Srčani udar - faktori rizika, simptomi i liječenje

Srčani udar jedan je od glavnih uzroka smrtnosti širom svijeta. Razumijevanje faktora rizika, simptoma i mogućnosti liječenja srčanog udara ključno je za prevenciju i upravljanje ovim prijetećim stanjem - doznajte više.


Što je srčani udar?

Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda, ozbiljno je medicinsko stanje koje nastaje kada se protok krvi u dijelu srca smanji ili potpuno zaustavi, što dovodi do oštećenja srčanog mišića.


Faktori rizika

Faktori rizika za srčani udar mogu se podijeliti na one koje možemo kontrolirati i one koje ne možemo kontrolirati.

Neizbježni faktori rizika

Dob

Rizik od srčanog udara raste s dobi. Muškarci iznad 45 godina i žene iznad 55 godina imaju povećan rizik.

Spol

Muškarci su u većem riziku od srčanog udara u mlađoj dobi, dok žene postaju podložnije riziku nakon menopauze.

Obiteljska povijest

Ako su bliski rođaci imali srčani udar, postoji veći rizik za pojedinca zbog genetskih čimbenika.

Kontrolabilni faktori rizika

Visoki krvni tlak (hipertenzija)

Kontinuirano povišen krvni tlak može oštetiti arterije, što dovodi do srčanog udara.

Visoki kolesterol

Povišene razine LDL (lošeg) kolesterola mogu uzrokovati stvaranje plakova u arterijama, smanjujući protok krvi.

Pušenje 

Nikotin i druge kemikalije u cigaretama oštećuju krvne žile i povećavaju rizik od srčanih bolesti.

Dijabetes

Visoke razine šećera u krvi mogu oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanog udara.


Pretilost

Prekomjerna tjelesna masa, posebno oko abdomena, povezana je s povećanim rizikom od srčanih bolesti.

Neaktivnost

Nedostatak tjelesne aktivnosti može dovesti do prekomjerne tjelesne mase, visokog krvnog tlaka i drugih problema koji povećavaju rizik od srčanog udara.

Stres

Dugotrajni stres može doprinijeti srčanim bolestima i povećati rizik od srčanog udara.


Simptomi srčanog udara


Simptomi srčanog udara mogu se razlikovati među osobama, no najčešći znakovi uključuju:

  • Bol u prsima: osobe često opisuju bol kao težinu, pritisak, ili osjećaj stegnutosti u sredini prsnog koša. Bol može trajati nekoliko minuta ili do nekoliko sati.
  • Nelagoda u gornjem dijelu tijela:  bol ili nelagoda mogu se proširiti na ruke, leđa, vrat, čeljust ili stomak.
  • Pojačano znojenje: osobe mogu doživjeti intenzivno znojenje, pri čemu je koža hladna i ljepljiva.
  • Nekontrolirani umor: neobjašnjiva iscrpljenost, čak i u stanju mirovanja.
  • Mučnina ili povraćanje: mogu se pojaviti mučnina, povraćanje ili bol u stomaku.
  • Otežano disanje: može doći do problema s disanjem, koji se gu pojaviti sa ili bez bolova u prsima.

Važno je napomenuti da ne doživljavaju svi ljudi istovremeno sve ove simptome - kod nekoga će se pojaviti možda samo jedan, a kod nekog drugoga više navedenih simptoma. Kod žena, starijih osoba i osoba s dijabetesom simptomi mogu biti manje izraženi. Ukoliko sumnjate na srčani udar kod sebe ili kod nekog drugog, odmah pozovite hitnu pomoć!

Liječenje srčanog udara


Liječenje srčanog udara ima za cilj što brže obnavljanje protoka krvi u srčanom mišiću, smanjenje oštećenja srca i prevenciju budućih srčanih udara. Terapije uključuju:

  • Lijekovi: koriste se lijekovi kao što su antitrombocitni lijekovi (aspirin),
    antikoagulansi, beta-blokatori, ACE-inhibitori i statini, ovisno o specifičnostima pacijentovog stanja.
  • Angioplastika: postupak u kojem se kroz kateter umetne balon koji se napuhava kako bi se otvorila sužena arterija, često uz ugradnju stenta.
  • Srčana premosnica (bajpas): kirurška procedura koja stvara novu putanju za krv oko blokiranih arterija srca koristeći krvne žile iz drugih dijelova tijela.
  • Rehabilitacija: programi rehabilitacije srca uključuju fizičke vježbe, obrazovanje o zdravom načinu života i psihološku podršku.

Mogućnosti preventive


Prevencija srčanog udara ključna je za smanjenje rizika i očuvanje zdravlja srca. Dva ključna područja preventive uključuju prehranu i stil života.

Prehrana

Smanjenje unosa zasićenih i transmasti
: zasićene masti (koje se nalaze u crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima) i transmasti (često u prerađenoj hrani) mogu povećati razinu LDL kolesterola i time povećati rizik od srčanih bolesti. Preporučuje se konzumacija nezasićenih masti, kao što su one koje se nalaze u maslinovom ulju, avokadu i orašastim plodovima.


Povećanje unosa vlakana: hrana bogata vlaknima, kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke, može pomoći u snižavanju razine LDL kolesterola i poboljšanju zdravlja srca.

Kontrola unosa soli: prekomjeran unos soli može dovesti do povišenog krvnog tlaka. Preporučuje se ograničiti unos soli i izbjegavati procesiranu hranu koja sadrži visoke razine natrija.

Povećanje unosa omega-3 masnih kiselina: omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi (npr. losos, skuša) i lanenom sjemenu, mogu pomoći u smanjenju upale i poboljšanju zdravlja srca.

Stil života

Redovita tjelesna aktivnost: preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, poput brze šetnje, biciklizma ili plivanja. Tjelesna aktivnost pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase, reguliranju krvnog tlaka i poboljšanju razine kolesterola.

Održavanje zdrave tjelesne mase: postizanje i održavanje zdrave tjelesne mase pomaže u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Pretilost, posebno abdominalna, povećava rizik od hipertenzije, dijabetesa i visokog kolesterola.

Prestanak pušenja: prestanak pušenja ključan je za smanjenje rizika od srčanih bolesti. Nikotin i druge kemikalije u cigaretama negativno utječu na krvne žile i srce.

Upravljanje stresom: stres može negativno utjecati na srčano zdravlje. Tehnike poput meditacije, joge, i vođenje zdravog načina života mogu pomoći u upravljanju stresom.


Zaključak


Srčani udar je ozbiljno stanje koje zahtijeva pravilan pristup prevenciji i liječenju. Razumijevanje faktora rizika, prepoznavanje simptoma i primjena pravih tretmana mogu značajno smanjiti posljedice srčanog udara. Prehrana i stil života igraju ključnu ulogu u prevenciji i rehabilitaciji, a provedba zdravih životnih navika može pomoći u očuvanju zdravlja srca i smanjenju rizika od budućih srčanih problema.


Reference

1. National Heart, Lung, and Blood Institute. (2021). "Heart Attack." Retrieved from https://www.nhlbi.nih.gov/health-topics/heart-attack.
2. American Heart Association. (2023). "Understanding and Preventing Heart Disease." Retrieved from https://www.heart.org/en/health-topics/heart-disease.


Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More
Protected by Copyscape Duplicate Content Detection Tool