Melatonin - slatka uspavanka za vaš mozak

Za melatonin najčešće doznajemo tek kada u ljekarni zatražimo pomoć kod nesanice. No, što je zapravo melatonin i koja je njegova uloga u našemu organizmu? Sljedeći članak donosi osnovne informacije, simptome manjka te načine nadomještanja ovoga važnoga hormona.

Melatonin i njegova uloga u organizmu

Melatonin je kemijski spoj koji se prirodno pojavljuje u bakterijama, biljkama, životinjama i ljudima. U ljudskom organizmu, hormon melatonin je proizvod lučenja epifize, majušne endokrine žlijezde smještene u našemu mozgu. Primarna uloga melatonina kod ljudi je sudjelovanje u sustavu regulacije ciklusa budnosti i spavanja.



Početkom devedesetih godina, znanstvena su istraživanja otkrila da melatonin ima još jednu važnu funkciju – zaštitu naših stanica od slobodnih radikala. Naime, ovaj moćni antioksidans se udružuje s ostalim antioksidansima i pojačava njihovo ukupno djelovanje. Štoviše, dokazano je da je melatonin čak dvostruko snažniji od vitamina E, koji se do tada smatrao najučinkovitijim antioksidansom u ljudskom tijelu.

Također, postoje naznake da melatonin može povoljno utjecati na imunološki sustav. Iako su klinička istraživanja tek u tijeku, pretpostavlja se da melatonin može pomoći kod virusnih i bakterijskih upala, a spominje se i potencijal u liječenju karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije i seksualne disfunkcije.

Lučenje melatonina se kod čovjeka prirodno smanjuje starenjem. To je razlog zbog kojega s godinama obično sve kasnije liježemo i sve se ranije budimo. Manjak melatonina produžuje vrijeme potrebno za padanje u san te može prouzročiti i češća buđenja tijekom noći

Kako melatonin djeluje?

Hormon melatonin kemijski uzrokuje pospanost i snižavanje tjelesne temperature, čime uvodi tijelo u san. Međutim, melatonin je zapravo tek jedan od rezultata regulacije dnevnog bioritma. Naime, centralni živčani sustav je taj koji upravlja radom žlijezda, a to onda uključuje i epifizu i lučenje melatonina.

Melatonin i sunčeva svjetlost

Možda ste se ponekad pitali zbog čega ste za oblačnih dana ili tijekom zimskih mjeseci toliko pospani. Odgovor leži u melatoninu. Naime, izloženost sunčevoj svjetlosti sprječava lučenje melatonina, dok ga manjak svjetlosti potiče.

Simptomi nedostatka melatonina u organizmu

Nesanica je jedan od najočitijih simptoma manjka melatonina. Poremećeni sustav regulacije sna može uzrokovati nemogućnost da čovjek zaspi unatoč umoru, ili česta buđenja tijekom noći. Niska razina melatonina u organizmu se također povezuje s tjeskobom, PMS-om i depresijom. Dokazano je da niska razina ovoga hormona povećava rizik obolijevanja od dijabetesa tipa 2. Manjak melatonina je utvrđen kod ljudi s rakom dojke ili prostate, smanjenim dotokom krvi u srce, Alzheimerovom bolešću, kao i drugim vrstama demencija. Zasada, međutim, nije jasno je li manjak melatonina uzrok ili posljedica takvih stanja.

Prirodni izvori melatonina

Ukoliko sumnjate u manjak melatonina u organizmu, postoji nekoliko jednostavnih načina na koji taj problem možete pokušati riješiti:

• tijekom dana što više boravite na suncu, odnosno dnevnoj svjetlosti, a smanjite izloženost svjetlosti tijekom večernjih sati
• osigurajte svome tijelu dovoljno hranjivih tvari, osobito kalcija, magnezija i nikotinske kiseline, odnosno vitamina B3
• povećajte unos triptofana, esencijalne aminokiseline, koja se u složenim biokemijskim reakcijama može pretvoriti u melatonin. Prirodni izvori triptofana su žitarice poput ječma, zobi ili riže, te sjemenke bundeve, bademi, rajčice, đumbir i neki mliječni proizvodi. Od vrsta mesa u kojima se može pronaći triptofan valja izdvojiti piletinu i puretinu. Mnoge će sigurno obradovati činjenica da i konzumacija piva (zahvaljujući udjelu ječma) također povećava razinu melatonina u krvi.

Melatonin za dobar san


Ukoliko ste izmučeni nesanicom, a svi pokušaji da prirodno nadomjestite mogući manjak melatonina nisu donijeli željeni rezultat, dobra je vijest da postoji barem privremeno rješenje. Melatonin je u raznim kombinacijama dostupan u slobodnoj prodaji u ljekarnama. Ipak, prije nego što posegnete za kapsulom melatonina, promislite je li vaša nesanica doista povezana s nedostatkom melatonina ili je pak posljedica eventualnog stresnog razdoblja u životu.

(mjerenje razine melatonina u Hrvatskoj se trenutačno radi samo u nekim zdravstvenim ustanovama i privatnim laboratorijima, a određuje se iz uzorka sline).

Mjere opreza kod uzimanja melatonina

Iako se na hrvatskom tržištu još mogu pronaći proizvodi koji sadrže do 3 mg melatonina, prema direktivama Europske unije ta količina ne bi trebala biti veća od 1 mg. Američki stručnjaci također upozoravaju da dnevne doze ne bi smjele prijeći 1 mg. Kod većih doza zabilježene su nuspojave poput glavobolje, hormonske neravnoteže, mučnina, mamurluka i uznemirujućih snova.

Iako melatonin ne može izazvati kemijsku ovisnost (poput cigareta ili sedativa), s vremenom možete postati psihološki ovisni o njemu. Stoga je melatonin preporučljivo uzimati samo povremeno te po mogućnosti uz liječnički nadzor.

Fotografija

photo credit: Jenny Kristina Nilsson via photopin cc

 

Posted in: Nesanica, Zdravlje