Kućni ljubimci i zdravlje: prijatelji za tijelo i dušu

Kućni ljubimci imaju dubok i značajan utjecaj na zdravlje svojih vlasnika, pružajući ne samo fizičku aktivnost već i emocionalnu podršku. Od davnina, ljudi su živjeli u simbiozi s različitim životinjama, razvijajući poseban odnos temeljen na povjerenju i ljubavi. U modernom svijetu, znanstvena istraživanja potvrdila su ono što su naši preci intuitivno znali - kućni ljubimci mogu pozitivno utjecati na naše tjelesno i psihičko zdravlje. Tjelesno zdravlje Posjedovanje kućnih ljubimaca, osobito pasa, često potiče na veći stupanj tjelesne aktivnosti. Šetnje sa psom pridonose redovitoj tjelovježbi koja može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, regulirati tjelesnu težinu i poboljšati opće fizičko stanje. Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Missouriju pokazalo je da redovito hodanje s psom može smanjiti rizik od pretilosti i hipertenzije kod vlasnika . Također, vlasnici pasa imaju nižu razinu triglicerida i kolesterola u krvi, što dodatno smanjuje rizik od srčanih bolesti. Osim p...

Melatonin - slatka uspavanka za naš mozak

Za melatonin najčešće doznajemo tek kada u ljekarni zatražimo pomoć kod nesanice. No što je zapravo melatonin i koja je njegova uloga u našemu organizmu? Sljedeći članak donosi osnovne informacije, simptome manjka te načine nadomještanja ovoga važnoga hormona.


Jenny Kristina Nilsson via photopin cc

Melatonin i njegova uloga u organizmu


Melatonin je kemijski spoj koji se prirodno pojavljuje u bakterijama, biljkama, životinjama i ljudima. U ljudskom organizmu, hormon melatonin je proizvod lučenja epifize, majušne endokrine žlijezde smještene u našemu mozgu. Primarna uloga melatonina kod ljudi je sudjelovanje u sustavu regulacije ciklusa budnosti i spavanja.

Početkom devedesetih godina, znanstvena su istraživanja otkrila da melatonin ima još jednu važnu funkciju – zaštitu naših stanica od slobodnih radikala. Naime, ovaj moćni antioksidans se udružuje s ostalim antioksidansima i pojačava njihovo ukupno djelovanje. Štoviše, dokazano je da je melatonin čak dvostruko snažniji od vitamina E, koji se do tada smatrao najučinkovitijim antioksidansom u ljudskom tijelu.

Također, postoje naznake da melatonin može povoljno utjecati na imunološki sustav. Iako su klinička istraživanja tek u tijeku, pretpostavlja se da melatonin može pomoći kod virusnih i bakterijskih upala, a spominje se i potencijal u liječenju karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije i seksualne disfunkcije.

Lučenje melatonina se kod čovjeka prirodno smanjuje starenjem. To je razlog zbog kojega s godinama obično sve kasnije liježemo i sve se ranije budimo. Manjak melatonina produžuje vrijeme potrebno za padanje u san te može prouzročiti i češća buđenja tijekom noći

Kako melatonin djeluje?


Hormon melatonin kemijski uzrokuje pospanost i snižavanje tjelesne temperature, čime uvodi tijelo u san. Međutim, melatonin je zapravo tek jedan od rezultata regulacije dnevnog bioritma. Naime, centralni živčani sustav je taj koji upravlja radom žlijezda, a to onda uključuje i epifizu i lučenje melatonina.

Melatonin i sunčeva svjetlost


Možda ste se ponekad pitali zbog čega ste za oblačnih dana ili tijekom zimskih mjeseci toliko pospani. Odgovor leži u melatoninu. Naime, izloženost sunčevoj svjetlosti sprječava lučenje melatonina, dok ga manjak svjetlosti potiče.

Simptomi nedostatka melatonina u organizmu


Nesanica je jedan od najočitijih simptoma manjka melatonina. Poremećeni sustav regulacije sna može uzrokovati nemogućnost da čovjek zaspi unatoč umoru, ili česta buđenja tijekom noći. Niska razina melatonina u organizmu se također povezuje s tjeskobom, PMS-om i depresijom. Dokazano je da niska razina ovoga hormona povećava rizik obolijevanja od dijabetesa tipa 2. Manjak melatonina je utvrđen kod ljudi s rakom dojke ili prostate, smanjenim dotokom krvi u srce, Alzheimerovom bolešću, kao i drugim vrstama demencija. Zasada, međutim, nije jasno je li manjak melatonina uzrok ili posljedica takvih stanja.

Prirodni izvori melatonina


Ukoliko sumnjate u manjak melatonina u organizmu, postoji nekoliko jednostavnih načina na koji taj problem možete pokušati riješiti:

  • tijekom dana što više boravite na suncu, odnosno dnevnoj svjetlosti, a smanjite izloženost svjetlosti tijekom večernjih sati
  • osigurajte svome tijelu dovoljno hranjivih tvari, osobito kalcija, magnezija i nikotinske kiseline, odnosno vitamina B3
  • povećajte unos triptofana, esencijalne aminokiseline, koja se u složenim biokemijskim reakcijama može pretvoriti u melatonin. Prirodni izvori triptofana su žitarice poput ječma, zobi ili riže, te sjemenke bundeve, bademi, rajčice, đumbir i neki mliječni proizvodi. Od vrsta mesa u kojima se može pronaći triptofan valja izdvojiti piletinu i puretinu. Mnoge će sigurno obradovati činjenica da i konzumacija piva (zahvaljujući udjelu ječma) također povećava razinu melatonina u krvi.


Melatonin za dobar san


Ukoliko ste izmučeni nesanicom, a svi pokušaji da prirodno nadomjestite mogući manjak melatonina nisu donijeli željeni rezultat, dobra je vijest da postoji barem privremeno rješenje. Melatonin je u raznim kombinacijama dostupan u slobodnoj prodaji u ljekarnama. Ipak, prije nego što posegnete za kapsulom melatonina, promislite je li vaša nesanica doista povezana s nedostatkom melatonina ili je pak posljedica eventualnog stresnog razdoblja u životu.

(mjerenje razine melatonina u Hrvatskoj se trenutačno radi samo u nekim zdravstvenim ustanovama i privatnim laboratorijima, a određuje se iz uzorka sline).

Mjere opreza kod uzimanja melatonina


Prema direktivama Europske unije dnevna preporučena doza melatonina ne bi trebala biti veća od 1 mg. Kod većih doza zabilježene su nuspojave poput glavobolje, hormonske neravnoteže, mučnina, mamurluka i uznemirujućih snova.

Iako melatonin ne može izazvati kemijsku ovisnost (poput cigareta ili sedativa), s vremenom možete postati psihološki ovisni o njemu. Stoga je melatonin preporučljivo uzimati samo povremeno te po mogućnosti uz liječnički nadzor.