Puževi, voluharice, gusjenice – štetnici nesmetano uživaju u plodovima vašega truda i rada? Doznajte kako možete zaštititi svoj vrt na ekološki prihvatljiv način.
PUŽEVI
U domaćim vrtovima najviše štete čine puževi golaći, odnosno puževi bez kućice. Različite vrste ovih puževa mogu biti duge od 2,5 do čak 15 cm. Odgovara im kiša, vlaga i noć, kada kreću u pohode na salatu, kupusnjače te listove jagoda, paprika i mahuna. Na meti puževa su često nježne stabljike i listovi raznih drugih mladih biljaka, osobito presadnica.Biljke koje odbijaju puževe
Mudro planiranje i organizacija vrta izvrsna je preventivna mjera za suzbijanje različitih štetnika, uključujući i puževe. Tako ugrožene kulture možete „ograditi“ biljkama koje odbijaju puževe, a to su rajčica, gorušica, dragoljub i listovi paprati. Miris ljekovite kadulje i majčine dušice vrlo je ugodan ljudima, ali ga puževi ne podnose, pa će sadnja ovih biljaka vrtlaru donijeti višestruku korist. |
| Mali mrki puž ili smeđi hrapavac |
Sve navedene biljke koje tjeraju puževe možete iskoristiti i za malčiranje, odnosno pokrivanje tla oko ugroženih biljaka. Ipak, ovdje valja biti oprezan. Tijekom vlažnih, kišnih razdoblja tlo se treba prekriti vrlo tankim slojem malča ili ga ne treba prekrivati uopće. Naime, deblji sloj biljnog pokrivača brzo će početi truliti i „zacementirati“ se na površini, a tlo bez kisika i sunca neće moći prirodno eliminirati višak vlage. Tako nastala šteta bit će veća od eventualne koristi malčiranja.
Mehaničke prepreke i zamke za puževe
Ograda za puževeIzrađuje se od pocinčanog lima, a visoka je 10-ak centimetara. Oštri rubovi savijeni su prema van i predstavljaju nesavladivu prepreku za puževe. Na ovaj se način može zaštititi pokoja gredica ili cijeli vrt. Ograda za puževe je posebno dobro rješenje za vrtove koji graniče sa šumom ili nekim drugim vlažnim područjem.
Bakrena žica
Pojedinačne biljke ili manje površine vrta možete okružiti žicom od bakra. Sluzavi puž će u dodiru s bakrenom žicom pretrpjeti lagani električni udar. Sasvim dovoljno da se okrene i ode.
Pivo
I puževi vole pivo. Iskoristite ovu činjenicu kako biste ih namamili u zamku. Pivo ulijte u plastične čaše, zdjelice ili konzerve do otprilike 2/3 zapremine. Ukopajte ih na više mjesta do ugroženih biljaka, tako da rub ostane otprilike 1 centimetar iznad površine. Privučeni mirisom piva, puževi će ući, ali neće moći izaći. Posudice povremeno kontrolirajte i očistite.
Piljevina, pijesak, borove iglice
Prostor oko ugroženih biljaka možete zastrti piljevinom, oštrim pijeskom ili borovim iglicama, što će pužu znatno otežati ili onemogućiti kretanje. Ipak, imajte na umu da dugotrajan pokrov od piljevine može izvući dušik iz tla, te će ga (ovisno o potrebama kulture) možda trebati nadomjestiti nekom vrstom gnojiva.
Puževi i njihovi prirodni neprijatelji
Ukoliko uzgajate patke, pustite ih ponekad u vrt da se počaste puževima. Ako u vrtu imate ježa, budite dobri prema njemu, jer će vam i on pomoći u borbi s puževima. Ostali prirodni neprijatelji puža su žabe, gušteri i ptice. Stonoge se hrane jajašcima puževa. Zanimljivo je da se i veliki vinogradnjak (vrsta puža s kućicom) hrani jajašcima vrlo štetnog puža golaća, te stoga može biti donekle koristan vrtu.Obrada zemlje
Obrane gredice ujesen treba dobro poravnati i pokriti šupljine. Naime, tada puževi traže pukotine u zemlji kako bi u njih odložili svoja jajašca, koja izgledom podsjećaju na bisere. Osim toga, odrasli puževi također u hladnijim danima traže toplinu šupljih prostora. Tijekom ranog proljeća dobro je više puta prekopati zemlju kako bi se zaostali puževi uznemirili i izložili smrzavanju.VOLUHARICE
Biljke koje odbijaju voluharice
Ricinus i mlječika mirisom svoga korijena tjeraju voluharice, ali i krtice i miševe. Ove su biljke otrovne i za ljude, te je stoga potreban oprez. (više o ricinusu i drugim otrovnim biljkama pročitajte u članku Otrovne biljke naših domova i okućnica). Miris češnjaka je također preintenzivan za osjetljive nosiće ovih malih napasnika. Želite li prirodnu granicu za zaštitu od voluharica načiniti od voća, odaberite crni ribiz. Ukoliko vam je draža cvijetna „ograda“, odaberite narcise sorte La Riante. U voluharičine hodnike možete staviti lišće oraha i češnjeve češnjaka, ili pak možete uliti tekuće gnojivo od bazginih listova. Tekuće gnojivo od listova bazge možete načiniti vrlo jednostavno. U plastičnu ili drvenu posudu ulije se 10 litara vode te se umiješa 1 kg svježih ili 100 - 200 grama osušenih listova bazge. Posuda se treba pokriti rešetkom ili mrežom te ostaviti na otvorenom, sunčanom mjestu 3-5 dana, nakon čega se mlado gnojivo procijedi. Inače se ovako spravljena tekuća gnojiva moraju (u određenom omjeru) razrijediti za prihranu bilja. Međutim, za borbu protiv voluharica koriste se u nerazrijeđenom obliku.
Zvukom protiv voluharica
Osim profinjenog njuha, voluharice imaju i vrlo osjetljivi sluh. Razmotrite nabavku uređaja koji proizvode zvučne (ili ultrazvučne) valove. Alternativno se možete poslužiti i nekim priručnim alatima, npr. debljom željeznom motkom i čekićem. Motku ukopajte u tlo pored ugroženih biljaka te ju nekoliko puta dnevno snažno udarite čekićem. Pametne voluharice će brzo naučiti da ih na tom mjestu očekuje zvučni šok, a to će htjeti izbjeći.Prirodni neprijatelji voluharica
Upamtite, neprijatelji voluharica vaši su prijatelji. Kućna mačka, ptice grabljivice (uključujući sove), lasica i tvor pomoći će u zaštiti vašega vrta od ovih dosadnih štetnika.Dobrosusjedski odnosi
Sve ove mjere zaštite od voluharica bit će nedostatne ukoliko mali napasnici imaju sigurno utočište u susjednom vrtu. Stoga je jako važno u ovoj borbi udružiti snage i razmijeniti iskustva sa susjedima.GUSJENICE
Gusjenica je razvojni stadij ličinke leptira i nekih drugih kukaca. Stoga gusjenice razlikujemo prema vrstama leptira ili kukaca u koje će se razviti.
Sovica pozemljuša
Sivosmeđa gusjenica leptira sovice pozemljuše ima golo i sjajno tijelo, a naraste do otprilike 4,5 cm. U sumrak kreće po hranu, a najviše voli korijenje, mlade stabljike i prizemne listove. Kada ih se dodirne ili uznemiri, sklupčaju se u klupko. Uvečer treba prekopati tlo i pokupiti sklupčane gusjenice. Kao mamac ispred ugroženih biljaka ostavite salatu, a zatim uklonite nakupljene životinjice. Tlo oko biljaka po potrebi prskati čajem od vratića ili pravog pelina.Mali i veliki kupusov bijelac
Kupusov bijelac je najčešći leptir naših krajeva. Njegova gusjenica je maslinasto zelene boje s tamnim točkama i uzdužnim žutim prugama, a može narasti do 4 cm. Hrani se listovima kupusnjača, repe, hrena, ali i šeboja (fajgla). Ugrožene kulture kombinirajte s rajčicom, celerom i špinatom. Prema potrebi, prskati juhom od lišća rajčice. Prirodni neprijatelji ovog štetnika su osice najeznice. Šljivin savijač
Kako i samo ime kaže, ova gusjenica buši šljivu, nagriza je iznutra te ostavlja izmet. Napadnuti plodovi uglavnom otpadaju. Bolesne plodove treba redovito uklanjati, a oko stabla postaviti pojas za skupljanje gusjenica.Lovni pojas za gusjenice: Pojas širine oko 10 cm možete načiniti od valovite ljepenke te ga staviti oko stabla na otprilike 20 cm iznad tla. Gusjenice u ljepenki traže utočište za kukuljenje. Pojas se postavlja ujesen (prije nego što gusjenica ode na prezimljavanje) ili sredinom ljeta (između dva pokoljenja). Ako ga stavite ujesen, trebat ćete ga skinuti tijekom zime ili početkom proljeća, te ga uništiti ili spaliti. Pojas stavljen tijekom ljeta morat ćete uništavati svakih 10-ak dana te stavljati novi. Ovakav pojas možete koristiti i na jabukama, kruškama i marelicama, kao zaštitu od gusjenica jabučnog savijača.
Jabučni savijač
Ova mala gusjenica je poput crva. Buši hodnike u mesu jabuke i oko koštica, te ostavlja izmet na njihovu ulazu. Osim jabuka, ponekad napada marelice i kruške. Prirodni neprijatelji gusjenica jabučnog savijača su ptice, osice najeznice i šišmiši, pa stoga ove životinje možete smatrati prijateljima svoga vrta. Uz to, možete postaviti pojas za skupljanje gusjenica, kao što je opisano u prethodnom poglavlju. Preventivno, od početka lipnja stablo možete prskati čajem od pravog pelina.Graškov savijač
Buši plodove graška i graha. Preventivna mjera je izbjegavanje sadnje u vrijeme izlijetanja leptira, a to je tijekom svibnja i lipnja.
Eko vrt: Biološki preparati za zaštitu i jačanje bilja koje možete napraviti sami
Recepti za tekuće biljno gnojivo, biljni čaj, biljnu juhu i biljni ekstrakt
photo credit: menu4340 via photopin cc
photo credit: Peter G Trimming via photopin cc
photo credit: hichako via photopin cc
photo credit: Lazarus Churchyard via photopin cc
Možda će vas još zanimati...
Ekološko vrtlarstvo - Prirodne metode suzbijanja štetnika (2. dio)
Lisne uši, krumpirova zlatica, buhač, grčice, lukova muha, rovac ili vrlac
Otrovne biljke naših domova i okućnica
Upoznajte otrovno sobno i vrtno bilje.
Posted in: 
0 comments:
Objavi komentar