Stara, dobra jabuka - supervoće našega podneblja

U današnjem obilju egzotičnog voća i tzv. superhrane iz svih krajeva svijeta, lako je zaboraviti na skromne darove prirode koji nas okružuju. Jabuka, ta stara, dobra prijateljica, nerijetko ostaje u sjeni modernih trendova, a zapravo je pravo supervoće našega podneblja. U ovom članku istražit ćemo povijest, sorte, nutritivnu vrijednost i ljekovitost jabuke te njezin značaj u kulinarstvu. Na kraju ćemo se prisjetiti nekoliko mudrih izreka o ovom omiljenom voću. Opis i porijeklo jabuke Jabuka ( Malus domestica ), listopadno stablo iz porodice ruža, jedno je od najpoznatijih i najraširenijih voćki na svijetu. Potječe iz središnje Azije, gdje još uvijek rastu njezini divlji preci. U Europu su je donijeli stari Rimljani, a s vremenom je postala neizostavan dio mnogih kultura i kuhinja. Danas se uzgaja u svim krajevima svijeta, a njene sorte broje se u tisućama. Najpoznatije sorte jabuka u Hrvatskoj Hrvatska je dom mnogih sorti jabuka koje su prilagođene našem podneblju. Neke od najpoznatij...

Paprika - samozatajna vitaminska bomba


Kada smo umorni ili bolesni, obično posežemo za limunom. To nije ništa neobično, s obzirom da je limun bogat vitaminom C. Međutim, znate li da paprika prosječno sadrži dvostruko više vitamina C od limuna? To je svakako dobar razlog da barem u ljetnim mjesecima češće posežete za sočnim i hrskavim plodom paprike.

Paprika i njezina prehrambena vrijednost

U svijetu se uzgaja preko 50 sorti paprike te njezine nutritivne vrijednosti variraju od sorte do sorte. Ipak, uočljive su razlike između crvenih i zelenih sorti paprike. Općenito se može reći da su crvene sorte nutritivno bogatije, kako u energetskoj vrijednosti, tako i u zastupljenosti vitamina i minerala. Osim već spomenutog vitamina C, paprika sadrži i beta-karoten, vitamine B1, B2 i nijacin. Od minerala valja spomenuti kalcij, željezo, fosfor i kalij.

100 g sadrži:
  • 28 - 42 kcal
  • 40 - 400 mg vitamina C (domaće sorte imaju prosječno 110 mg)
  • 500 - 700 mg mineralnih soli
Paprika za zdravlje

Zbog obilja antioksidansa paprika je odličan saveznik u prevenciji i ublažavanju brojnih zdravstvenih tegoba, uključujući raširene kardiovaskularne bolesti. Manje je, međutim, poznato da paprika sadrži i takozvani citrin, sastojak koji krvne žile i kapilare čini elastičnima i bolje propusnima. Stoga je paprika vrlo korisna ljudima koji boluju od ateroskleroze.

Još jedan vrlo važan sastojak paprike je alkaloid kapsaicin, aktivna tvar koja crvenoj paprici daje njezin ljuti okus. Kapsaicin potiče lučenje želučane kiseline i pospješuje probavu. Osim toga, neka istraživanja u Americi utvrdila su da kapsaicin može uništiti stanice raka prostate, a istražuje se i njegova moguća učinkovitost u liječenju leukemije. Kapsaicin se nalazi u svježim crvenim feferonima te u mljevenoj ljutoj paprici.

Mjere opreza

Zbog visokog udjela celuloze, paprika se ne preporuča osobama koje imaju tegoba s probavnim sustavom ili problema s gušteračom, jetrom i želucem. Poseban oprez je potreban kod osoba s kroničnim bolestima crijeva. Suha ljuta paprika u mljevenom obliku također može iziritirati probavni sustav, a u prekomjernoj količini izazvati zatvor ili čak upalu bubrega.

Paprika u kuhinji

Crvena, žuta, zelena; slatka, poluljuta, ljuta; svježa, osušena, kuhana ili pečena – paprika je uz svoje brojne sorte i mogućnosti pripreme vrlo zahvalna namirnica u svakoj kuhinji. Osim što u ovoj svestranoj povrtnici možete uživati tijekom ljeta kada u raskoši boja i oblika preplavi tržnice, papriku možete jednostavno spremiti i za zimu. Budući da paprika smrzavanjem i kiseljenjem gotovo i ne gubi svoje hranjive sastojke, ona je vrlo korisna namirnica u tmurnim zimskim mjesecima. Stoga je se sjetite u sezoni gripe, te umjesto za limunom, posegnite za - paprikom!



Fotografije: 
photo credit: teachernz via photopin cc
photo credit: teachernz via photopin cc