Mrkva (lat. Daucus carota) je jedno od najraširenijih i najpoznatijih korjenastih povrća na svijetu. Njezina prepoznatljiva narančasta boja i slatkast okus čine je omiljenim dodatkom raznim jelima, a zbog bogatstva nutritivnih vrijednosti i ljekovitih svojstava, mrkva zauzima važno mjesto u zdravoj prehrani. Ovaj članak istražit će podrijetlo mrkve, njezine nutritivne vrijednosti, važnost biljnog pigmenta karotena te ljekovita svojstva i moguće nuspojave.
Podrijetlo i opis biljke
Mrkva je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae), koja potječe iz Azije, točnije iz područja današnjeg Irana i Afganistana.
Kultivacija mrkve započela je prije više od 1000 godina, a u Europu je stigla tijekom 12. stoljeća. Postoji više vrsta mrkve, koje se razlikuju po boji, veličini i obliku korijena. Najpoznatija je narančasta mrkva, koja je rezultat selektivnog uzgoja nizozemskih poljoprivrednika u 17. stoljeću.
Mrkva je korjenasto povrće koje se razvija iz sjemena i može narasti do visine od oko 30 centimetara. Listovi su perasti i slični peršinu, dok korijen može biti dugačak i do 30 centimetara, obično narančaste boje, iako postoje i sorte s ljubičastim, crvenim, bijelim i žutim korijenima.
Mrkva je niskokalorična namirnica bogata vlaknima, vitaminima i mineralima. Posebno se ističe visokim sadržajem beta-karotena, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. U nastavku se nalazi tablica s prosječnim nutritivnim vrijednostima u 100 g sirove mrkve:
Mrkva je korjenasto povrće koje se razvija iz sjemena i može narasti do visine od oko 30 centimetara. Listovi su perasti i slični peršinu, dok korijen može biti dugačak i do 30 centimetara, obično narančaste boje, iako postoje i sorte s ljubičastim, crvenim, bijelim i žutim korijenima.
Nutritivne vrijednosti
Mrkva je niskokalorična namirnica bogata vlaknima, vitaminima i mineralima. Posebno se ističe visokim sadržajem beta-karotena, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. U nastavku se nalazi tablica s prosječnim nutritivnim vrijednostima u 100 g sirove mrkve:
Karoten i njegov značaj
Karoteni su biljni pigmenti koji daju mrkvi njezinu prepoznatljivu narančastu boju. Beta-karoten je najvažniji među njima, a ima ključnu ulogu u zdravlju ljudi. U tijelu se pretvara u vitamin A, koji je neophodan za održavanje zdravog vida, imunološkog sustava i kože.
Vitamin A djeluje kao antioksidans, neutralizirajući slobodne radikale koji mogu oštetiti stanice i dovesti do kroničnih bolesti poput raka i kardiovaskularnih bolesti. Također je važan za rast i razvoj, reprodukciju i održavanje normalne funkcije organa.
Ljekovita svojstva mrkve
Mrkva je poznata po svojim brojnim ljekovitim svojstvima. Njezina redovita konzumacija može pridonijeti zdravlju na više načina:
Zdravlje očiju: visoki sadržaj beta-karotena u mrkvi doprinosi održavanju dobrog vida i može pomoći u prevenciji noćne sljepoće i drugih očnih problema povezanih s nedostatkom vitamina A.
Imunološki sustav: vitamin A i antioksidansi prisutni u mrkvi jačaju imunološki sustav, čineći tijelo otpornijim na infekcije.
Zdravlje kože: antioksidansi i vitamin A pomažu u održavanju zdrave kože, smanjujući rizik od oštećenja uzrokovanih UV zračenjem i ubrzavajući zacjeljivanje rana.
Probavni sustav: vlakna u mrkvi poboljšavaju probavu, potičući redovite stolice i smanjujući rizik od zatvora.
Kardiovaskularno zdravlje: kalij u mrkvi pomaže u regulaciji krvnog tlaka, smanjujući rizik od hipertenzije i srčanih bolesti.
Antioksidansi također pomažu u smanjenju razine lošeg LDL kolesterola.
Prevencija raka: antioksidansi u mrkvi, poput beta-karotena, mogu smanjiti rizik od određenih vrsta raka neutralizirajući slobodne radikale i sprječavajući oštećenje stanica.
Moguće nuspojave
Iako je mrkva vrlo korisna i zdrava, prekomjerna konzumacija može dovesti do određenih nuspojava:
Karotenemija: pretjerani unos mrkve može uzrokovati nakupljanje beta-karotena u tijelu, što može dovesti do stanja poznatog kao karotenemija. To stanje karakterizira žućkasta obojenost kože, posebno na dlanovima i tabanima. Iako nije opasno, može biti neugodno.
Alergijske reakcije: u rijetkim slučajevima, osobe mogu biti alergične na mrkvu, što može izazvati simptome poput svrbeža, osipa, oticanja usana, jezika ili grla.
Interakcije s lijekovima: vitamin K prisutan u mrkvi može utjecati na djelovanje antikoagulansa (lijekova za razrjeđivanje krvi), stoga osobe koje uzimaju takve lijekove trebaju biti oprezne i konzultirati se s liječnikom prije nego povećaju unos mrkve.
Zaključak
Mrkva je izuzetno hranjivo i ljekovito povrće koje može značajno doprinijeti općem zdravlju. Njezina bogata nutritivna vrijednost, posebno visoki sadržaj beta-karotena, čini je važnom namirnicom u prehrani. Iako može imati određene nuspojave pri prekomjernoj konzumaciji, mrkva je u umjerenim količinama sigurna za većinu ljudi i može donijeti brojne zdravstvene koristi. Bilo da je riječ o soku, salati, kolaču ili varivu od mrkve, uključivanje mrkve u svakodnevnu prehranu može biti jednostavan, ali učinkovit način za poboljšanje zdravlja i prevenciju raznih bolesti.
Izvori:
1. USDA FoodData Central: https://fdc.nal.usda.gov/
2. Healthline: https://www.healthline.com/nutrition/foods/carrots