Doplatak za pomoć i njegu te osobna invalidnina dvije su moguće opcije novčane pomoći iz sustava socijalne skrbi za oboljele od Alzheimerove bolesti. Doznajte kako ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ili pravo na invalidninu za oboljeloga od Alzheimera.
 |
| Image by Steve Buissinne from Pixabay |
Jedan od izazova s kojima se susreću njegovatelji oboljelih od Alzheimera svakako je problem s financijama. Oboljeli ima dodatne potrebe za pomoći, lijekovima koji se nadoplaćuju te pomagalima. Također, oboljele osobe u određenoj fazi zahtijevaju cjelodnevnu skrb, a mogu je dobiti tako da jedan od članova obitelji napusti svoj posao, da se angažira vanjski njegovatelj ili da se oboljela osoba smjesti u prikladnu ustanovu. Sva rješenja predstavljaju opterećenje za obiteljski proračun. Iako pomoć koju možete dobiti od države nije velika, ipak će pokriti barem dio novonastalih troškova te se stoga vrijedi potruditi oko njezina ishođenja.
Valja ipak napomenuti kako pravo na doplatak ne mogu ostvariti osobe kojima je "osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi". (izvor: Središnji državni portal). Također, invalidnina se ne može priznati "osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi ili drugim propisima". (izvor: Središnji državni portal)
Alzheimerova bolest i invaliditet
Nažalost, u našemu je sustavu Alzheimerova bolest još nedovoljno prepoznata kao jedan od uzroka invaliditeta. Stoga će vrednovanje stupnja invaliditeta kod pojedinca često ovisiti o proizvoljnoj procjeni stručnoga tima pri lokalnom Centru za vještačenje. Zbog toga je izuzetno važno prije podnošenja zahtjeva za novčanu pomoć osigurati stručno mišljenje neurologa, psihijatra te drugih liječnika koji prate oboljeloga s dijagnozom Alzheimerove bolesti. Zamolite da vam navedeni liječnici napišu detaljan status oboljele osobe, temeljen na kliničkom pregledu, potrebnim testiranjima i pretragama, kao i na heteropodatcima koje ćete dati vi i/ili drugi članovi obitelji. Status mora sadržavati procjenu stupnja Alzheimerove bolesti, ocjenu trenutačnih kognitivnih sposobnosti, kao i mogućnosti (ne)samostalnog funkcioniranja oboljeloga u svakodnevnom životu te razinu potrebne skrbi.
Neka od pitanja na koja bi status pacijenta trebao odgovoriti su sljedeća:
- Može li se osoba samostalno odjenuti, hraniti, obavljati osobnu higijenu?
- Koristi li toalet ili je djelomično ili potpuno inkontinentna, koristi li uloške ili pelene?
- Može li se brinuti o kućanstvu, financijama, uzimati propisanu terapiju?
- Ima li još kakve dijagnoze koje utječu na njezino funkcioniranje?
- Kako se snalazi u vremenu i prostoru, prepoznaje li ljude oko sebe?
- Je li pokretna, slabo pokretna ili nepokretna?
- Ima li kakvih promjena u ponašanju koji zahtijevaju dodatno zalaganje njegovatelja, primjerice agitacija, halucinacije, odbijanje hrane, agresija, jaukanje, dozivanje, lutanje i slično?
- Kako spava, ima li noćne more i strahove, traži li posebnu pažnju tijekom noći?
Doplatak za pomoć i njegu ili invalidnina?
Općenito, osobe s teškim invaliditetom (4. stupanj) mogu ostvariti invalidninu, koja se onda ostvaruje u punom (1500 kn) ili smanjenom iznosu, ovisno o visini prihoda.
Doplatak za pomoć i njegu ostvaruju osobe koje se, ukratko rečeno, ne mogu same brinuti o sebi, a čiji prihodi ne prelaze zadani dohodovni cenzus, i/ili koje imaju teži invaliditet (3. stupanj) ili teže trajne promjene u zdravstvenom stanju (primjerice neka teža bolest).
Doplatak za pomoć i njegu (DPNJ)
Doplatak za pomoć i njegu, u punom (600 kn) ili smanjenom iznosu (420 kn), može se ostvariti prema opsegu potrebne njege – puni iznos za potpunu njegu ili smanjeni za smanjenu njegu, što se utvrđuje vještačenjem.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu (u daljnjem tekstu DPNJ), prema Središnjem državnom portalu, priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.
Na istom Portalu je navedeno i tko ne može ostvariti DPNJ. Između ostaloga, to su osobe koje imaju sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, koje imaju u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim ovoga u kojemu stanuju ili imaju prihode koji prelaze dohodovni cenzus. Trenutačno je to za samca 1250 kn, odnosno 1000 kn po članu kućanstva, računajući prosjek posljednja tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva.
Međutim, u pojedinim slučajevima dozvoljene su iznimke. Tako neovisno o mjesečnom prihodu i vlasništvu druge nekretnine, pravo na puni iznos DPNJ ostvaruje osoba kojoj se utvrdi teži invaliditet (3. stupanj), osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju te slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život. Detaljnije informacije potražite na dolje navedenoj poveznici.
Izvor: Središnji državni portal/doplatak
Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobama s teškim invaliditetom, odnosno teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju.
Za osobu koja nema prihoda, osobna invalidnina iznosi 1500 kn. Ako osoba ostvaruje neki drugi prihod, invalidnina se računa kao razlika između 1500 kn i prosječnog prihoda u posljednja tri mjeseca. Međutim, ovdje je bitno naglasiti da se u taj prihod ne računa plaća, autorski honorar, zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja koja je ostvarena na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, mirovina do iznosa najniže i još neka sredstva koja korisnik ostvaruje po drugim osnovama. Detaljnije informacije potražite na dolje navedenoj poveznici.
Osobna invalidnina
Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobama s teškim invaliditetom, odnosno teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju.
Za osobu koja nema prihoda, osobna invalidnina iznosi 1500 kn. Ako osoba ostvaruje neki drugi prihod, invalidnina se računa kao razlika između 1500 kn i prosječnog prihoda u posljednja tri mjeseca. Međutim, ovdje je bitno naglasiti da se u taj prihod ne računa plaća, autorski honorar, zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja koja je ostvarena na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, mirovina do iznosa najniže i još neka sredstva koja korisnik ostvaruje po drugim osnovama. Detaljnije informacije potražite na dolje navedenoj poveznici.
Napomena: ovisno o visini prihoda, invalidnina može biti i manja od doplatka za pomoć i njegu! Stoga je prije podnošenja zahtjeva potrebno konzultirati se sa socijalnim radnikom, kako bi se odabrala povoljnija opcija novčane pomoći.
Primjer izračuna osobne invalidnine
Osoba ima mirovinu 3000 kn, a ostvaruje pravo na osobnu invalidninu. Invalidnina se u ovom slučaju računa na sljedeći način:- utvrđuje se iznos najniže mirovine za 40 godina staža, koja u trenutku pisanja ovoga teksta iznosi 68,45 kn po godini staža, odnosno 2738 kn (ovaj je podatak varijabilan i mijenja se sukladno usklađivanju mirovina s plaćama).
- od mirovine koju ostvaruje osoba oduzimamo iznos najniže mirovine, dakle 3000 – 2738 kn, što iznosi 262 kn
- dobivenu razliku oduzimamo od punog iznosa invalidnine, dakle 1500-262= 1238 kn
Dodatne pogodnosti za korisnike osobne invalidnine
Korisnici osobne invalidnine u RH oslobođeni su plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Uz to, imaju pravo na naknadu za "ugroženog kupca energenata". To znači da korisniku pripada pravo na sufinanciranje troškova električne energije do najviše 200 kuna mjesečno.
Kako biste ostvarili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, potrebno je u HZZO odnijeti pravomoćno Rješenje Centra za socijalnu skrb o osobnoj invalidnini.
Pravo na naknadu za električnu energiju Rješenjem odobrava CZSS, a također na temelju pravomoćnog Rješenja o osobnoj invalidnini.
Doznajte više: Središnji državni portal /Naknada za ugroženog kupca energenata
Kako ostvariti pravo na DPNJ ili invalidninu?
Pravo na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu ostvaruje se podnošenjem zahtjeva nadležnom Centru za socijalnu skrb. Obrazac zahtjeva možete osobno preuzeti u lokalnom CZSS-u, a neki centri omogućuju i preuzimanje obrasca online, obično s njihove službene web stranice. Ako niste sigurni trebate li podnijeti zahtjev za DPNJ ili invalidninu, konzultirajte se s dodijeljenim socijalnim radnikom. Zamolite da vas uputi na povoljniju opciju, s obzirom na prihode kućanstva, kao i na procijenjeni stupanj invaliditeta.
Zahtjev može podnijeti oboljela osoba, skrbnik ili član obitelji. Već zbog same prirode bolesti, oboljeli od Alzheimera uglavnom nisu u stanju sami podnijeti zahtjev te je stoga ovaj zadatak na članu obitelji ili skrbniku. Iznos pomoći uplaćivat će se na račun oboljele osobe ili račun skrbnika, odnosno člana obitelji, kako već odlučite u zahtjevu.
Uz zahtjev je potrebno priložiti sljedeće dokumente:
- preslike relevantne medicinske dokumentacije (otpusna pisma, nalazi, mišljenja)
- vlasnički list
- izvod iz katastra
- prosjek prihoda u zadnja 3 mjeseca za članove kućanstva
- preslika bankovne iskaznice računa na koji će se vršiti uplate
Nakon što CZSS zaprimi i obradi vaš zahtjev, bit ćete pozvani na vještačenje u nadležni Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na vještačenje će biti pozvana osoba za koju se podnosi zahtjev, ali ako zbog opravdanih razloga ona nije u mogućnosti nazočiti istomu, konzultirajte se sa Zavodom o alternativama. Iz moga vlastitog iskustva, na vještačenje može doći osoba koja je podnijela zahtjev, a mora ponijeti svu originalnu medicinsku dokumentaciju na uvid vještaku (uz zahtjev su predane preslike).
Na temelju nalaza vještačenja, Centar za socijalnu skrb donosi rješenje o vašem zahtjevu, kojim se on potpuno ili djelomično usvaja, odnosno odbija. Na rješenje imate pravo žalbe.
Navedena procedura (od zahtjeva do rješenja) obično traje nekoliko mjeseci, ovisno o količini predmeta i brzini rada u pojedinom CZSS-u i Zavodu za vještačenje. Međutim, doplatak ili invalidnina se obračunava od datuma podnošenja zahtjeva. To u praksi znači da ćete s prvom isplatom dobiti i zaostatke od datuma predaje zahtjeva.
Dodatni savjeti
- kada pripremate medicinsku dokumentaciju, obratite pozornost da priložite sve nalaze, otpusna pisma ili mišljenja za koje smatrate da utječu na stupanj invaliditeta osobe, kao i na njezinu sposobnost samostalnog funkcioniranja. Primjerice, otpusno pismo nakon moždanog udara, srčanog udara i slično.
- ako osoba već ima neko tjelesno oštećenje, svakako priložite dokaze o istome (primjerice, ima samo jedan bubreg).
- ako osoba ima problema s pokretljivošću, nastojte osigurati što svježije nalaze fizijatra, mišljenje fizioterapeuta, dokaze o provedenim fizikalnim terapijama i slično.
- budući da se zloćudna oboljenja (karcinom) karakteriziraju kao teže ili teške trajne promjene u zdravstvenom stanju, nalazi onkologa su značajna stavka u ostvarivanju prava na doplatak i invalidninu. Ovdje spadaju svi nalazi koji su povezani sa zloćudnim oboljenjem – UZV, rentgen, biopsija, kirurgija itd.
- zbog progresivne prirode Alzheimerove bolesti, osigurajte također što noviji nalaz neurologa ili psihijatra. Zamolite da vam navedeni liječnici napišu što detaljniji status oboljele osobe, već prema uputama koje sam navela u prvim poglavljima ovoga teksta.
- budući da velik broj oboljelih od Alzheimerove bolesti boluje i od dijabetesa tipa 2, osigurajte nalaz endokrinologa/dijabetologa. Koristi li oboljeli inzulin ili tablete? Je li sposoban sam uzimati propisanu terapiju?
- boluje li osoba i od neke teške kronične bolesti, svakako priložite i te nalaze, a liječnika koji prati kroničnu bolest zamolite da vam napiše status pacijenta, s naglaskom na utjecaj bolesti na samostalno funkcioniranje osobe u svakodnevnom životu, odnosno razinu potrebne pomoći druge osobe.
