više manjih doza tijekom dana. Alternativno rješenje je uzimanje suplementa vitamina C s postupnim otpuštanjem.

Vitamin C – simptomi manjka

Manjak vitamina C je kod suvremenog čovjeka vrlo česta pojava. Otprilike svaka druga osoba pati od nekih simptoma manjka ovog vitamina.

U davna vremena, nedostatak vitamina C je uzrokovao skorbut, a neliječeni skorbut je često vodio do smrti. Danas je ta bolest izrazito rijetka, osobito u razvijenim zemljama.

Iako ne postoji opasnost od skorbuta, manjak vitamina C može prouzročiti razne tegobe. Simptomi manjka su tako oslabljeni imunitet, otežano zacjeljivanje rana, opća slabost, kapilarno krvarenje (npr. iz nosa) te gubitak apetita. Kronični nedostatak vitamina C može se očitovati u smanjenoj proizvodnji kolagena, a to onda može dovesti do problema s kostima, zglobovima i zubima. Zbog uloge vitamina C u stvaranju eritrocita i hemoglobina te apsorpciji željeza, manjak ovog vitamina se može povezati i sa slabokrvnošću.

Višak vitamina C – postoji li opasnost za zdravlje?

Ekstremno prekoračenje dopuštenog dnevnog unosa (više od 2000 mg) prouzročit će najčešće samo proljev. Na taj će se način tijelo prirodno riješiti nepotrebnog viška. Pretjerani unos ovog vitamina može također prouzročiti nesanicu, umor, probleme sa želucem ili žgaravicu. Dugotrajno prekoračenje dozvoljene doze vitamina C može utjecati na smanjenje razine vitamina B12. Ukoliko ste skloni stvaranju bubrežnih kamenaca ili inače imate problema s bubrezima – budite oprezni s konzumacijom vitamina C! Prije uzimanja suplementa svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom!

Prirodni izvori vitamina C

Najbolji izvori vitamina C su svježe voće i povrće – citrusi, kivi, ananas, bobičasto voće, paprika babura, zeleno lisnato povrće, rajčica, grašak. Važno je napomenuti da je vitamin C vrlo nestabilan pri visokim temperaturama. Zbog toga je ove namirnice najbolje konzumirati u svježem obliku.



 Napomena: Sadržaji objavljeni na ovoj stranici informativnog su karaktera i ne mogu zamijeniti stručan medicinski savjet prilagođen potrebama pojedinca.  

Možda će vas zanimati...

Paprika - samozatajna vitaminska bomba
Trebate vitamin C? Posegnite za paprikom!

Pročitajte više... »

Biljni pigmenti - dugine boje zdravlja

Klorofil, beta-karoten, antocijanin… Osim što hranu čine živopisnom i privlačnom, biljni pigmenti blagotvorno djeluju i na naše zdravlje. Doznajte zbog čega su nam toliko korisni! 

Žuti biljni pigmenti

• Kurkumin

Čudesni kurkumin u Indiji se koristio još u 2. tisućljeću prije Krista kao začin i kao lijek. Dobiva se iz biljke koja se zove kurkuma ili indijski šafran.

Kurkumin je snažan antioksidans, a brojna istraživanja potvrdila su njegov povoljan učinak kod raznih bolesti koje nastaju upravo oksidativnim stresom. To se prije svega odnosi na rak, krvožilne, neurodegenerativne te razne upalne bolesti. Neke studije pokazuju da ljudi koji prehranom unose više kurkumina (60 – 100 mg dnevno) rjeđe obolijevaju od raka dojke, prostate, pluća i debelog crijeva. Kurkumin također snižava šećer u krvi, te djeluje antialergijski. Osim toga, ovaj svestrani biljni pigment veže teške metale poput olova i kadmija i tako smanjuje njihovu toksičnost u organizmu. Iako je zapadna medicina još uvijek suzdržana prema mogućnostima kurkumina, nema razloga da ga ne isprobate. Naime, konzumacija kurkumina nema nikakve štetne nuspojave!

Namirnice koje sadržavaju kurkumin: začin kurkuma te začinska mješavina curry, u kojem je kurkuma jedan od osnovnih sastojaka.

•  Lutein

Lutein je biljni pigment iz skupine karotenoida, a voću i povrću daje žućkastu boju.

U ljudskom organizmu lutein igra važnu ulogu u održavanju zdravlja očiju. Naime, lutein je sadržan u očnom pigmentu. Svojim snažnim antioksidativnim djelovanjem lutein štiti makulu od degenerativnih oštećenja. Makula ili tzv. žuta pjega je centralni dio mrežnice oka, a zaslužna je za vidnu oštrinu. Uslijed starenja i nekih bolesti (npr. dijabetes) dolazi do smanjenja količine luteina u makuli, a time i do postupnog gubitka očne oštrine. Stoga dodatni unos luteina putem hrane ili suplemenata može imati povoljan učinak na očuvanje vida.

Lutein je topiv u mastima i apsorbira se u tankom crijevu. Važno je napomenuti da lutein iz voća i povrća povećava svoju bioraspoloživost kuhanjem. S druge strane, dugotrajno kuhanje može smanjiti koncentraciju luteina. Stoga je namirnice bogate luteinom najbolje tek kratko prokuhati te poslužiti uz nešto masnoće.

Namirnice koje sadrže lutein: kukuruz, žuta i narančasta paprika, zeleno lisnato povrće (osobito kelj i špinat), samoniklo bilje (potočarka, maslačak), marelice

Narančasti biljni pigmenti

• Beta-karoten

Ovaj biljni pigment iz skupine karotenoida poznat je i kao provitamin A. To znači da se u ljudskom organizmu može pretvoriti u vitamin A. U odnosu na vitamin A koji dobivamo iz namirnica životinjskog porijekla, beta-karoten ima i određenu prednost. Naime, prekoračenje preporučene doze vitamina A može biti opasno za zdravlje, dok se eventualni višak beta-karotena na siguran način izlučuje iz organizma. Jedina moguća nuspojava pretjeranog unosa beta-karotena je privremena žuto – narančasta nijansa kože.

Beta-karoten je važan u očuvanju zdravlja i regeneraciji naše kože i sluznice. Osim toga, štiti kožu od štetnog UV zračenja te potiče stvaranje melanina, pigmenta koji daje boju našoj koži. Beta-karoten ima dokazano pozitivno djelovanje u prevenciji fotosenzibilnosti i noćnog sljepila.

Namirnice koje sadrže beta-karoten: mrkva, marelica, bundeva, batat, dinja, rajčica te tamnozeleno lisnato povrće (blitva, špinat)

• Beta-kriptosantin

Beta-kriptosantin je još jedan biljni pigment iz skupine karotenoida. Srodan je sa beta-karotenom te u našem organizmu djeluje na sličan način.

Namirnice koje sadrže beta-kriptosantin: naranča, paprika, začinska mljevena paprika, bundeva

Zeleni biljni pigment

• Klorofil

Za divnu, umirujuću zelenu boju prirode koja nas okružuje zaslužan je upravo biljni pigment klorofil. No, blagodati koje klorofil donosi ljudskom organizmu značajno nadilaze relaksirajući vizualni podražaj.

Brojne studije pokazuju da klorofil koji dobivamo konzumacijom zelenog povrća pomaže kod nekih funkcija našeg tijela te kod otklanjanja raznih tegoba. Tako je klorofil blagotvoran kod želučanih i crijevnih problema, jer pospješuje probavu i ubrzava pražnjenje crijeva. Osim toga, klorofil potiče stvaranje hemoglobina i crvenih krvnih zrnaca. Antibakterijska svojstva klorofila otklanjaju loš zadah, te se ponekad u tu svrhu koristi u žvakaćim gumama. Zeleno povrće upravo zahvaljujući klorofilu potpomaže apsorpciju kalcija u našem organizmu. Uz sve to, klorofil ima dokazano antioksidativno i protuupalno djelovanje. Klorofil se gubi kuhanjem, te je stoga najbolji izvor ovog antioksidansa zeleno povrće u svježem obliku.

Namirnice koje sadrže klorofil: špinat, blitva, grašak, brokula, kupus, list peršina, alge, pšenične klice

Crveni biljni pigmenti

• Likopen

Dugi niz godina istražuju se ljekovita svojstva ovog crvenog pigmenta. Likopen je snažni antioksidans koji štiti naš organizam od djelovanja slobodnih radikala. Zbog toga se njegova uloga povezuje sa prevencijom zloćudnih bolesti, odnosno usporavanjem razvoja tumorskih stanica. Likopen također smanjuje štetni LDL kolesterol te na taj način sudjeluje u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Iskoristivost likopena u našem organizmu povećava se kuhanjem namirnica koje ga sadrže. Tako ćemo iz umaka ili juhe od rajčice dobiti puno više likopena nego iz svježega ploda.

Namirnice koje sadrže likopen: rajčica, lubenica, crveni grejp

• Betacijanin

Betacijanin je crveni biljni pigment koji nalazimo prvenstveno u cikli. Betacijanin povoljno utječe na širok spektar bolesti i tegoba. Prije svega, postoje naznake da betacijanin može usporiti rast tumorskih stanica kod raka dojke i prostate. Betacijanin također štiti stanice mozga od slobodnih radikala, usporava neurodegenerativne promjene te može ublažiti kognitivni deficit. Još se uvijek ispituje potencijal betacijanina u liječenju kronične mijeloične leukemije.

Namirnice koje sadrže betacijanin: cikla, blitva

Crveni, plavo-ljubičasti i tamnoplavi pigment

• Antocijanin

Antocijanini su biljni pigmenti iz skupine flavonoida. Ovisno o pH vrijednosti, antocijanini povrću i voću mogu dati crvenu, plavo-ljubičastu ili tamnoplavu boju.

Poput ostalih biljnih pigmenata, antocijanin u našem organizmu ima moćno antioksidativno djelovanje. Djeluje protiv virusnih i bakterijskih upala, a blagotvornim se pokazao i kod dijabetesa. Antocijanin opušta krvne žile i čini ih elastičnima, snižava krvni tlak i sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Zbog svega ovoga, antocijanin se svrstava među važne čimbenike prevencije srčanih i moždanih udara.

Namirnice koje sadrže antocijanin: jagoda, višnja, crveni i crni ribiz, malina, brusnica, šljiva, crveno (crno) grožđe, patlidžan, ljubičasti kupus, kupina, borovnica

Fotografija kurkume:
photo credit: Anant N S (www.thelensor.tumblr.com) via photopin cc

Možda će vas zanimati...

Cikla - jeste li svjesni vrijednosti ove namirnice?
Upoznajte ljekovita svojstva cikle!

Pročitajte više... »

Minerali: Selen - zaštitite se od zagađenja

Selen smanjuje rizik od raka, aktivira imunitet te potiče obranu stanica od slobodnih radikala. Iako ne možemo pobjeći od zagađenja iz okoliša, možemo se uspješno boriti s njima – uz selen, dakako.

Kako djeluje selen?

Selen je mikronutrijent koji potiče rad metabolizma te štiti organizam od slobodnih radikala. Selen je sastavni dio nekoliko antioksidativnih enzima, od kojih je najvažniji glutation peroksidaza, inače najzastupljeniji enzim ove vrste u našem organizmu.

Selen protiv teških metala

Selen može mijenjati metabolizam nekih teških metala te tako smanjiti ili potpuno neutralizirati njihovo toksično djelovanje. Selen štiti naše stanice od olova, kadmija, žive, te aluminija i arsena, a to postiže kroz više načina djelovanja:

• Veže na sebe teške metale te ih na siguran način izlučuje iz organizma
• Sprječava teške metale da se apsorbiraju u crijevima
• Onemogućuje vezanje teških metala na tkiva, mozak, živčani sustav i kosti

Selen kao antioksidans

Izloženost zagađenjima iz okoliša, hrane i lijekova povećava proizvodnju slobodnih radikala u našem tijelu. Slobodni radikali, pak, napadaju i nastoje uništiti naše zdrave stanice. Ljudski organizam u normalnim uvjetima ima učinkovite zaštitne mehanizme, koji djeluju kao štit pred napadom slobodnih radikala. Tri su osnovna čimbenika zaštite stanica: antioksidansi iz voća ili povrća (poznato je oko 400 takvih spojeva), vitamini C i E, te najvažniji od njih, antioksidativni enzimi. Izuzetno korisni antioksidativni enzimi nastaju uslijed djelovanja nekih mikronutrijenata, među kojima značajnu ulogu ima upravo selen.

Selen protiv raka

Antioksidativna svojstva selena predmet su višegodišnjih istraživanja znanstvenika iz cijelog svijeta. Tako su do sada utvrđena njegova različita djelovanja u prevenciji raka te obrani tijela od zloćudnih stanica:

• Selen štiti organizam od tvari koje mogu prouzročiti rak
• Povećana koncentracija selena u krvi značajno smanjuje rizik od raznih vrsta raka, posebice raka dojke, prostate, pluća, jednjaka, želuca i crijeva.
• Dodatni selen smanjuje stopu smrtnosti kod oboljelih od raka te smanjuje rizik od ponovne pojave raka. 

Više je razloga zbog kojih je selen ovako uspješan u borbi protiv zloćudnih bolesti:

• Selen veže na sebe štetne tvari (između ostaloga i teške metale) te ih pomaže ukloniti iz organizma
• Antioksidativni enzimi selena uništavaju slobodne radikale prije nego što oni uspiju nauditi zdravim stanicama, odnosno, prije nego što zdrave stanice pretvore u stanice raka
• Selen općenito jača imunitet, a zdrav imunološki sustav prirodno uništava zloćudne stanice
• U slučaju već postojećeg zloćudnog oboljenja, selen sprječava diobu, odnosno razmnožavanje tumorskih stanica
• Selen u određenim uvjetima može prouzročiti i apoptozu – smrt stanice raka. 

  Neka znanstvena istraživanja o ulozi selena u borbi protiv raka

1. U odnosu na zdrave žene, žene oboljele od raka dojke dokazano imaju znatno nižu razinu selena u organizmu. (prema Journal of Surgical Oncology broj 1 / svezak 5 iz 1980. godine)

2. Istraživanje prevencije raka uz pomoć selena donijelo je ohrabrujuće rezultate - uzimanje 200 mikrograma selena duže od 6 godina pokazalo je 50% smanjenje ukupne smrtnosti od raka u odnosu na kontrolnu skupinu (prema Journal of the American Medical Association, svezak 276 iz 1996. godine)

Prirodni izvori selena

Siromašno tlo i zagađenja iz okoliša uzrok su smanjenom udjelu selena u hrani koju jedemo. Dovoljne zalihe selena u tlu mogu se naći još u samo nekim dijelovima svijeta, poput Kanade ili Japana. Na žalost, europsko tlo spada u ona siromašna selenom. Ne zapanjuje, stoga, činjenica da velika većina Europljana pati od manjka selena. Za sada možemo samo nagađati je li nedostatak selena jedan od uzroka stalnog porasta zloćudnih bolesti.

Prirodni izvori selena su brazilski oraščići, školjke, losos, jastog, neke vrste ribe, suncokretove sjemenke, zob, integralna riža, ječam, kokos i češnjak.

Značajnije količine selena sadrže brazilski orasi, kamenice, jastog, tuna, sleđ i kokos. Ostale spomenute namirnice imaju gotovo zanemarivu količinu selena, što je rezultat uzgoja na osiromašenom tlu.

Napomena: ukusni brazilski oraščići su prava bomba ovog minerala! Smatraju se tzv. selenoakumulatornim plodovima te u velikim količinama mogu biti toksični. Umjesto da kupujete suplement selena, radije uzmite jedan ili dva brazilska oraščića dnevno. Međutim, budite na oprezu! Već jedan oraščić sadrži količinu selena veću od dnevno preporučene, a 4-5 komada može biti i toksično!

Apsorpcija selena iz namirnica biljnog i životinjskog porijekla 

Selen iz namirnica biljnog porijekla bolje se apsorbira u našem organizmu od selena dobivenog iz namirnica životinjskog porijekla. Riba i morski plodovi su inače relativno bogati selenom, ali velika većina ostaje neiskorištena. Pretpostavlja se da je uzrok tomu vezanje selena sa živom (koja je također čest sastojak ovih namirnica), a nastali spoj se tada bez posljedica eliminira iz tijela. Dakle, čak i u slučaju kada se ne apsorbira, selen nas ipak štiti.

Selen – preporučeni dnevni unos

Za normalno funkcioniranje organizma koncentracija u serumu bi trebala biti najmanje 100 μg/L. Terapijska doza u serumu koja je djelotvorna protiv zloćudnih oboljenja iznosi 120 – 135 μg/L.

Preporučeni minimalni dnevni unos za odrasle osobe je 55 μg. Ta količina može biti i znatno viša, jer je gornja granica toksičnosti selena tek na 400 μg.

Selen – kakav preparat selena je najpovoljniji za naš organizam?

Budući da je potrebnu količinu selena teško unijeti hranom (osim brazilskim oraščićima), preparati ovoga minerala mogu biti dobra alternativa. Kada kupujete selen u ljekarni, najbolje je odabrati selenov metionin – oblik selena koji naš organizam najlakše apsorbira.

Selen i psiha

Niska razina selena u krvi povezuje se s depresijama i raznim strahovima. Pretpostavlja se da je to zbog utjecaja selena na transmitere u mozgu. Jedan od neurotransmitera je i serotonin, kojega još nazivamo i hormonom sreće. Dodatni selen tako utječe na smirenost i bolje opće raspoloženje.

Selen je također zaslužan i za aktivaciju hormona štitnjače, što na psihološkom planu donosi polet i aktivan um.

Selen i Alzheimer

Već spomenuta sposobnost selena da sprječava taloženje metala pozitivno se odražava i na zdravlje mozga i uma. Postoje naznake da Alzheimerova demencija ima veze s taloženjem aluminija u mozgu, što zasada ipak još nije znanstveno potvrđeno. Indikativno je, međutim, da osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti gotovo u pravilu pate od manjka selena.

Fotografije:
photo credit: Christopher Craig via photopin cc
photo credit: Alex [ www.bytefish.com ] via photopin cc

Možda će vas zanimati...

Minerali: Cink - moćan saveznik u borbi protiv virusa 
Doznajte kako vam cink pomaže protiv gripe i prehlade. 

Teški metali - prijetnja za naše zdravlje
Olovo, kadmij i živa - kako se zaštititi?

Pročitajte više... »

Minerali: Cink - moćan saveznik u borbi protiv virusa

Kada razmišljamo o hranjivim tvarima koje unosimo u organizam, rijetko pomislimo na cink. Ipak, cink je mineral od neprocjenjive važnosti za normalno funkcioniranje organizma. Doznajte koja je uloga cinka u našem tijelu te kako nas ovaj mineral može zaštititi od virusa.

Cink – uloga u organizmu 

Svestrani cink u organizmu obavlja veliki broj izuzetno važnih funkcija. Cink upravlja metabolizmom bjelančevina, sudjeluje u radu tristotinjak enzima, kao i u izgradnji neurotransmitera.

Kroz brojne biokemijske reakcije cink utječe na važne funkcije našeg tijela:

• Stvaranje mišića
• Obrana od infekcija i slobodnih radikala
• Zacjeljivanje rana
• Aktivacija enzima
• Proizvodnja hormona
• Pravilno funkcioniranje mozga
• Rast i razvoj u trudnoći i kod djece

Cink – koje su preporučene dnevne doze?

Uravnoteženom prehranom unosimo otprilike 9 do 14 mg cinka dnevno. Službena preporučena dnevna doza za odrasle žene je 8 mg, a za odrasle muškarce 11 mg. Kod žena je potreba za cinkom povećana tijekom trudnoće i dojenja.

Budući da je granica toksičnosti cinka vrlo visoka (150 mg), može se uzimati i veća dnevna doza, osobito tijekom bolesti, stresnoga razdoblja ili povećanih napora. Preporučena terapijska doza cinka (primjerice, u slučaju bolesti ili zacjeljivanja ozljeda) je 50 mg, ali bi ovakvo doziranje valjalo ograničiti na mjesec ili dva. Naime, iako cink u tim dozama još nije toksičan, mogao bi u interakcijama s drugim mineralima prouzročiti neravnotežu, a time i razne tegobe.

Ukoliko patite od anemije, naročito budite oprezni sa suplementima cinka. Cink veže željezo i tako ometa njegovu apsorpciju.

Dugoročno se može uzimati između 15 i 25 mg cinka dnevno bez neželjenih nuspojava.

Cink – koji su simptomi manjka?

Prema istraživanjima, cink je jedan od minerala koji najčešće nedostaju u našem organizmu. Razlozi nedostatka cinka uglavnom se vežu uz neuravnoteženu, odnosno, nedostatnu prehranu. Budući da cink sudjeluje u doista mnogobrojnim i raznolikim funkcijama našega tijela, tako se i nedostatak cinka odražava širokim spektrom tegoba. Mnogi ljudi pate od manjka cinka, a da to i ne znaju. Pogledajte popis simptoma manjka cinka i provjerite niste li i vi među njima.

Simptomi manjka cinka

• Problemi s imunitetom, podložnost infekcijama
  
• Poremećaji rasta i niska porođajna težina
• Noćno sljepilo
• Usporeno zacjeljivanje rana
• Dermatitis, akne, čirevi
• Ćelavost, krhka kosa i nokti, bijele mrlje na noktima, rano sijeđenje kose
• Proljev, anoreksija
• Poremećeni osjeti okusa i mirisa
• Manjak testosterona, smanjenje libida, neplodnost, slaba pokretljivost spermija
• Depresija, razdražljivost, strahovi

 

Cink i toksičnost

Gornja granica sigurnog uzimanja cinka je 150 mg. Ovu je dozu vrlo teško unijeti hranom. Ipak, pripazite s kamenicama, koje u 100 g sadrže oko 85 mg.

Simptomi trovanja cinkom su želučane tegobe i povraćanje.

Cink – prirodni izvori

Uvjerljivo najbogatiji izvor su kamenice ili oštrige (85 mg u 100 g), a slijede ih ostale školjke (25 – 30 mg na 100 g) i jastog (16 mg na 100 g). Ostali izvori sadrže uglavnom do 5 mg cinka na 100 g. To su: govedina, puretina, tuna, iznutrice, soja, sjemenke bundeve, grah, leća, grašak, orasi, jaja i integralni kruh.

Cink i apsorpcija

Kao i kod svakog drugog elementa, tako i kod cinka postoje tvari koje pojačavaju, odnosno smanjuju apsorpciju.

Pojačavaju apsorpciju cinka: neke aminokiseline (iz proteina životinjskog porijekla), mliječna kiselina, limunska kiselina.

Ometaju apsorpciju cinka: tanini, fitati, vlakna, kalcij, željezo, fosfor, magnezij

Cink protiv virusa

Virus gripe

U sezoni gripa i prehlada dobro će nam doći svaki saveznik u borbi protiv virusa – ne zaboravite pritom na cink! Procjenjuje se da je cink djelotvoran protiv 40-ak virusa, uključujući viruse gripe, prehlade i herpesa. Cink jača imunitet i tako sprječava nastanak virusnih bolesti, a ukoliko smo već napadnuti virusima, cink usporava njihovo razmnožavanje.

Što se tiče virusa prehlade, cink ga onesposobljava na vrlo specifičan način. Naime, cink se sam veže na virus, čime sprječava njegovo prianjanje na sluznicu. Na taj način virus postaje neaktivan, a vrijeme trajanja dosadne prehlade može se čak prepoloviti. To je sjajna vijest, zar ne?

Cink kao afrodizijak

Cink kao afrodizijak? Čini se da je tako. Cink potiče stvaranje hormona testosterona, a testosteron jača libido i pruža više snage i energije. Iako je testosteron muški hormon, u određenom je omjeru koristan i ženama. Osim što sudjeluje u stvaranju testosterona, cink također sprječava nastanak enzima aromataze. Zbog čega je to bitno? Enzim aromataza utječe na pretvorbu testosterona u ženski hormon estrogen.

Iako su ova djelovanja cinka znanstveno dokazana, nema razloga da ne napravite vlastiti eksperiment. Za romantičnu večeru udvoje poslužite kamenice, te tako sami otkrijte djeluje li doista cink kao afrodizijak.

Cink i plodnost

Brojna istraživanja dokazuju vezu između neplodnosti i manjka cinka u organizmu. Cink kao afrodizijak svakako već donekle doprinosi i plodnosti. Međutim, njegova je uloga u proizvodnji i pokretljivosti spermija još značajnija po tom pitanju. Manjak cinka u spermijima je stoga uobičajena pojava kod neplodnih muškaraca.

Cink kao antioksidans

U našemu se organizmu svakodnevno događaju pravi mali ratovi između slobodnih radikala i zaštitnih tvari koje zovemo antioksidansima. Kada je omjer negativaca i pozitivaca povoljan za nas, naše je zdravlje zaštićeno, te nismo ni svjesni svih tih previranja. Međutim, kada su naši obrambeni mehanizmi oslabljeni ili nedostatni, prijeti nam opasnost od raznih oboljenja današnjice - raka, bolesti srca i živčanog sustava, te kroničnih upalnih bolesti.

Cink je djelotvoran u eliminaciji, odnosno onesposobljavanju žive i kadmija, štetnih teških metala iz hrane i okoliša. Uz selen i mangan, cink je jedan od mikronutrijenata koji sudjeluju u stvaranju tzv. antioksidativnih enzima, nužnih za zaštitu stanica. Antioksidativni enzimi najbolje rezultate postižu u sinergiji s antioksidansima iz voća i povrća, te s vitaminima C i E.

Cink - koji suplement cinka odabrati?

Cink se na tržištu pojavljuje u brojnim oblicima i kombinacijama. Uobičajeni je sastojak multivitaminsko-mineralnih preparata (najčešće u dozi od 10 - 15 mg), a možete ga kupiti i zasebno. Prije kupnje pažljivo pročitajte deklaraciju i obratite pozornost na oblik u kojem dolazi cink. Naime, cink sulfat bi vam mogao prouzročiti želučane smetnje. Radije birajte kelirani cink ili cink glukonat, a povoljni oblici za apsorpciju su i cink citrat te pikolinat.

Fotografije u tekstu:

photo credit: NCSSMphotos via photopin cc
photo credit: MilitaryHealth via photopin cc
photo credit: Novartis AG via photopin cc

Možda će vas zanimati...

Minerali: Magnezij - djelovanje, dnevne potrebe, simptomi manjka i viška
Doznajte zbog čega je magnezij tako važan za naše zdravlje!

Minerali: Selen - zaštitite se od zagađenja
Zaštitite organizam od djelovanja slobodnih radikala uz pomoć selena.

 

Teški metali - prijetnja za naše zdravlje
Olovo, kadmij i živa - kako se zaštititi?

Pročitajte više... »