Smokva - nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka na svijetu, čiji su plodovi neizostavan dio mediteranske prehrane. Osim što pruža slatkoću i užitak, smokva obiluje nutritivnim vrijednostima i ljekovitim svojstvima koja doprinose očuvanju zdravlja. U ovom članku istražujemo zašto je smokva pravi dar prirode te kako možete iskoristiti njene brojne blagodati.

Opis i podrijetlo biljke

Image by JackieLou DL from Pixabay

Smokva (Ficus carica) je listopadno stablo iz porodice dudovki (Moraceae), koje može u visinu narasti do 10 metara. Smatra se da potječe iz zapadnog dijela Azije, a odatle se proširila na cijelo područje Mediterana, gdje se uzgaja već tisućama godina. Njeno ime, Ficus carica, povezuje se s Karijom, regijom u Maloj Aziji gdje se smokva prvotno uzgajala. Smokva je poznata po svojim neobičnim plodovima, koji tehnički nisu plodovi u pravom smislu riječi, već su to srasli cvjetovi, tzv. sikoniji. Unutrašnjost smokve ispunjena je sitnim sjemenkama, koje su zapravo pravi plodovi.

Smokva cvate i plodonosi u nekoliko faza tijekom godine, ovisno o sorti, klimi i uvjetima uzgoja. Uz rane ljetne plodove postoje i kasni ljetni plodovi, koji su puno bogatiji okusom i nutritivnim sastavom.

Nutritivne vrijednosti smokve

Smokva je poznata po svom visokom sadržaju prirodnih šećera, dijetalnih vlakana i raznih esencijalnih nutrijenata. Iako je slatka, smokva sadrži relativno malo kalorija, što je čini izvrsnim dodatkom uravnoteženoj prehrani. U 100 grama svježih smokava nalazimo sljedeće nutritivne vrijednosti:

Ljekovita svojstva smokve

Smokve se u tradicionalnoj medicini koriste tisućama godina zbog svojih mnogobrojnih ljekovitih svojstava. Neki od najvažnijih učinaka na zdravlje uključuju:

• Podrška probavi: smokve su poznate po svom laksativnom učinku, zahvaljujući visokom udjelu dijetalnih vlakana. Redovita konzumacija smokava može pomoći u prevenciji zatvora i održavanju zdravlja probavnog sustava.

• 

  Image by Hans from Pixabay

  Kontrola razine šećera u krvi: iako su prirodno slatke, smokve imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuju nagle skokove razine šećera u krvi. Studije su pokazale da smokve mogu pomoći u regulaciji razine glukoze u krvi, što ih čini korisnim dodatkom prehrani za osobe s dijabetesom.
• Zdravlje srca: visok sadržaj kalija u smokvama pomaže u održavanju normalnog krvnog tlaka, dok dijetalna vlakna smanjuju razinu "lošeg" LDL kolesterola, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
• Protuupalna svojstva: smokve sadrže bioaktivne spojeve poput polifenola i
  flavonoida, koji imaju snažno protuupalno djelovanje. Ovi spojevi pomažu u smanjenju upalnih procesa u tijelu, što može biti korisno za osobe koje pate od kroničnih upala.
• Jačanje imunološkog sustava: smokve su bogate antioksidansima, uključujući vitamin C, koji podržavaju imunološki sustav i pomažu u borbi protiv infekcija.
• Zdravlje kostiju: kalcij, magnezij i fosfor, koji su prisutni u smokvama, igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i prevenciji osteoporoze.

Sušene smokve - hranjiva i ljekovita poslastica

Sušene smokve su koncentriran izvor energije i hranjivih tvari. Sušenjem se uklanja voda, čime se povećava koncentracija šećera i drugih nutrijenata. Tako se energetska vrijednost sušene smokve utrostručuje u odnosu na svježi plod te u 100 g sadrži čak 249 kalorija. Što se tiče sadržaja vrijednih minerala, on je otprilike 5 puta veći nego u svježem plodu! Zbog povećane koncentracije šećera, sušena smokva je odličan izbor kao prirodni zaslađivač ili zdravi međuobrok. Međutim, iz istoga razloga dijabetičari trebaju biti oprezni i umjereni u konzumaciji sušenih smokava.

Ljekovita svojstva sušenih smokava uključuju poticanje zdravlja probavnog sustava, jačanje imunološkog sustava te poboljšanje zdravlja srca i kostiju. Osim toga, sušene smokve se često koriste kao prirodni laksativ.

Zanimljivosti o smokvama

• Smokva je bila jedna od prvih biljaka koju su ljudi počeli kultivirati, a njena prisutnost seže unatrag do 9400. godine prije Krista. Smokve su također bile iznimno cijenjene u antičkim civilizacijama. U starom Egiptu, Grčkoj i Rimu, smokve su bile simbol plodnosti i prosperiteta.
• Jedna od zanimljivosti o smokvi je da ona zapravo ne cvate na način na koji to čine većina drugih biljaka. Njeni cvjetovi se nalaze unutar samog ploda, a oprašivanje često obavljaju posebne vrste osa koje ulaze u plod kako bi položile jajašca. Ovaj složeni odnos između smokve i osa je primjer koevolucije i fascinantan je dio smokvinog životnog ciklusa.
• Osim toga, smokve su korištene i u medicini kroz povijest. Stari Grci i Rimljani su ih koristili za liječenje raznih bolesti, uključujući bolesti kože, upale i probavne tegobe.
• Smokva je također povezana s brojnim kulturnim i religijskim simbolizmima. U Bibliji, smokvino lišće je bilo prvo odijelo koje su nosili Adam i Eva nakon što su postali svjesni svoje golotinje. U islamskoj tradiciji, smokva je spomenuta u Kur'anu kao "voće raja".

Izreke o smokvama

"Smokva je simbol plodnosti i snage, njeni plodovi hrane tijelo, ali i dušu." (nepoznat autor)

"Smokve, bogatstvo zemlje, slast koju priroda daruje." (starogrčka poslovica)

"Nema boljeg lijeka od smokve, to je dar prirode svakom čovjeku." (nepoznat autor)

"Smokva je majka svega voća, jer iz nje teče slatkoća i mudrost." (rimska poslovica)

"Kao što smokva nosi plodove u izobilju, tako i mi trebamo nositi plodove dobrote u svojim djelima." (nepoznat autor)

Zaključak

Smokva je pravo čudo prirode, bogata nutritivnim vrijednostima i ljekovitim svojstvima. Njena povijest, kulturni značaj i zdravstvene blagodati čine je neizostavnim dijelom zdrave prehrane. Uvrstite smokve u svoj jelovnik i obogatite svoju prehranu ovim drevnim plodom koji će vam pružiti i zdravlje i užitak.

Reference:

1. Smith, A. (2022). Nutritional Benefits of Figs. Journal of Food and Nutrition.
2. Johnson, M. (2021). The Healing Properties of Figs: A Historical Perspective. International Journal of Herbal Medicine.
3. Brown, C. (2020). Figs and Human Health: An Overview. Mediterranean Diet and Health Journal.

4. USDA FoodData Central. (2023). Figs, raw. U.S. Department of Agriculture. Preuzeto iz: https://fdc.nal.usda.gov/

Pročitajte više... »

Banana - hranjiva, ljekovita i dostupna cijele godine

Banana je jedno od najpopularnijih voća na svijetu, omiljena zbog svog slatkog okusa, meke teksture i praktične dostupnosti tijekom cijele godine. Banana je iznimno hranjiva i ljekovita voćka koja donosi mnogobrojne koristi za zdravlje. Doznajte više o banani, njezinoj nutritivnoj vrijednosti, primjeni u prehrani, ljekovitosti, a pročitajte i nekoliko zanimljivosti o ovoj omiljenoj voćki.

Podrijetlo i opis voćke

Banana (Musa spp.) pripada obitelji Musaceae i dolazi iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, konkretno iz područja današnje Malezije, Indonezije i Filipina. Prve su banane uzgajane prije više od 7000 godina, a tijekom stoljeća proširile su se po cijelom svijetu. Danas se uzgajaju u gotovo svim tropskim regijama, s najvećim proizvođačima u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Banane rastu na biljci koja je tehnički zeljasta biljka, a ne drvo, unatoč svojoj visini koja može doseći i do 7 metara. Plod banane je zapravo bobica koja raste u grozdovima, svaki grozd može sadržavati i do 200 banana. Kora banane je glatka i žuta kad je zrela, dok je unutrašnjost meka, slatka i kremaste teksture. Zrele banane su izuzetno osjetljive na niske temperature te se često čuvaju na sobnoj temperaturi kako bi se spriječilo da posmeđe.

Nutritivne vrijednosti

Banana je bogata hranjivim tvarima koje pružaju mnoge zdravstvene koristi. Slijedi tablica s nutritivnim vrijednostima za 100 grama sirovog ploda banane:

Primjena u prehrani

Banane su izuzetno korisne u prehrani djece i odraslih zbog svoje nutritivne vrijednosti i praktičnosti.

Za djecu: banane su često prvi čvrsti obrok koji bebe probaju zbog svoje meke teksture i blagog okusa. One su lako probavljive i rijetko izazivaju alergije, što ih čini idealnom hranom za bebe. Djeci banane pružaju energiju potrebnu za rast i razvoj, a bogate su vlaknima koja pomažu u održavanju zdravog probavnog sustava. Također, visok udio kalija pomaže u pravilnom razvoju mišića i živčanog sustava.

Za odrasle: banane su odličan izbor za doručak, međuobrok ili dodatak raznim jelima. Zahvaljujući visokom udjelu ugljikohidrata, pružaju brzu energiju, što ih čini idealnim za osobe koje se bave fizičkim aktivnostima. Kalij u bananama pomaže u održavanju normalnog krvnog tlaka, dok vlakna pomažu u održavanju zdravlja probavnog sustava i prevenciji zatvora. Vitamin B6 podržava funkciju mozga i pomaže u proizvodnji serotonina, hormona sreće.

Za sportaše: banane su odličan izvor brzo dostupne energije zbog visokog udjela ugljikohidrata, što ih čini idealnim međuobrokom prije ili nakon treninga. Također, visok sadržaj kalija u bananama pomaže u nadoknadi izgubljenih elektrolita i sprječavanju grčeva u mišićima.

Recept za smoothie od banane

Smoothie od banane je jednostavan i ukusan način da unesete sve hranjive tvari ove voćke. Evo jednog jednostavnog recepta:

Sastojci:
1 velika zrela banana
1 šalica mlijeka (može i biljno mlijeko po izboru)
1/2 šalice jogurta
1 žlica meda ili javorovog sirupa (po želji)
1/2 čajne žličice cimeta (po želji)
Kocke leda (po želji)

Priprema:
Ogulite bananu i narežite je na komade.
U blender stavite bananu, mlijeko, jogurt, med i cimet.
Blendajte dok smjesa ne postane glatka i kremasta.
Dodajte kockica leda i blendajte još nekoliko sekundi dok ne dobijete željenu konzistenciju.

Ulijte smoothie u čašu, po želji ukrasite tučenim slatkim vrhnjem i komadićima banane i - uživajte!

Ljekovitost banane

Banane su poznate po svojim mnogim ljekovitim svojstvima koja doprinose općem zdravlju:

• Zdravlje srca: banane su bogate kalijem, mineralom koji je ključan za održavanje normalne funkcije srca i regulaciju krvnog tlaka. Redovita konzumacija banana može smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka i moždanog udara.
• Probavni sustav: vlakna u bananama pomažu u održavanju redovitih stolica i prevenciji zatvora. Također, banane sadrže prirodne probiotike koji potiču rast korisnih bakterija u crijevima.
• Energija i sportske performanse:  banane su odličan izvor ugljikohidrata koji pružaju brzu energiju. Sportaši često jedu banane prije ili nakon treninga/natjecanja kako bi nadoknadili izgubljene elektrolite i energiju.
• Poboljšanje raspoloženja: vitamin B6 u bananama pomaže tijelu u proizvodnji serotonina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje. Redovita konzumacija banana može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
• Podrška imunološkom sustavu: vitamin C prisutan u bananama jača imunološki sustav i pomaže tijelu u borbi protiv infekcija.

Zanimljivosti o bananama

• Banane su radioaktivne: zbog visokog sadržaja kalija, banane su blago radioaktivne. Međutim, količina radijacije u bananama je toliko mala da nije štetna za ljude.
• Postoji više od 1000 vrsta banana: iako smo navikli na žute desertne banane, postoje mnoge druge vrste koje dolaze u različitim veličinama, bojama i okusima. Neke od njih uključuju crvene banane, plave Java banane i zelene plantane (plantain) koje se često koriste u kuhanju.
• Banane nisu samo za jelo: u nekim kulturama, dijelovi biljke banane koriste se za izradu tekstila, papira i čak za građevinske materijale. Na primjer, vlakna iz stabljike banane koriste se za izradu užadi i prostirki.

Zaključak

Banana je izuzetno hranjiva, ljekovita i dostupna voćka koja pruža mnoge zdravstvene koristi. Bilo da je jedete kao međuobrok, u smoothieju ili kao dio složenijeg jela, banana će vas zasigurno opskrbiti potrebnim nutrijentima i energijom, a možda će vam u nekom tmurnom danu popraviti i raspoloženje - provjerite!

Izvori:
1. Nutritional Value of Bananas - USDA National Nutrient Database
2. Health Benefits of Bananas - Harvard T.H. Chan School of Public Health

Pročitajte više... »

Dinja - povrće s reputacijom slasnoga voća

Iako je iz botaničke perspektive zapravo povrće, dinju uglavnom svi smatramo voćem, u čijem osvježavajućem okusu uživamo tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Upoznajmo dinju, njezinu nutritivnu vrijednost i ljekovita svojstva.

Opis i podrijetlo biljke

Dinja (Cucumis melo) je jednogodišnja biljka iz porodice Cucurbitaceae, koja uključuje i druge poznate vrste poput krastavca, tikve i lubenice. Porijeklom je iz Afrike i jugozapadne Azije, a danas se uzgaja u mnogim toplim regijama svijeta.

Botaničke karakteristike

Dinja je penjačica ili puzavica koja može narasti do dva metra u dužinu. Listovi su veliki, srcolikog oblika, a cvjetovi su žuti i jednodomni, što znači da se muški i ženski cvjetovi nalaze na istoj biljci. Plod je mesnat, okruglog ili ovalnog oblika, s glatkom ili mrežastom korom, ovisno o sorti. Unutrašnjost ploda ispunjena je sočnom i slatkom narančastom, žutom ili zelenkastom pulpom te brojnim sjemenkama.

Nutritivne vrijednosti dinje

Dinja je niskokalorična, ali iznimno hranjiva namirnica, bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima. U nastavku je prikazana tablica s nutritivnim vrijednostima dinje na 100 grama sirovog ploda.

*RDA - preporučeni dnevni unos

Primjena u prehrani

Dinja je izuzetno svestrana namirnica koja se može konzumirati na razne načine. Zbog svoje
slatkoće, najčešće se konzumira svježa, kao desert ili međuobrok. Nareže se na kriške ili kockice te poslužuje samostalno ili u voćnim salatama. Može se dodati i u smoothieje ili koristiti kao sastojak u raznim slatkim i slanim jelima.

Savjet: obično je plod dinje dosta sladak i nisu mu potrebni nikakvi dodatci. Međutim, ako ste slučajno kupili dinju koja nije dovoljno slatka, jednostavno je narežite na kockice, zasladite medom i dobro ohladite – dobit ćete izvrstan, a prirodan desert, s dodatnim nutrijentima i ljekovitim svojstvima!

Ljekovitost dinje

Dinja ima mnoge zdravstvene koristi zahvaljujući bogatstvu vitamina, minerala i antioksidansa. Redovita konzumacija dinje može doprinijeti poboljšanju općeg zdravlja na nekoliko načina.

• Poboljšava hidrataciju - zbog visokog udjela vode, dinja je idealna za hidrataciju organizma, osobito tijekom ljetnih vrućina. Konzumacija dinje pomaže održavanju ravnoteže tekućina u tijelu i sprječava dehidraciju.
• Podupire zdravlje kože - dinja je bogata vitaminom A i C, koji su ključni za zdravlje kože. Vitamin C potiče proizvodnju kolagena, što pomaže u održavanju elastičnosti i čvrstoće kože, dok vitamin A pomaže u obnovi stanica kože. Ovo je izuzetno bitno tijekom ljeta, kada je tijelo više izloženo suncu i povišenom UV indeksu.
• Poboljšava probavu - dinja sadrži dijetalna vlakna koja pomažu u održavanju zdrave probave. Vlakna potiču pravilno funkcioniranje probavnog sustava, sprječavaju zatvor i potiču redovitu stolicu.
• 
  Snižava krvni tlak - kalij prisutan u dinji pomaže u regulaciji krvnog tlaka. Kalijdjeluje kao vazodilatator, opuštajući krvne žile i poboljšavajući protok krvi, što smanjuje rizik od hipertenzije i srčanih bolesti.
• Jača imunološki sustav - vitamin C u dinji igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Antioksidativna svojstva vitamina C pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju upale u tijelu, čime poboljšavaju otpornost organizma na infekcije.
• Podupire zdravlje očiju - vitamin A i beta-karoten prisutni u dinji pomažu u održavanju zdravlja očiju. Ovi nutrijenti smanjuju rizik od degeneracije makule i drugih problema s vidom povezanih sa starenjem.

Zaključak

Dinja je izuzetno zdrava i ukusna namirnica koja nudi mnoge zdravstvene prednosti. Iako je tehnički povrće, njen slatki okus i primjena u prehrani često je svrstavaju među voće. Redovita konzumacija dinje može poboljšati hidrataciju, podržati zdravlje kože i očiju, te ojačati imunološki sustav. Dodajte stoga dinju na svoju ljetnu trpezu i iskoristite njezine brojne dobrobiti za organizam!

Izvori:
1. National Center for Biotechnology Information. PubChem Compound Summary for CID 6439780, Cucumis melo. Retrieved from https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/Cucumis-melo
2. U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. FoodData Central. Retrieved from https://fdc.nal.usda.gov/

 

Pročitajte više... »

Maline - aromatične bobice pune zdravlja

Malina je prava riznica vitamina, minerala i antioksidansa. Upoznajte podrijetlo maline, njezinu nutritivnu vrijednost, primjenu u prehrani i ljekovita svojstva, a doznajte i kako je nastala njezina žarkocrvena boja – barem ako ćemo vjerovati legendi...

Podrijetlo i opis

Malina (Rubus idaeus) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae) koja raste u umjerenim klimatskim područjima. Vjeruje se da potječe iz Europe i sjeverne Azije, a danas se uzgaja širom svijeta, od Sjeverne Amerike do Australije. Malina je višegodišnja biljka koja raste u obliku grma, dosežući visinu od jednog do dva metra. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, a plodovi se razvijaju iz cvjetova u ljeto.

Maline se dijele u dvije glavne kategorije: crvene i crne. Crvene maline su najčešće i najraširenije, dok su crne maline rjeđe i imaju intenzivniji okus. Plodovi malina su složeni, što znači da se sastoje od mnogih malih koštica (drupeola) koje su čvrsto povezane oko središnje jezgre.

Nutritivna vrijednost malina

Maline su bogate hranjivim tvarima i pružaju brojne zdravstvene dobrobiti. U tablici ispod prikazane su nutritivne vrijednosti 100 grama sirovih malina:

Maline su također dobar izvor vitamina E, magnezija, bakra i vlakana, te sadrže značajne količine antioksidansa poput kvercetina i antocijanina, koji doprinose njihovoj zaštitnoj ulozi u zdravlju.

Primjena u prehrani

Maline se mogu koristiti na razne načine u prehrani, kao svježe bobice (ujedno i najzdravija opcija) ili kao dodatak jogurtu, zobenim pahuljicama, smoothiejima, salatama i desertima. Kako se njihova očita blagodat za zdravlje ne bi ograničila samo na ljetne mjesece kada dozrijevaju, maline se mogu preraditi u džemove, želee, sokove, vina i likere. U nastavku donosimo jednostavan recept za žele od malina, koji se može konzumirati samostalno ili kao dodatak mnogim slasticama.

Recept za žele od malina

Sastojci:
500 g svježih malina
300 g šećera
1 limun (sok)
1 žlica pektina

Priprema:

• Operite maline i stavite ih u veliku posudu.
• Dodajte šećer i sok od limuna te dobro promiješajte.
• Ostavite smjesu da stoji 30 minuta kako bi maline pustile sok.
• Stavite posudu na srednje jaku vatru i kuhajte, povremeno miješajući, dok smjesa ne proključa.
• Smanjite vatru i dodajte pektin, miješajući dok se potpuno ne otopi.
• Kuhajte smjesu još 10-15 minuta, povremeno miješajući, dok ne postane gusta.
• Uklonite s vatre i ostavite da se malo ohladi.
• Žele ulijte u sterilizirane staklenke, zatvorite poklopcima i ostavite da se potpuno ohlade prije skladištenja u hladnjaku.

Dodatni savjet: želite li potpuno prozirni i glatki žele, smjesu prije kuhanja protisnite uz pomoć cjedila ili dvostruke gaze.

Ljekovitost malina

Maline su poznate po svojim brojnim ljekovitim svojstvima, koja su rezultat bogatog nutritivnog sastava i prisutnosti antioksidansa. Evo nekoliko ključnih zdravstvenih dobrobiti malina:

• Antioksidativno djelovanje: maline sadrže visoku razinu antioksidansa, poput vitamina C, kvercetina i antocijanina, koji pomažu u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa. Ovo može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti poput raka, bolesti srca i dijabetesa.
• Poboljšanje probave: zbog visokog sadržaja vlakana, maline potiču zdravu probavu, sprječavaju zatvor i poboljšavaju zdravlje crijeva.
• Podrška imunološkom sustavu: vitamin C prisutan u malinama igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava, pomažući tijelu da se brani od infekcija i bolesti.
• Zdravlje kože: antioksidansi i vitamin C u malinama također pridonose zdravlju kože, pomažući u borbi protiv znakova starenja, poput bora i suhoće kože.
• Regulacija šećera u krvi: niske razine šećera i visok sadržaj vlakana u malinama mogu pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi, što je korisno za osobe s dijabetesom ili one koje žele spriječiti razvoj ove bolesti.
• Protuupalna svojstva: maline sadrže antocijanine i elaginsku kiselinu, koji imaju protuupalna svojstva i mogu pomoći u smanjenju upala u tijelu.

Zanimljivosti o malinama

• Maline su bile poznate još u antičkom Rimu, gdje su se koristile kao hrana i kao lijek.
• Prema legendi, maline su izvorno bile bijele, ali su postale žarkocrvene kada se nimfa Ida, berući maline kako bi smirila plač malenog boga Jupitera, ogrebala o njihov trnovit grm, obojivši bobice svojom krvlju.

Zaključak

Maline pružaju brojne nutritivne i zdravstvene dobrobiti. Njihov bogat sadržaj vitamina, minerala i antioksidansa čini ih izvrsnim dodatkom svakoj zdravoj prehrani. Bilo da ih konzumirate svježe, u džemovima ili kao sastojak ukusnih recepata, maline će vas oduševiti svojom karakterističnom aromom i blagotvornim djelovanjem na organizam.

Izvori:
1. USDA FoodData Central. (2023). Raspberries, raw. Preuzeto s: https://fdc.nal.usda.gov
2. Harvard T.H. Chan School of Public Health. (2023). Raspberries. Preuzeto s: https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/food-features/raspberries/

Pročitajte više... »

Stara, dobra jabuka - supervoće našega podneblja

U današnjem obilju egzotičnog voća i tzv. superhrane iz svih krajeva svijeta, lako je zaboraviti na skromne darove prirode koji nas okružuju. Jabuka, ta stara, dobra prijateljica, nerijetko ostaje u sjeni modernih trendova, a zapravo je pravo supervoće našega podneblja. U ovom članku istražit ćemo povijest, sorte, nutritivnu vrijednost i ljekovitost jabuke te njezin značaj u kulinarstvu. Na kraju ćemo se prisjetiti nekoliko mudrih izreka o ovom omiljenom voću.

Opis i porijeklo jabuke

Jabuka (Malus domestica), listopadno stablo iz porodice ruža, jedno je od najpoznatijih i najraširenijih voćki na svijetu. Potječe iz središnje Azije, gdje još uvijek rastu njezini divlji preci. U Europu su je donijeli stari Rimljani, a s vremenom je postala neizostavan dio mnogih kultura i kuhinja. Danas se uzgaja u svim krajevima svijeta, a njene sorte broje se u tisućama.

Najpoznatije sorte jabuka u Hrvatskoj

Hrvatska je dom mnogih sorti jabuka koje su prilagođene našem podneblju. Neke od najpoznatijih su:

• Zlatni delišes - slatka, sočna i tek blago kiselkasta jabuka, zbog tanke kore idealna za svježu konzumaciju.
• Idared - vrlo popularna sorta zbog svoje čvrstoće i slatko-kiselog okusa, odlična za pečenje.
• Jonagold - hibrid zlatnog delišesa i jonathana, ima izvanredan balans slatkog i kiselog okusa.
• Granny Smith - zelena, kiselkasta jabuka koja se često koristi u kolačima i za izradu soka.

Nutritivna vrijednost jabuke

Jabuka je bogata vitaminima, mineralima i vlaknima, što je čini izuzetno hranjivom i korisnom za zdravlje. U 100 g svježe jabuke nalazimo sljedeće nutritivne vrijednosti:

Ljekovitost jabuke

Jabuka je lijek koji sprječava ili ublažava razne tegobe suvremenog čovjeka. Njezin sadržaj vlakana pomaže u probavi, a bogata je antioksidansima koji štite stanice od oštećenja. Redovita konzumacija jabuka može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pa čak i nekih oblika raka.

Ljekovitost soka od jabuke

Svježe iscijeđeni sok od jabuke također ima mnoge zdravstvene prednosti. Sadrži visok udio vitamina C i antioksidansa, a zbog sadržaja minerala pomaže u hidrataciji tijela. Istraživanja su pokazala da sok od jabuke može poboljšati funkciju mozga i pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih osoba.

Ljekoviti pripravci s jabukom

Jabučni ocat

Poznat je po svojim antibakterijskim svojstvima i sposobnosti regulacije šećera u krvi. Priprema se fermentacijom soka od jabuke, a može se koristiti kao tonik ili dodatak salatama.

Recept za jabučni ocat:
1 l svježe iscijeđenog soka od jabuke
2 žlice šećera
Voda po potrebi

Pomiješajte sok i šećer, dodajte vode ako je potrebno i ostavite smjesu na toplom mjestu 3-4 tjedna. Povremeno promiješajte. Kada dobije karakterističan miris i okus, procijedite i spremite u staklene boce.


Jabučni sirup za imunitet

Ovaj sirup kombinira ljekovita svojstva jabuke i meda, te jača imunitet i pomaže kod prehlade.

Recept za jabučni sirup:
1 kg jabuka
500 g meda
1 limun (sok)

Jabuke operite, nasjeckajte i skuhajte u litri vode dok ne omekšaju. Procijedite sok, dodajte med i limunov sok. Kuhajte još 10-15 minuta, a zatim ulijte u sterilizirane boce.

Primjena u kulinarstvu

Jabuka je nezamjenjiv sastojak u mnogim kulinarskim receptima, posebno u slasticama koje su pravile naše bake, i čiji nas okusi i mirisi vraćaju u djetinjstvo. Njena svestranost omogućuje upotrebu u raznim slatkim i slanim kombinacijama, od pita i kolača do umaka i salata.

Tradicionalne slastice od jabuka

Štrudla od jabuka: klasični desert koji se prenosi s generacije na generaciju. Tanko vučeno tijesto punjeno ribanim jabukama, šećerom i cimetom, te pečeno do zlatne boje.

Jabučni kompot: jednostavan, ali ukusan način konzerviranja jabuka za zimske mjesece. Jabuke se kuhaju u vodi sa šećerom i začinima poput cimeta i klinčića.

Pita od jabuka: hrskava pita s bogatim nadjevom od jabuka, šećera i cimeta, često obogaćena grožđicama ili orasima.

Jabuke u šlafroku: ploške jabuke pržene u "šlafroku" od tijesta za palačinke, a onda posute cimetom i sitnim šećerom. 

Zanimljivosti o jabukama

• Jabuka je simbol zdravlja, a poznata izreka „Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van“ potječe iz Walesa.
• Na svijetu postoji preko 7500 različitih sorti jabuka.
• Teoriju gravitacije Isaaca Newtona možemo zahvaliti upravo jabuci. Naime, prema popularnoj anegdoti, ideja o gravitaciji sinula mu je dok je sjedio ispod stabla jabuke. Jednog lijepog dana, 1666. godine, Newton je odmarao u vrtu svoje obiteljske kuće u Woolsthorpeu kada je jabuka pala sa stabla i udarila ga u glavu. Razmatrajući pad jabuke, Newton je počeo razmišljati o silama koje djeluju na objekte i kako one uzrokuju da jabuka pada ravno prema tlu, umjesto da se kreće u bilo kojem drugom smjeru. Ta ga je misao dovela do formulacije zakona univerzalne gravitacije, što je tada bila prava revolucija u znanstvenom razumijevanju svemira. Iako povijesna točnost ove priče nije potpuno potvrđena, ostaje snažan simbol Newtonove genijalnosti i njegove sposobnosti da iz svakodnevnih događaja izvuče duboka znanstvena otkrića.

Izreke o jabukama

• „Ako želiš mudrosti, zagrizi jabuku znanja.”
• „Ljubav je poput jabuke, slatka, a ponekad i kiselkasta.” 
• „Jabuka ne pada daleko od stabla.”
• „Jabuke su se pokazale jednako korisnima kao i ljekarnički recepti.” – Henry David Thoreau
• „Čak i kada bih znao da će se svijet sutra raspasti, svejedno bih danas zasadio stablo jabuke.” – Martin Luther
• "Duša nije jabuka, ne možeš je razdijeliti."
• "Jedna trula jabuka pokvarit će čitavu košaru" 
• "Ako želiš jabuku, moraš protresti drvo."

Zaključak

Jabuka je jednostavno, ali izuzetno vrijedno voće koje nudi brojne zdravstvene prednosti i kulinarske mogućnosti. Uvijek dostupna i pristupačna, jabuka zaslužuje svoje mjesto na našim stolovima, kako zbog svog okusa, tako i zbog svojih nutritivnih i ljekovitih svojstava. Redovita konzumacija jabuka može značajno pridonijeti vašem zdravlju, a tradicionalne recepte naših baka čuvajmo i prenosimo budućim generacijama.

Izvori:
1. Smith, J. (2020). The Apple Lover's Guide. New York: Orchard Press.
2. Brown, A. (2018). Superfoods: Nutritional Powerhouses. London: Healthwise Publishing.
3. Johnson, L. (2019). Fruits and Their Health Benefits. Boston: Nutri-Books.

Pročitajte više... »

Borovnica - superbobica u službi vitalnosti

 

Odrasli je vole, a djeca obožavaju. Osim što s lakoćom osvaja svačije nepce, borovnica se odlikuje zavidnom nutritivnom i ljekovitom vrijednošću. Pročitajte zbog čega je konzumacija borovnica tako blagotvorna za vaše zdravlje i na koje je sve načine možete pripremiti.


Piše: Bernarda Lusch

Borovnica kao kultura

Image by Leohoho from Pixabay

Borovnica je višegodišnja biljka iz porodice vrjesovki, koja ponekad opstaje i do 15 godina. Raste u obliku grma do visine od šezdesetak centimetara, a rijetko i do 90 cm. Neke uzgojene vrste mogu izrasti i do nekoliko metara. Borovnica ima ovalne listove (duge 1-3 cm), koji izbijaju obično krajem travnja, a opadaju početkom listopada. Hranjivi plod borovnice dozrijeva u srpnju i kolovozu.

Zbog rastuće popularnosti ovoga slatko-kiseloga ploda, sadnja borovnica je u Hrvatskoj sve češća pojava. Borovnici odgovaraju umjereni klimatski uvjeti, kiselo tlo te srednje i veće nadmorske visine. Zbog plitkoga korijena, borovnica je vrlo osjetljiva na sušu te se u sušnom ljetnom razdoblju mora navodnjavati.

Borovnica i hranjiva vrijednost 

Osnovni sastojci borovnice su voda (85%), ugljikohidrati i vlakna. Iako ove tri tvari čine više od 95% ukupnoga sastava borovnice, u preostalome dijelu možemo pronaći pravu riznicu dragocjenih elemenata, koji borovnicu čine tako zdravom i, štoviše, ljekovitom biljkom

Od vitamina se ističu vitamini C, E i B6, dok kod minerala prednjači željezo. Od ostalih minerala i elemenata u tragovima, borovnica sadrži fosfor, kalcij, kalij, magnezij, mangan i cink.

Osim antioksidanata u obliku vitamina, borovnica sadrži i vrlo vrijedne spojeve koji pojačavaju ukupno antioksidativno djelovanje. To su antocijanin, jabučna i limunska kiselina, pektin, bioflavanoidi i tanin.

Borovnica u 100 g sadrži:

• 40 kcal
• vitamin C 30 mg
• vitamin E 1,9 mg
• željezo 0,7 mg

Borovnica – ljekovita svojstva

Borovnica za srce

Dug je popis tegoba i stanja kod kojih se borovnica pokazala ljekovitom. Možemo izdvojiti posebno povoljan utjecaj borovnice na srce i krvožilni sustav. Naime, antocijanin, njezin plavi pigment, povećava elastičnost i pospješuje protočnost krvnih žila i kapilara. Na taj se način snižava krvni tlak, a srce se rasterećuje. Antocijanin također razrjeđuje krv i sprječava stvaranje ugrušaka. Uz to, dokazana je djelotvornost borovnice u borbi protiv LDL kolesterola. Sve su to dovoljni razlozi da vam borovnica još više priraste srcu.

Antioksidativna svojstva borovnice

Sinergija brojnih i raznolikih antioksidativnih elemenata čini borovnicu superjunakom u zaštiti naših stanica od djelovanja slobodnih radikala. Na taj način sudjeluje u prevenciji zloćudnih bolesti te, općenito gledajući, revitalizira naše tijelo i usporava proces starenja.

Borovnica štiti mozak

Zbog blagotvornog utjecaja na kapilare, borovnica je izuzetno korisna za sve organe, a osobito za mozak, koji je gusto premrežen ovim sitnim krvnim žilicama. Borovnica tako može ojačati koncentraciju te poboljšati pamćenje. Preliminarna znanstvena istraživanja pokazuju ohrabrujuće rezultate kod usporavanja neurodegeneracije, odnosno propadanja moždanih stanica. U jednom američkom istraživanju sudjelovale su starije osobe, a skupina koja je 12 tjedana svakodnevno konzumirala sok od borovnice, pokazala je bolje rezultate na testovima pamćenja i kognitivnih funkcija. (rezultati ovoga istraživanja objavljeni su u časopisu ACS Journal of Agricultural and Food Chemistry).

Borovnica za zdravlje očiju

Na sličan način borovnica pomaže i kod bolesti očiju, prvenstveno očne mrene ili katarakte. Njezin blagotvoran utjecaj na elastičnost i zaštitu kapilara potpomaže prokrvljenost i kvalitetniju opskrbu oka hranjivim tvarima.

Borovnica i dijabetes

Dijabetičari bez straha mogu uživati u slatkim plodovima borovnice; dapače, od nje mogu imati višestruku korist. Naime, iako sadrži prirodne šećere, borovnica zbog visokog udjela vlakana ima nizak glikemijski indeks, te u konačnici pomaže regulaciji šećera u krvi. Budući da dijabetes često uzrokuje degenerativne promjene na očima, borovnica će osobama koje boluju od dijabetesa na već spomenuti način pomoći i u zaštiti očiju.

Borovnicom protiv upala

Borovnica ublažava upalne procese, te je pokazala rezultate kod reumatoidnog artritisa, upalnih bolesti dišnog i mokraćnog sustava, te upale vena.

Uvarak od borovnice 

Uvarak ili čaj od osušenih listova borovnice se u narodnoj medicini koristi za liječenje dijareje, kod upala usne šupljine (afte), ali i kao pomoć u regulaciji šećera u krvi. Uz to, pospješuje mokrenje te ublažava upalne bolesti mokraćnoga sustava.

Borovnica u kuhinji

Borovnica se u prehrani koristi kao svjež plod, osušena, kao kompot ili ukuhana u džemove, pekmeze i sokove. Borovnica se može koristiti kod pripreme nekih mesnih jela, ali je ipak najpopularnija u desertima. Uz pomoć borovnica možete pripremiti slasne, a u isto vrijeme izuzetno zdrave slatke zalogaje, posebno omiljene među djecom.

Kako biste što bolje očuvali hranjiva svojstva borovnice, najbolje ih je spravljati u svježem obliku. Za izvrstan početak dana, u vaše jutarnje žitarice dodajte i pokoju bobicu borovnice, a kao okrepljujući međuobrok, pripremite frape od borovnice u raznim kombinacijama.

Možda će vas zanimati...

Sadnja borovnica
Priprema tla, sadnica, održavanje nasada i drugi korisni savjeti

 

Liker od borovnice
Iskušajte recept za liker od borovnice s dodatkom klinčića

Frape od borovnica i banane 
Pripremite zdravi i ukusni frape od borovnica 

Fotografije:
Naslovnica:
photo credit: BlueRidgeKitties via photopin cc
Tekst:
photo credit: quacktaculous via photopin cc
photo credit: lioman123 via photopin cc
photo credit: Washthebowl via photopin cc
photo credit: floridecires via photopin cc

Pročitajte više... »

Marelice - mirisni i ljekoviti plodovi ljeta

Slatkast okus, nježna tekstura i karakterističan miris čine marelice neizostavnim dijelom ljetne prehrane. No osim što su ukusne, marelice su i izuzetno hranjive te sadrže brojne tvari koje pozitivno utječu na zdravlje. U ovom članku istražit ćemo podrijetlo i opis ove voćke, njezine nutritivne vrijednosti, primjenu u prehrani te ljekovita svojstva.

Podrijetlo i opis voćke

Marelica (Prunus armeniaca) je voćka iz roda Prunus, podfamilije Prunoideae. Smatra se da potječe iz središnje Azije, konkretno iz područja oko današnjeg Irana i zapadnog Turkmenistana, iako je naziv armeniaca povezan s Armenijom gdje su također pronađeni rani dokazi o njenom uzgoju.

Stablo marelice je srednje visine, obično doseže između 3 i 6 metara. Listovi su jajasti, s dugim peteljkama, glatki i sjajni. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, pojavljuju se rano u proljeće, prije nego što se razviju listovi. Plod je koštunica, okrugla do ovalna, s baršunastom korom koja može biti žuta, narančasta ili crvenkasta. Unutrašnjost ploda je sočna, slatka i aromatična, dok je koštica čvrsta i sadrži gorku jezgru.

Nutritivne vrijednosti

Marelice su bogate hranjivim tvarima, a posebno su poznate po visokom sadržaju beta-karotena i vitamina C. Sljedeća tablica prikazuje nutritivne vrijednosti u 100 g sirovog ploda:

Primjena u prehrani

Zaokružena aroma marelica najbolje dolazi do izražaja kada se jedu svježe i same, bez dodataka. Svježe marelice idealan su sastojak ljetnih voćnih salata ili slastica.

Sušene marelice popularan su međuobrok zbog svoje dugotrajnosti i koncentriranog okusa. Često se koriste u pripremi kolača, energetskih pločica i kao dodatak žitaricama za doručak. Sušenjem marelice zadržavaju većinu svojih nutritivnih vrijednosti, posebno su bogate željezom, no sadržaj šećera se povećava u odnosu na svježi plod, zbog čega ne treba pretjerivati s njihovom konzumacijom. 

Marelice se mogu kuhati i koristiti u raznim receptima, od džemova, marmelada i kompota do kolača i torti. Mnogi od nas pamte iz djetinjstva divnu aromu domaćeg džema od marelica, koji se često mazao na kruh s maslacem. Marelice su također popularne u pripremi tradicionalnih jela u bliskoistočnoj kuhinji, gdje se često kombiniraju s mesom i orašastim plodovima.

Sok od marelica osvježavajuće je piće koje se može konzumirati samostalno ili u kombinaciji s drugim voćnim sokovima, kojima će dati kašastu konzistenciju. Marelice su izvrstan sastojak za smoothieje, kao i za osvježavajuće voćne kaše.

Ljekovitost

Marelice su poznate po svojim ljekovitim svojstvima, zahvaljujući bogatstvu vitamina, minerala i antioksidansa.

Marelice za oči

Visok sadržaj beta-karotena (vitamina A) u marelicama doprinosi zdravlju očiju. Vitamin A je ključan za dobar vid, posebno noćni vid, te pomaže u prevenciji bolesti oka poput makularne degeneracije i katarakte. 

Jačanje imunološkog sustava

Vitamin C prisutan u marelicama jača imunološki sustav, pomažući tijelu da se bori protiv infekcija. Osim toga, antioksidansi u marelicama neutraliziraju slobodne radikale, smanjujući rizik od kroničnih bolesti.

Podrška probavnom sustavu

Marelice su bogate prehrambenim vlaknima, koja su ključna za zdravlje probavnog sustava. Vlakna pomažu u održavanju redovite probave, sprječavaju zatvor i poboljšavaju zdravlje crijevne flore.

Zdravlje srca

Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka, smanjujući rizik od hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, vlakna pomažu u smanjenju razine kolesterola u krvi.

Prevencija anemije

Marelice su bogate željezom, koje je neophodno za proizvodnju hemoglobina, stoga redovita konzumacija marelica može pomoći u prevenciji anemije.

Zaštita kože

Antioksidansi, vitamini i minerali u marelicama doprinose zdravlju kože. Oni pomažu u borbi protiv starenja kože, štiteći je od štetnih utjecaja UV zraka i slobodnih radikala. Osim toga, marelice mogu pomoći u održavanju vlažnosti kože, čineći je glatkom i elastičnom. Zbog svega navedenoga, marelice će pomoći u pripremi kože za ljetovanje i sunčanje.

Zanimljivosti o marelicama

• Marelice su simbol sreće i blagostanja u mnogim kulturama. U staroj Kini, marelica je bila simbol mudrosti i obrazovanja, a njen cvijet često se povezivao s poezijom i umjetnošću.
• Jezgra koštice marelice sadrži tvar zvanu amigdalin, koja se može pretvoriti u cijanid kada se konzumira u velikim količinama. Iako se ponekad koristi u tradicionalnoj medicini, preporučuje se oprez zbog mogućnosti trovanja.
• Sušene marelice često se tretiraju sumpor dioksidom kako bi zadržale svoju boju. Prirodno sušene marelice, koje nisu tretirane ovom kemikalijom, imaju tamniju boju i intenzivniji okus.

Zaključak

Marelice su pravi dar prirode, nudeći ne samo bogatstvo okusa već i brojne dobrobiti za zdravlje čovjeka. Uživajte u svježim marelicama tijekom ljeta, a prerađene marelice koristite cijele godine, kako biste najbolje iskoristili ljekovite značajke ovih mirisnih plodova ljeta.

Izvori:
1. "Nutritional Composition of Apricots," USDA National Nutrient Database, link.
2. "Health Benefits of Apricots," Healthline, link.


Fotografija grane marelice: Image by manseok Kim from Pixabay

Pročitajte više... »

Aronija i opasnost od gušenja

Istina, aronija je superzdrava namirnica. Međutim, uza sve svoje bogatstvo hranjivih i ljekovitih sastojaka, aronija sadrži i nešto zbog čega valja biti jako oprezan, osobito ako je dajete djeci ili starijim ljudima - doznajte više.

"Bobica koja guši"

Znate li da se u engleskom jeziku za aroniju često koristi naziv "chokeberry"? To je kovanica od dvije riječi: choke - gušiti, i berry - bobica. Onaj tko je aroniji nadjenuo to ime očito je dobro upoznao ovo njezino neugodno svojstvo - da potiče skupljanje usta i grla, te da utječe na refleks gutanja.

Što su adstringensi?

Aronija sadrži neke tvari koje su prirodni adstringensi. Adstringensi su tvari koje stežu tkivo, na način da sužavaju krvne žilice i tako "skupljaju" tkivo s kojim dođu u dodir. Zagrizete li svježu bobicu aronije, odmah ćete primijetiti njezinu oporost, odnosno svojstvo da "skuplja" usta. Još veći problem nastaje kada aroniju trebate progutati, jer će prouzročiti skupljanje grla. Budući da su zreli plodovi aronije često suhi ( s malim sadržajem vode), tim će teže proći kroz stisnuto grlo, pa čak i jednjak.

Refleks gutanja uslijed djelovanja adstringensa može također biti ometen. Mišići koji sudjeluju u procesu gutanja se također stežu i grče, ali ne kako bi uobičajeno gurnuli zalogaj niz jednjak, već kako bi to spriječili. To je nevoljna fiziološka reakcija, za razliku od prve faze gutanja, koja je voljna. Dakle, iako vi svjesno želite progutati zalogaj aronije, mišići se grče i pokušavaju to spriječiti.

Treba li zato izbjegavati aroniju? Ma ne...

Samo bez panike, aronija je i dalje namirnica koja izuzetno blagotvorno utječe na ljudsko zdravlje. Popis zdravstvenih benefita aronije uvelike nadmašuje ovaj njezin nedostatak. Stoga je svakako treba uvrstiti u prehranu. Međutim, valja obratiti pozornost na način konzumacije, osobito kada aroniju dajete djeci, starijim ljudima, ili osobama koje i inače imaju tegoba s gutanjem hrane.

Kako konzumirati aroniju?

Prvo da razjasnimo kako NE konzumirati aroniju - sve što je navedeno prethodno, prvenstveno se odnosi na zrele, svježe plodove aronije. Ipak, ovo nije pravilo. Nekim ljudima ni takvi plodovi ne smetaju i mogu ih jesti bez poteškoća. Reakcija na aroniju ovisit će o raznim faktorima - o osjetilu okusa, genetici, anatomiji. Djeca su posebno osjetljiva na opore okuse, dok u odrasloj dobi ipak razvijemo određenu toleranciju. Ipak, da biste izbjegli moguće probleme s gušenjem, prvo pokušajte s jednom bobicom. Za svaki slučaj, svježe plodove nemojte davati djeci i starijim osobama.

Što se tiče aronije prerađene u sokove, džemove ili smoothieje, ona je potpuno bezopasna, a izuzetno zdrava namirnica. Čak i prerađena, ona će zadržati svoj opori okus, odnosno svojstvo skupljanja tkiva, ali će to ipak biti u manjoj mjeri. Prerađena aronija će u sebi imati više tekućine, što će dodatno olakšati gutanje. Kombiniranje aronije s drugim voćem ublažit će njezinu gorčinu te ovu inače vrlo ljekovitu namirnicu učiniti privlačnom svima - djeci, kao i onima osjetljivijeg nepca.

Jednostavan sok od aronije

(za jednu osobu)

1 dl gotovog jabučnog soka

1 dl vode

15-ak bobica aronije

Sastojke dobro promiješajte u blenderu, a nakon toga procijedite.

Pročitajte više... »

Lubenica - apsolutna kraljica ljeta!

Slatka i sočna, živopisna i ljekovita – može li itko zamisliti ljeto bez lubenice? Upoznajte nutritivna i ljekovita svojstva lubenice, kraljice ljeta!

Lubenica – opis biljke, porijeklo i uzgoj

Lubenica (lat. Citrullus lanatus) je jednogodišnja, zeljasta biljka iz porodice Cucurbitaceae (tikvovke), kojoj pripadaju tikve, bundeve, dinje i krastavci. Iako lubenicu doživljavamo kao voće, riječ je zapravo o povrtnici. 

Lubenica izvorno potječe iz tropske Afrike, gdje je prvobitno rasla kao samonikla biljka. Dokazi o uzgoju lubenice u dolini Nila datiraju u daleku prošlost, čak 2000 godina prije Krista. Sjemenke lubenice pronađene su i u Tutankamonovoj grobnici. ( Izvor: Zohary, Daniel and Hopf, Maria (2000) Domestication of Plants in the Old World, third edition, Oxford University Press, p. 193, ISBN 0-19-850357-1.)

Ova biljka dobro uspijeva u tropskim i suptropskim područjima. Tlo za uzgoj lubenica treba biti rahlo i dobro drenirano, a klima topla i vlažna. Povoljna su naplavna tla uz rijeke, kakvo primjerice nalazimo u dolini Neretve. Lubenica dozrijeva u srpnju i kolovozu.

Nutritivna vrijednost lubenice

Više od 90% lubenice čini voda. Riječ je, dakle, o niskokaloričnoj namirnici, koja u 100 g sadrži tek 30-ak kalorija. Uz vodu, 100 g lubenice sadrži 8% ugljikohidrata (od čega su 6% šećeri) te 1% bjelančevina.

Najveća nutritivna vrijednost lubenice leži u vitaminima i mineralima. Od vitamina valja istaknuti provitamin A, vitamin C te vitamine B skupine. Najznačajniji minerali koje nalazimo u lubenici su kalij, magnezij, mangan i bakar, te nešto željeza, cinka, fosfora i kalcija. (Izvor: http://nutritiondata.self.com/facts/fruits-and-fruit-juices/2072/2)

Lubenica i ljekovitost

Kada govorimo o ljekovitim svojstvima lubenice, prije svega mislimo na njezinu moć pročišćavanja organizma. Dok s jedne strane lubenica izbacuje suvišnu tekućinu iz organizma, izbacujući pritom i nakupljene otrove, s druge strane osvježava i hidratizira organizam bogatim sadržajem vode i povoljnim omjerom elektrolita – kalija, magnezija i kalcija. Dubinsko detoksikacijsko djelovanje lubenice vrlo se brzo očituje na koži, koja postaje bolje prokrvljena, čistija i gipkija. 

Crvenu boju lubenici daje likopen, snažni antioksidans kojega nalazimo i u rajčici. Antioksidansi su tvari koje onemogućuju djelovanje slobodnih radikala, koji često nastaju kao rezultat djelovanja toksina iz hrane i okoliša. Lubenica je, dakle, nešto kao dvostruki protuotrov – pomaže fizički izbaciti otrove iz tijela, a djelovanje eventualnih preostalih otrova neutralizira. Budući da se slobodni radikali smatraju odgovornima za razvoj mnogih bolesti, uključujući i karcinom, može se reći da je lubenica snažan zaštitnik i važan čimbenik u prevenciji istih.

Uz sve to, fitosteroli sadržani u lubenici pomoći će u održanju zdrave razine masnoća u krvi, što će se odraziti na zdravlje krvožilnog sustava u cjelini. 

Lubenica – znate li odabrati najbolju?

Želite li odabrati sočnu, slatku i jedru lubenicu, obratite pozornost na nekoliko stvari. Prvo, dobra lubenica izvana ne bi trebala imati nikakvih oštećenja. Kada je podignete, mora biti teška, odnosno puna vode. Bez obzira na sortu, zelena boja lubenice bi trebala biti intenzivna, nikako blijeda. Strana na kojoj je lubenica ležala treba biti toplo žute do blage oker boje. Ukoliko je taj dio blijed ili zelenkast, znači da lubenica nije dovoljno zrela. Isto vrijedi i za žute šare na nekim sortama – one također ne bi smjele biti blijedo-zelene već toplije žute boje. Kada kucnete o nju, zrela lubenica će proizvesti dublji, tupi ton, dok će nezrela lubenica odzvanjati kratko i plitko. Uvrnuta peteljka također znači da je lubenica ubrana zrela.


Možda će vas zanimati...

Biljni pigmenti - dugine boje zdravlja
Doznajte više o likopenu i ostalim biljnim pigmentima!

Pročitajte više... »

Jagode - slatke, mirisne i ljekovite

Jagode su živopisne i neodoljive, ali i iznimno zdrave. Jagode čiste organizam od otrova, a u isto vrijeme ga opskrbljuju vrijednim sastojcima – doznajte kojima!

Jagoda – kraljica svibnja

Lat. Fragaria L.

Jagodu često ubrajamo u bobičasto voće, iako ona to zapravo nije. Naime, jagoda je jagodasto ili jagodičasto voće (uz kupinu i malinu). Jagoda kao biljka pripada porodici ruža. Jagode u našim krajevima dozrijevaju već od kraja travnja, a najtraženije su tijekom svibnja, kada svojom živopisnom bojom preplave domaće tržnice.

Jagoda – nutritivna svojstva

Jagode sadrže do 90% vode te se smatraju niskokaloričnom namirnicom. U 100 g jagoda nalazimo 0,7 g bjelančevina te 7,7 g ugljikohidrata, od čega 5 g otpada na šećere, a 2 g na dijetalna vlakna. Energetska vrijednost 100 g jagoda je oko 32 kalorije.

Vitamini i minerali u jagodi

Najzastupljeniji vitamin u jagodi je vitamin C. Tako 100 g svježih jagoda pokriva dnevnu potrebu za ovim vitaminom (oko 60 mg). Osim vitamina C vrijedi još spomenuti folnu kiselinu (vitamin B9), vitamine K i E te u manjoj mjeri vitamine B skupine (osim B12).

Od minerala se izdvaja mangan – 100 g jagoda pokriva oko 20% dnevnih potreba za manganom. Jagoda sadrži i kalij, magnezij, željezo, kalcij, bakar i fosfor.

Ljekovitost jagoda

Jagode, jagode

Zbog visokog sadržaja vode te povoljnog odnosa elektrolita (kalij, magnezij, kalcij), jagoda je izvrsna namirnica za detoksikaciju organizma. Pomoći će izbaciti nakupljene otrove, a s druge će strane hidratizirati organizam.

Jagoda ima snažno antioksidativno djelovanje - štiti naše tijelo od slobodnih radikala, a time i od zloćudnih oboljenja. Uz vitamin C, koji je također snažan antioksidans, jagoda sadrži i mineral mangan te flavonoide i antocijanine – sve redom antioksidativne tvari. Smanjujući oksidativni stres, jagode u našem organizmu djeluju i protuupalno. Antioksidansi također povoljno djeluju na krvožilni sustav i sprječavaju neurodegenerativne bolesti (npr. Alzheimer).

Osim već spomenutog vitamina C, koji štiti naše tijelo od infekcija i raznih drugih oboljenja, jagoda se može pohvaliti i drugim ljekovitim sastojcima.

Bogatstvo kalija u jagodama utječe na snižavanje krvnog tlaka, a time i na rasterećenje krvožilnog sustava.

Fisetin, jedan od flavonoida koje nalazimo u jagodama, osim antioksidativnih svojstava pokazao je još neke dobrobiti za naše zdravlje. Zasada se još istražuje njegov povoljan utjecaj na pamćenje i kognitivne sposobnosti. Osim toga, fisetin ima i antikancerogeni i protuupalni potencijal. Fisetin može biti vrlo koristan i dijabetičarima jer smanjuje rizik od komplikacija dijabetesa – npr. od akutne bubrežne insuficijencije ili povišene razine bjelančevina u urinu.

Ne treba zaboraviti na fitosterole (12 mg u 100 g), koji blagotvorno djeluju na snižavanje razine kolesterola u krvi.

Jagoda sadrži i kolin (5,7 mg u 100 g), koji se smatra jednim od vitamina B skupine. Kolin utječe na stvaranje neurotransmitera acetil-kolina, koji je nužan za pravilno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava. Ovaj transmiter tako utječe na više funkcija živčanog sustava kao što su učenje, kontrakcija mišića i mehanizam uzbuđivanja.

Nutritivne vrijednosti jagode preuzete su s portala SELFNutritionData 

Možda će vas zanimati... 

Jednostavan smoothie od jagoda i zobenih pahuljica
Recept za izradu laganog i hranjivog smoothieja  


 

Pročitajte više... »